God XVII. U DUBROVNIKU, 24. listopada 1908. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10; (jeni je Sadu aaprijedii sa Dudrovaik #4 ze Auelto-Dgiššilko 14 počiva SAĆNĆ; KA oo Za ino sematvo 10 K i žada troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. itninininahiasateouncinim Štamparija DeGiulli i dr. Pie: — predbrojen i za došasto polugodište. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plača se 40 para po retkuja za oglase ći! para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po- godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Dubrovnik, 22. oktobra. Samostalna Organizacija , Hrvat- ske Stranke“ proglasuje kandidaturu Dr. Pera Čingrije za zastupnika na dalmatinskom sa- boru u izbornom razredu grad Du- brovnik. Prama već uglavljenom sporazu- mu sa Srbima u Dubrovniku pozivlje svoje pristaše, da u izbornom raz- redu ,veleposjednici Dubrovnik-Kor: čulu“ glasuju za kandidata izbornog odbora Srba birača Dr. Stijepa Kneževića Kandidata organizacije u velepo- sjednicima javit će, kad dovrše iz- bori u vanjskim općinama sudbenih kotara, Korčula-Orebić-Ston. Kandidata organizacije u trgo- vačko-obrtničkoj komori javit će po- slije dogovora sa članovima komore. U vanjskim općinama Korčula- Orebić-Ston, pošto se nije mogla po- stići većina za nijednoga od kandi- data istaknutih na sastanku predsta- .vnika iz pojedinih općina puštaju se biranim biračima slobodne ruke. Brzojavne vijesti. Rauch u audijenciju. PEŠTA, 24. Rauch je jučer bio primljen u audijenciju te je izvijestio o položaju u Hrvatskoj, Zakon o aneksiji. BEČ. — Polovicom studenoga dolazi zakon o aneksiji Bosne pred parlamenat, Delegacije. PEŠTA, 24. Odbor ugarske dele- gacije prihvatio je okupacijoni kre- dit, Govorili Tomičić, Tuškan, Gjal- - ski i Vinković. Prekjnuti pregovori. BEČ, 24. — Pregovori između Turske i Austrije prekinuti su. Bojkot. CARIGRAD, 24. — Bojkot proti Austriji opet se širi. Snijeg. ZAGREB, 24. — Zavladala je velika zima, jučer je padao snijeg. Kako je koburški princ Ferdinand postao bugarskim knezom. Kratko vrijeme iza svoga pada pripovijedao je nekdašnji svemočni i strogi bugarski diktator Stambulov jednom suradniku ,, Petit Journal“ o tom, kako .je koburški princ Ferdinand postao bugarskim knezom. ,Ja i još neki deligirci bugarskog naroda“ tako je pripo- vijedao Stambulov, ,pošli smo nakon odre. knuća princa Battenberga, - iz Sofije, da potražimo zgodnog princa za bugarskog kneza. Htjelo nam se naručiti jednog princa, koji bi se bio stim zadovoljio, da bude igračkom u rukama ruske vlade. Mi smo trebali jednog vladara, koji imade dobre sveze, moćno rodbinstvo i koji će moći svojim osobnim diplomatskim ugledom prokrčiti put do vladajućih kuća u Evropi. To je bila teška zadaća. Na koga da se obratimo? Nitko nije htio niti čuti za nas Bugare, kad nas je Rusija napustila. "Došli smo u Beč. Nitko nas nije htio primiti. Mi smo išli samo u varičtćs-kazališta i u pivovare. To svakako nisu bila mjesto, gdje bismo mogli naći bijelu vranu, koja nam je bila nuždna Jednog smo dana išli u dvorsku operu u pratnji jednog vodića iz svratišta. Za vrije- me odmora pokazivao nam je naš vodič važnije osobe, koje su prisustovale operi. Među drugima upozorio nas je i na jednog mladog gospodina u loži. ,,To je“, reče vodič »princ Ferdinand sasko-koburški, unuk zad. njeg franceskog kralja.“ Tada pomislim : Koburg, to je lijepo ime, i porodica frances- kog kralja jeste dobra porodica; moguće bi taj mladić bio za mas. Dogovorim se sa svojim drugovima i mi zaključismo ponuditi princu Ferdinandu bugarsku krunu. On je primio našu ponudu i tako sam ga ja učinio bugarskim knezom, Dok je to pripovijedao Stambulov, znao je više puta s nekom gor- činom uskliknuti: ,I on je mene protjerao“, Preokret između Bugarske | Turska. , Pred koji dan, očito je bilo, da će doći do rata između Turske i Bugarske. Bugar- ska nikako se nije htjela sklonuti, da plati Turskoj 250 milijuna, kao oštetu za istočnu Rumeliju, niti je htjela s Turskom ugovarati za kupnju zaposjednute pruge istočne želje- znice. Bugarska je tvrdila, da je za nju gospodar te pruge društvo istočne željeznice, , i da je ona voljna s njima ugovarati, a ni- pošto s Turskom vladom. 'Taj odpor vodio je k ratu. A Bugarska i Turska su se već na nj pripravljale. Bugarska je pozvala na oružje pričuvu, a Turska naredila, da se naoružaju čete u Anatoliji i da se priprave na put. Svi su ti znaci govorili, da je rat go- tova stvar, kad nenadno prosa se glas, da su se izmirile turska i bugarska vlada i da će one započeti pregovore za mirno riješenje spora. Kako je došlo do tog naglog preo- kreta? Mladoturci uviđeli su, da je Bugar- ska pogibeljan takmac, te da bi u slućaju rata s njom, svo njihovo veliko djelo za proporod 'Turske lako moglo biti uništene ; da bi rat još neuređenoj Turskoj silnih ne- prilika, a moguće i njenu propast doveo. Pa za to, da očuvaju i preporode ono što imadu promisliše, da bi se najbolje bilo na: mirne s Bugarskom nagoditi. U tu svrhu slali su mladoturci svoje agente u Sofiju, da opipaju / zemljište i potaknu misao mirna riješenja tursko-bugarskog spora. Bugarska, koja ni sama na može znati, kako bi u ratu prošla, prihvatila je predlog ; a njezin vladar, car Ferdinando brzojavno je zamolio presjednika francuske republike Falličresa, da se je on voljan na mirne na- goditi s Turskom na temelju politike _na- doknade, a da Francuska posreduje. Falličres je to dojavio turskom poklisaru Naum paši, a ovaj svojoj vladi u Carigrad, koja je .pri- hvatila predlog i odmah obustavila mobili- zaciju anatalskih četa. : Program međunarodne konference. Program, koji Rusija i Engleske namje- ravaju iznijeti na konferencu evropejskih vlasti, ni najmanje ne zadovoljava 'Tursku. Radi toga se je ministarsko vijeće u Cari-. gradu sastalo te odlučilo predložiti ovaj pro- gram, kao dnevni red konferenge: 1. Bugarska nezavisnost. 2. Aneksija Bosne i Hercegovine. 3. Javni dug i ostali financijalni i ekonomski tereti. 4. Cjelokup- nost turskog carstva. Netom vlasti obijelodane službeno svoj program, Turska će im prikazati svoga i tražiti, da se taj, kao program oštečene dr- žave uvaži. Tenfik paša, turski ministar iz- vanskih posala izjavio je, da bi želju Rusije, da se otvore Dardaneli njenom brodovlju, po nastojanju Engleške, mogla Turska i Ru- čija međusobno riješiti. A što se tiče pripo- jenja Krete Grčkoj, Turska će tražiti, dato =. pitanje riješe one četiri vlasti, koje su bile > imenovane zaštitnicami otoka. SV \