POENA re DN I Strana 2. »CRVENA HRVATSKA“ Broj 86. Što Je od milijune. Negdje lani letjeli su brzojavi po cijeloj Dalmaciji, gdje se je narodu naviještalo izobilje bečkog blagoslova. Milijuni su imali doći u osu zemlju, da nam luke napune parobrodima, gore šumama, a naše hridi ljudskim mravinjakomu potrazi za skupom rudom. _A sada mi, koji smo još onda upozorivali i govorili, da od svega toga ne će biti ništa, a ako bude, da Dalmacija ne će imati razloga da liže prste, jer će sve biti na veću slavu Austrije — sada mi, i onda nevjerni Tome, pitamo one općine, koje su brzojavno pozdra- vljali Becka, gdje je to silno blago? Od svega onoga, što. se obećavalo, mi slabo što vidimo, ali mjesto toga eto nam nove vinske krize, da ispije seljaku i ono malo krvi, što mu je ostalo. Nek nam ne dolaze ni predraču- nima, ni blagajničkim iskazima; ovi će nam dokazati, da se je u Dal- maciju zbila nešto više potrošilo, nego su bili obikli trošiti kroz ovo 100 godina, odkad nas je udes svezao s Bečom. Pitanje je, kako se troši, i troši li se toliko da od troška bude koristi. Grci grade brod i porinu ga u more samo da plije, pa kako do- bija, tako ga načinjaju, a svrši da brod nije nigda nov. Nešto slično moglo bi se dogoditi i sa ekonom- skim preporodom Dalmacije; što da- vaju davaju tako, da propane u pro- valiju naših potreba. Ako misle dati neka dadu od jednom, prigode im eto u aneksiji Bosne. Već smo često puta spominjali u našem listu, kako ekonomski boljitak Dalmacije moguć je pomisliti jedino onda, kad Dalmacija ne bude eko- nomski odijeljena od njezina zaleđa. Priroda tla Dalmacije isključuje mo- gućnost, da bi se ona od sebe mo- gla uzdržavati i upućuje pučanstvo na svijet. Povjest Dalmacije nije drugo nego povjest njezine trgovine. Jedino dakle, što Austrija može učiniti za Dalmaciju, to je otvoriti joj pute u Bosnu i Hercegovinu i ukinuti one umjetne prepreke, koje je stvorila okupacija. Prigodu joj daje aneksija Bosne. Hoće li to učiniti? Idemo da vidimo, a odgovor, koji Austrija dade na ovo pitanje, bit će mjerilo za njezine namjere. U nas se toliko govori o nekakvom trializmu, koji bi Beč hotio stvoriti na ustuk madžarske bezobzirnosti. Vezivajuć Dalmaciju s jedne strane s Bosnom, a s druge s Hrvatskom eto mu eko- nomskog 'trializma, gdje bi trebalo da okuša svoju sreću, i da uvjeri hrvatske Tome u svoju iskrenost. Domaće vijesti. Značaj dogođaja u Pragu. Prag je ovih dana bio pozorištem de- mostracija proti Njemcima. Razjarene mase naroda skinuli su iz grada sve znakove i natpise njemačke i polomili kamenjem sve što se dalo izvana polomiti na svim nje- mačkim zavodima. U tim izgredima bilo je dosta Njemaca, Čeha i policije ranjeno, a mnogo ih je i zatvoreno. Sto je bližnji povod, nameće se pitanje, ovim demonstracijama u Pragu? Svakako opstrukcija Njemaca u kraljevskom češkom saboru u Pragu i s tim spojena odgoda sa- borisanja ; pa po tome i onih važnih osnova, sabor imao glasovati. Ipak to nije ni jedini ni pravi uzrok dogođaja u Pragu; kao što ne bijaše napadaj Njemaca u Optuju na Slo- vence pravi uzrok slovenačkih demostracija proti Njemcima u Ljubljani. Tim dogođa- jima se je jedino prolila čaša ogorčenja u srcima českog 1 slovenačkog naroda. Pravi uzroci su dublji. Oni leže u ne- sređenoj uredbi ove države, u kojoj je slaven- ska većina svukud izigrana od njemačke manjina; leži u neprestanom sukobu naroda, sukobu koji nastaje odatle, što se no će, da preuredi država na osnovicu ravnopravnosti svih naroda mnnarhije, nego se na silu hoće da podrži u ovoj poli hegemonija Nje- maca, a u onoj Madžara. I dok god Beč bude prestavljao nje- mačko prvenstvo, a Pešta madžarsko, dok god budu ta dva grada jedinim težištima u ovoj državi sa svim onim posljedicama, koje se odrazuju u značenju ministarstva amo njemačkog, tamo madžarskog, u podr- žavanju zastarjele i nemoguće ideje, da je njemački. dotično madžarski državni jezik, pa da potom u svim zemljama i uredima mora imati mjesta i t. d., dotle ne će pre- stati ovi narodonosni sukobi, koji slabe dr- žavu iznutra, a izvana je pokazuju u rđavu svijetlu. Bilo bi svakako dobro, da pravi značaj sukoba između Slaveva i Njemaca zamisli najviše krugove: kud sve ovo vodi; pa da ih zaključak opameti, dok je vremena. Društvo Hrvata tehničara u Beču. Akademsko društvo Hrvata tehničara u Beču imenovalo je ponovno za g. 1908.- 1909. dosadanji upravni odbor. Predsjednik Guido pl. Grisogono abs.-ing., podpredsjed- nik Josip Aljinović cand. ing., tajnik Ivan Grgić cand. ing., drugi tajnik Divko Novak t.w__* abs. geod. knjižničar i blagajnik Antun Do- brović cand. meh., odbornici : Dujam Granić cand. arh. i Antun pl. Draganić cand. ing. Revizori Simo Manola cand, ing. i Vjekoslav Rismondo abs. teh. Našo more u delegacijama. Nesmotreni poklik zapovjednika ratne =————————————m=—— a u prvom redu izborne reforma, koje je mornarice, grofa Montecuccoli u hrvatsko- A Hinze: inje. > Na toiletti su gorjele svijeće. Preko sto- lice je bilo prebačeno plesno odijelo, plavi madopolani, kraj njega rukavice i lepeza. Na strani stolova čaša, a u njoj krasna, ras- cvala ruža, boje ružičaste. Diskretni miris parfuma širio se zrakom; prozor na pola otvoren rashlađivao je sparnu atmosferu. Vani je zviždao oštri južnjak — inje je le- žalo na stabalju i grmlju, na ljestvicama i stijegu u vrtu susjednog ljetnikovca; a na njegovom je vrhu svečano lepršala u zraku zastava. U ogrtaču raspuštenih kosa sjedala Je R. Veseloh pred zrcalom. Bila je naučena, da se sama oplete, ali joj pouzdana umjet- nost nije mogla danas nikako uspjeti, go- tovo je po drugi put morala razriješiti ple- tenicu; prsti je nijesu slušali, svaki joj je živac podrhtavao od prenapetog očekivanja. Danas na plesu kod konsula S, gori u ljetnikovcu progovorit će odlučnu riječ. ... Zatvorila je oči u obilju sreće, strasti, koja je prostruji pri tom: pomišlja, da, lju- bila je švedskog četnika, ljubila ga preo- . ilno tako, da je mislila, da ne će moć po- =. dnijeti rastanak, kog bi prouzrokovalo nje- govo zvanje. Pratit će ga pri njegovom pu- tovanju često, prečesto. Činio joj se pri po- gledu njegovih krasnih očiju, uobličenog lica, pravi tip sjevernog viteza. Strani naglasak, kojim je govorio, podavao je njegovoj ličnosti osobitu milinu. Kako će krasno zvučiti s nje- govih usana riječi ,jage čilska dig“ (lju- bim te). Radi njega je već u duhu ljubila gre- benastu, klisurastu Švedsku, koja će joj do skora bit domovina. ,,Poznajete moju domo- vinu, gospođice — ili — možda imate pri- jatelja u Štokolmu ?“ upitao ju je brzim, željnim pogledom. »Žalibože! nemam, — ali već u duhu 'ljubim Švedsku“, bio je njen odgovor. S tim bi joj izmaklo priznanje — u istinu ga je usrećila, veoma usrećila, jer joj je od onog časa iskreno iskaživao ljubav, svakom riječju. Pratio bi ju do njene ko- čije, gdje bi je majka željno iščekivala. Još je u duhu promatrala zvijezdano nebo kra. sne listopadne večeri, njegovo milo lice, koje se je k njoj nagnalo, blizu, veoma | tliwu: I nebo i zemlja mi nestaje, Pred očima, kada me ti ljubiš.,, Ruth — kad se opet sastanemo iza mog putovanja, mogu li se nadat sreći“ — Sretna će ga peljubit; premda joj je kapetan Axel Nordstrom bio tako tuđ, prem- da joj njegovo kratko poznanstvo nije ot- krilo njegov harakter, njegovo mišljenje, ipak je mislila, da ga pozna, -— svaki kret, veći osjećaj, ljudsko dostojanstvo i ljudski ponos. ,Vahera sveuska“ (mladi Sveđanin) : Kako su ga zvali, bio je obljubljen u dru- štvu; njegovo milo biće, neobičnost koja je bila uz njega i podavala mu prijatno obi- lježje naskoro mu je otvorila vrata i srca sviju. Žestoko odbaci od sebe ručno zrcalo; frizura je bila napokon dovršena. Još ružu u glavu, odjelo preko sebe — morala se požuriti, na tornju je ozvanjala osma._ Odo- zdo je dopirao bratov glas, gotovo uzrujan, čekao ju je u sobi s majkom. Na stubama koracanje služinčadi, sa ulice koturanje kola — krov na ljetnikovcu konsula S, stigao je mirno. Nanovo odjekne koturanje, kočija se je za kočijom ustavljala: pred ljetnikovcem — gosti su dolazili. Ruth Veseloh žestoko zatvori prozor, Oči su joj bile uprte na oko- licu — čarna slika za sretne oči, krajina je ležala u inju. Okrugle kupole i tornjevi