POENA re DN I

Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“ Broj 86.

Što Je od milijune.

Negdje lani letjeli su brzojavi po
cijeloj Dalmaciji, gdje se je narodu
naviještalo izobilje bečkog blagoslova.
Milijuni su imali doći u osu zemlju,
da nam luke napune parobrodima,
gore šumama, a naše hridi ljudskim
mravinjakomu potrazi za skupom
rudom. _A sada mi, koji smo
još onda upozorivali i govorili, da
od svega toga ne će biti ništa, a
ako bude, da Dalmacija ne će imati
razloga da liže prste, jer će sve biti
na veću slavu Austrije — sada mi,
i onda nevjerni Tome, pitamo one
općine, koje su brzojavno pozdra-
vljali Becka, gdje je to silno blago?
Od svega onoga, što. se obećavalo,
mi slabo što vidimo, ali mjesto toga
eto nam nove vinske krize, da ispije
seljaku i ono malo krvi, što mu je
ostalo.

Nek nam ne dolaze ni predraču-
nima, ni blagajničkim iskazima; ovi
će nam dokazati, da se je u Dal-
maciju zbila nešto više  potrošilo,
nego su bili obikli trošiti kroz ovo 100
godina, odkad nas je udes svezao s
Bečom. Pitanje je, kako se troši, i
troši li se toliko da od troška bude
koristi. Grci grade brod i porinu ga
u more samo da plije, pa kako do-
bija, tako ga načinjaju, a svrši da
brod nije nigda nov. Nešto slično
moglo bi se dogoditi i sa ekonom-
skim preporodom Dalmacije; što da-
vaju davaju tako, da propane u pro-
valiju naših potreba. Ako misle dati
neka dadu od jednom, prigode im
eto u aneksiji Bosne.

Već smo često puta spominjali u

našem listu, kako ekonomski boljitak
Dalmacije moguć je pomisliti jedino
onda, kad Dalmacija ne bude eko-
nomski odijeljena od njezina zaleđa.
Priroda tla Dalmacije isključuje mo-
gućnost, da bi se ona od sebe mo-
gla uzdržavati i upućuje pučanstvo
na svijet. Povjest Dalmacije nije
drugo nego povjest njezine trgovine.
Jedino dakle, što Austrija može
učiniti za Dalmaciju, to je otvoriti
joj pute u Bosnu i Hercegovinu i
ukinuti one umjetne prepreke, koje
je stvorila okupacija. Prigodu joj
daje aneksija Bosne. Hoće li to učiniti?
Idemo da vidimo, a odgovor, koji
Austrija dade na ovo pitanje, bit će
mjerilo za njezine namjere. U nas se
toliko govori o nekakvom trializmu,
koji bi Beč hotio stvoriti na  ustuk
madžarske bezobzirnosti. Vezivajuć
Dalmaciju s jedne strane s Bosnom,
a s druge s Hrvatskom eto mu eko-
nomskog 'trializma, gdje bi trebalo
da okuša svoju sreću, i da uvjeri
hrvatske Tome u svoju iskrenost.

Domaće vijesti.

Značaj dogođaja u Pragu.

Prag je ovih dana bio pozorištem de-
mostracija proti Njemcima. Razjarene mase
naroda skinuli su iz grada sve znakove i
natpise njemačke i polomili kamenjem sve
što se dalo izvana polomiti na svim nje-
mačkim zavodima. U tim izgredima bilo je
dosta Njemaca, Čeha i policije ranjeno, a
mnogo ih je i zatvoreno.

Sto je bližnji povod, nameće se pitanje,
ovim demonstracijama u Pragu? Svakako
opstrukcija Njemaca u kraljevskom češkom
saboru u Pragu i s tim spojena odgoda sa-
borisanja ; pa po tome i onih važnih osnova,

 

 

sabor imao glasovati. Ipak to nije ni jedini
ni pravi uzrok dogođaja u Pragu; kao što
ne bijaše napadaj Njemaca u Optuju na Slo-
vence pravi uzrok slovenačkih demostracija
proti Njemcima u Ljubljani. Tim dogođa-
jima se je jedino prolila čaša ogorčenja u
srcima českog 1 slovenačkog naroda.

Pravi uzroci su dublji. Oni leže u ne-
sređenoj uredbi ove države, u kojoj je slaven-
ska većina svukud izigrana od njemačke
manjina; leži u neprestanom sukobu naroda,
sukobu koji nastaje odatle, što se no će, da
preuredi država na osnovicu ravnopravnosti
svih naroda mnnarhije, nego se na silu
hoće da podrži u ovoj poli hegemonija Nje-
maca, a u onoj Madžara.

I dok god Beč bude prestavljao nje-
mačko prvenstvo, a Pešta madžarsko, dok
god budu ta dva grada jedinim težištima u
ovoj državi sa svim onim posljedicama,
koje se odrazuju u značenju ministarstva
amo njemačkog, tamo madžarskog, u podr-
žavanju zastarjele i nemoguće ideje, da je
njemački. dotično madžarski državni jezik,
pa da potom u svim zemljama i uredima
mora imati mjesta i t. d., dotle ne će pre-
stati ovi narodonosni sukobi, koji slabe dr-
žavu iznutra, a izvana je pokazuju u rđavu
svijetlu.

Bilo bi svakako dobro, da pravi značaj
sukoba između Slaveva i Njemaca zamisli
najviše krugove: kud sve ovo vodi; pa da
ih zaključak opameti, dok je vremena.

Društvo Hrvata tehničara u Beču.
Akademsko društvo Hrvata tehničara
u Beču imenovalo je ponovno za g. 1908.-
1909. dosadanji upravni odbor. Predsjednik
Guido pl. Grisogono abs.-ing., podpredsjed-
nik Josip Aljinović cand. ing., tajnik Ivan
Grgić cand. ing., drugi tajnik Divko Novak

t.w__*

abs. geod. knjižničar i blagajnik Antun Do-

brović cand. meh., odbornici : Dujam Granić

cand. arh. i Antun pl. Draganić cand. ing.
Revizori Simo Manola cand, ing. i Vjekoslav
Rismondo abs. teh.

Našo more u delegacijama.
Nesmotreni poklik zapovjednika ratne

=————————————m=——

a u prvom redu izborne reforma, koje je mornarice, grofa Montecuccoli u hrvatsko-

A Hinze: inje. >

Na toiletti su gorjele svijeće. Preko sto-
lice je bilo prebačeno plesno odijelo, plavi
madopolani, kraj njega rukavice i lepeza.
Na strani stolova čaša, a u njoj krasna, ras-
cvala ruža, boje ružičaste. Diskretni miris
parfuma širio se zrakom; prozor na pola
otvoren rashlađivao je sparnu atmosferu.
Vani je zviždao oštri južnjak — inje je le-
žalo na stabalju i grmlju, na ljestvicama
i stijegu u vrtu susjednog ljetnikovca; a na
njegovom je vrhu svečano lepršala u zraku
zastava.

U ogrtaču raspuštenih kosa sjedala Je
R. Veseloh pred zrcalom. Bila je naučena,
da se sama oplete, ali joj pouzdana umjet-
nost nije mogla danas nikako uspjeti, go-
tovo je po drugi put morala razriješiti ple-
tenicu; prsti je nijesu slušali, svaki joj je
živac podrhtavao od prenapetog očekivanja.

Danas na plesu kod konsula S, gori u
ljetnikovcu progovorit će odlučnu riječ. ...

Zatvorila je oči u obilju sreće, strasti,
koja je prostruji pri tom: pomišlja, da, lju-

bila je švedskog četnika, ljubila ga preo- .

ilno tako, da je mislila, da ne će moć po-

=. dnijeti rastanak, kog bi prouzrokovalo nje-

 

govo zvanje. Pratit će ga pri njegovom pu-
tovanju često, prečesto. Činio joj se pri po-
gledu njegovih krasnih očiju, uobličenog lica,
pravi tip sjevernog viteza. Strani naglasak,
kojim je govorio, podavao je njegovoj ličnosti
osobitu milinu. Kako će krasno zvučiti s nje-
govih usana riječi ,jage čilska dig“ (lju-
bim te).

Radi njega je već u duhu ljubila gre-
benastu, klisurastu Švedsku, koja će joj do
skora bit domovina. ,,Poznajete moju domo-
vinu, gospođice — ili — možda imate pri-
jatelja u Štokolmu ?“ upitao ju je brzim,
željnim pogledom.

»Žalibože! nemam, — ali već u duhu

'ljubim Švedsku“, bio je njen odgovor.

S tim bi joj izmaklo priznanje — u
istinu ga je usrećila, veoma usrećila, jer joj
je od onog časa iskreno iskaživao ljubav,
svakom riječju. Pratio bi ju do njene ko-
čije, gdje bi je majka željno iščekivala. Još
je u duhu promatrala zvijezdano nebo kra.
sne listopadne večeri, njegovo milo lice, koje
se je k njoj nagnalo, blizu, veoma | tliwu:

I nebo i zemlja mi nestaje,
Pred očima, kada me ti ljubiš.,,

Ruth — kad se opet sastanemo iza mog
putovanja, mogu li se nadat sreći“ —

Sretna će ga peljubit; premda joj je
kapetan Axel Nordstrom bio tako tuđ, prem-
da joj njegovo kratko poznanstvo nije ot-
krilo njegov harakter, njegovo mišljenje,
ipak je mislila, da ga pozna, -— svaki kret,
veći osjećaj, ljudsko dostojanstvo i ljudski
ponos. ,Vahera sveuska“ (mladi Sveđanin) :
Kako su ga zvali, bio je obljubljen u dru-
štvu; njegovo milo biće, neobičnost koja je
bila uz njega i podavala mu prijatno obi-
lježje naskoro mu je otvorila vrata i srca
sviju.

Žestoko odbaci od sebe ručno zrcalo;
frizura je bila napokon dovršena. Još ružu
u glavu, odjelo preko sebe — morala se
požuriti, na tornju je ozvanjala osma._ Odo-
zdo je dopirao bratov glas, gotovo uzrujan,
čekao ju je u sobi s majkom. Na stubama
koracanje služinčadi, sa ulice koturanje kola
— krov na ljetnikovcu konsula S, stigao je
mirno. Nanovo odjekne koturanje, kočija se
je za kočijom ustavljala: pred ljetnikovcem
— gosti su dolazili. Ruth Veseloh žestoko
zatvori prozor, Oči su joj bile uprte na oko-
licu — čarna slika za sretne oči, krajina
je ležala u inju. Okrugle kupole i tornjevi