God XVII.

U DUBROVNIKU, 24. listopada 1908.

CRVENA HRVATSKA

  

 

Cijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10; (jeni je Sadu aaprijedii sa Dudrovaik #4 ze Auelto-Dgiššilko 14 počiva SAĆNĆ; KA oo Za ino
sematvo 10 K i žada troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. itninininahiasateouncinim
Štamparija DeGiulli i dr. Pie:

 

 

 

—  predbrojen i za došasto polugodište.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale

plača se 40 para po retkuja za oglase ći! para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po-

 

 

 

godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

Dubrovnik, 22. oktobra.

Samostalna Organizacija , Hrvat-
ske Stranke“ proglasuje kandidaturu

Dr. Pera Čingrije

za zastupnika na dalmatinskom sa-
boru u izbornom razredu grad Du-
brovnik.

Prama već uglavljenom sporazu-
mu sa Srbima u Dubrovniku pozivlje
svoje pristaše, da u izbornom raz-
redu ,veleposjednici Dubrovnik-Kor:
čulu“ glasuju za kandidata izbornog
odbora Srba birača

Dr. Stijepa Kneževića

Kandidata organizacije u velepo-
sjednicima javit će, kad dovrše iz-
bori u vanjskim općinama sudbenih
kotara, Korčula-Orebić-Ston.

Kandidata organizacije u trgo-
vačko-obrtničkoj komori javit će po-
slije dogovora sa članovima komore.

U vanjskim općinama Korčula-
Orebić-Ston, pošto se nije mogla po-
stići većina za nijednoga od kandi-
data istaknutih na sastanku predsta-

.vnika iz pojedinih općina puštaju se

biranim biračima slobodne ruke.

 

Brzojavne vijesti.

Rauch u audijenciju.

PEŠTA, 24. Rauch je jučer bio
primljen u audijenciju te je izvijestio
o položaju u Hrvatskoj,

Zakon o aneksiji.

BEČ. — Polovicom studenoga
dolazi zakon o aneksiji Bosne pred
parlamenat,

Delegacije.

PEŠTA, 24. Odbor ugarske dele-
gacije prihvatio je okupacijoni kre-

dit, Govorili Tomičić, Tuškan, Gjal- -

ski i Vinković.

Prekjnuti pregovori.

BEČ, 24. — Pregovori između
Turske i Austrije prekinuti su.
Bojkot.

CARIGRAD, 24. — Bojkot proti
Austriji opet se širi.
Snijeg.

ZAGREB, 24. — Zavladala je
velika zima, jučer je padao snijeg.

 

Kako je koburški princ Ferdinand
postao bugarskim knezom. Kratko
vrijeme iza svoga pada pripovijedao je
nekdašnji svemočni i strogi bugarski diktator
Stambulov jednom suradniku ,, Petit Journal“
o tom, kako .je koburški princ Ferdinand
postao bugarskim knezom. ,Ja i još neki
deligirci bugarskog naroda“ tako je pripo-
vijedao Stambulov, ,pošli smo nakon odre.

knuća princa Battenberga, - iz Sofije, da

potražimo zgodnog princa za bugarskog
kneza. Htjelo nam se naručiti jednog princa,
koji bi se bio stim zadovoljio, da bude
igračkom u rukama ruske vlade. Mi smo
trebali jednog vladara, koji imade dobre sveze,
moćno rodbinstvo i koji će moći svojim
osobnim diplomatskim ugledom  prokrčiti
put do vladajućih kuća u Evropi. To je bila
teška zadaća. Na koga da se obratimo?
Nitko nije htio niti čuti za nas Bugare, kad
nas je Rusija napustila. "Došli smo u Beč.
Nitko nas nije htio primiti. Mi smo išli
samo u varičtćs-kazališta i u pivovare. To
svakako nisu bila mjesto, gdje bismo mogli
naći bijelu vranu, koja nam je bila nuždna
Jednog smo dana išli u dvorsku operu u
pratnji jednog vodića iz svratišta. Za vrije-
me odmora pokazivao nam je naš vodič
važnije osobe, koje su prisustovale operi.
Među drugima upozorio nas je i na jednog
mladog gospodina u loži. ,,To je“, reče vodič
»princ Ferdinand sasko-koburški, unuk zad.
njeg franceskog kralja.“ Tada pomislim :
Koburg, to je lijepo ime, i porodica frances-
kog kralja jeste dobra porodica; moguće bi

taj mladić bio za mas. Dogovorim se sa

svojim drugovima i mi zaključismo ponuditi
princu Ferdinandu bugarsku krunu. On je
primio našu ponudu i tako sam ga ja učinio
bugarskim knezom, Dok je to pripovijedao
Stambulov, znao je više puta s nekom gor-
činom uskliknuti: ,I on je mene protjerao“,

Preokret između Bugarske | Turska.
, Pred koji dan, očito je bilo, da će doći
do rata između Turske i Bugarske. Bugar-

 

ska nikako se nije htjela sklonuti, da plati
Turskoj 250 milijuna, kao oštetu za istočnu
Rumeliju, niti je htjela s Turskom ugovarati
za kupnju zaposjednute pruge istočne želje-
znice. Bugarska je tvrdila, da je za nju
gospodar te pruge društvo istočne željeznice,

, i da je ona voljna s njima ugovarati, a ni-

pošto s Turskom vladom. 'Taj odpor vodio
je k ratu. A Bugarska i Turska su se već
na nj pripravljale. Bugarska je pozvala na
oružje pričuvu, a Turska naredila, da se

naoružaju čete u Anatoliji i da se priprave
na put.

Svi su ti znaci govorili, da je rat go-
tova stvar, kad nenadno prosa se glas, da
su se izmirile turska i bugarska vlada i da
će one započeti pregovore za mirno riješenje
spora. Kako je došlo do tog naglog preo-
kreta? Mladoturci uviđeli su, da je Bugar-
ska pogibeljan takmac, te da bi u slućaju
rata s njom, svo njihovo veliko djelo za
proporod 'Turske lako moglo biti uništene ;
da bi rat još neuređenoj Turskoj silnih ne-
prilika, a moguće i njenu propast doveo.
Pa za to, da očuvaju i preporode ono što imadu
promisliše, da bi se najbolje bilo na: mirne
s Bugarskom nagoditi. U tu svrhu slali su
mladoturci svoje agente u Sofiju, da opipaju /
zemljište i potaknu misao mirna riješenja
tursko-bugarskog spora.

Bugarska, koja ni sama na može znati,
kako bi u ratu prošla, prihvatila je predlog ;
a njezin vladar, car Ferdinando brzojavno
je zamolio presjednika francuske republike
Falličresa, da se je on voljan na mirne na-
goditi s Turskom na temelju politike _na-
doknade, a da Francuska posreduje. Falličres
je to dojavio turskom poklisaru Naum paši,
a ovaj svojoj vladi u Carigrad, koja je .pri-
hvatila predlog i odmah obustavila mobili-
zaciju anatalskih četa. :

Program međunarodne konference.

Program, koji Rusija i Engleske namje-
ravaju iznijeti na konferencu evropejskih
vlasti, ni najmanje ne zadovoljava 'Tursku.
Radi toga se je ministarsko vijeće u Cari-.
gradu sastalo te odlučilo predložiti ovaj pro-
gram, kao dnevni red konferenge:

1. Bugarska nezavisnost. 2. Aneksija
Bosne i Hercegovine. 3. Javni dug i ostali
financijalni i ekonomski tereti. 4. Cjelokup-
nost turskog carstva.

Netom vlasti obijelodane službeno svoj
program, Turska će im prikazati svoga i
tražiti, da se taj, kao program oštečene dr-
žave uvaži. Tenfik paša, turski ministar iz-
vanskih posala izjavio je, da bi želju Rusije,
da se otvore Dardaneli njenom brodovlju,

po nastojanju Engleške, mogla Turska i Ru-
čija međusobno riješiti. A što se tiče pripo-
jenja Krete Grčkoj, Turska će tražiti, dato =.
pitanje riješe one četiri vlasti, koje su bile >
imenovane zaštitnicami otoka. SV

\