God XVII. CRVENA U DUBROVNIKU, 28. listopada 1908. NRVATI Oljena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se : mazno predbrojen i za došasto polugodište. ———-———— (zdavatelj i odgovorni urednik Dr, Milorad Medini. Štamparija DeGiulli i dr. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. ' . Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retkuja sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po- === godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Brzojavne vijesti. Do zaključka lista nijesu nam stigli brzojavi, stoga ispunjimo prostor sa domaćijem vijestima. Izbor na Korčuli. Danas je na Korčuli izabran jednogla- sno Dr. Zaffron. Dobio je 96 glasova. Tako nam brzojavno javlja općina. Autonomaštvo u Staromgradu. Čitajuć dopise i vijesti iz Starogagrada sa strane ovdašnjih izroda u njihovom gla- silu ,Dalmata“ rekao bi čovjek, komu nisu poznate naše mjesne prilike, to je zaista elemenat koji pod pritisku Hrvata trpi i strada. Stoga je nuždno da javnost upozna te ljude, kao mahnite ili slabo naobražene, jer turati u svijet lažne vijesti, to znači biti prostu i bezobraznu. Zaista u .našem grada ima nekoliko obitelji tako zvane au- tonomaške stranke (sada se nazivlju Tali- janci), a zaista nikada se čulo nije da su te obitelji porijeklom Hrvati, kao Ljubić, Franotović, Kovačević, Tanašković, Vlahović, Marković itd. dapače ima i takvih koji su se nedavno nastanili iz vlaharije pod crve- nom kapicom. Zaista ne služi na diku sve ovo njihovim vođami, a još manje ,, Dalmati“ koja prima i brzo tiska pa bilo i najlažnije, snamjerom da pogazi Hrvatsko ime i poštenje. Sve, ma baš sve vijesti ne odgovaraju istini, dapače ti ljudi uživaju u gradu takvu slo- bodu, koja nama nije data ni u naša skroz Hrvatska mjesta. Sto bi bilo za preporučiti u prvom redu njihovim vođam, da zaulaze one koji i njima neprilike prave, i u osta- lom da ih uče kako treba poštivati tuđe poštenje, buduć se vidi da oni to slabo znadu. ,,Dalmati“ pako iskreno kažemo da bi bilo bolje da malo opreznija bude, a u ostalom neka se dobro upita kakvim to lju- dima ona prepušta prostor svoga lista, i neka se uvjeri da ovamo ne živu nikakvi Talijanci, već jedino oni ljudi koji iz prkosa hoće da prave nama Hrvatima neprilike. Dopisniku pako istih dopisa dovikujemo ako je junak neka svoje ime potpiše kod svake vijesti, naperena proti Hrvutima inače neka javnost znade da svaki dopis ili vijest bez potpisa jest izmišljena, jest lažna, a dopisnik onaj jest lažac, bezobraznik i pro- , stak. Hrvat, Spomen kamen Luki Botiću. Dana 1. studenog 1908. točno u 2 sata poslije podne svečanim će se načinom otkrti nadgrobni spomen-kamen, što ga harni na- rod postavlja na grob slavnom i neumrlom hrvatskom pjesniku Luki Botiću, koga zemni ostanci počivaju na groblju u Djakovu. Pismo iz Beča. Beč, 21./10. 1908. (Balkanska politika. — Bosna u dele- gacijama. — Česi i koalicijoni kabinet. — Novi pakt Madžara s Krunom). Gospodin Izvolski ima veliku čast da zastupa pred izvanjskim silama interese. ve- like Ruske. On u tu svrhu mnogo, mnogo putuje, a navlastito se naputovao ovoga ljeta. Eto je već i jesen nastupila, a on se nije - još kući povratio sa svoje diplomatske tur- neje po zapadu Europe. Kao da ga je sram doma doći i bez ikakvih plodova diplomatske berbe, koja je osobito bogata bila ovoga ljeta za mnoge države u Evropi. Gospodinu Izvolskomu kao da je naj- više bilo stalo, kako će drugi bez velikih neprilika i zapletaja izvršiti svoje namisli: on je bez odštete nadgledao i upravljao po- slom, koji su drugi za svoj račun obavljali, mirio ih je i ravnao između njih nastale su- kobe. Takova se pokazuje ruska izvanjska politika u ova po Balkan kritična vremena, . a pod vodstvom ministra Izvolskoga. Izvolski je: dao miučki privolu za sve ono, što se u ove zadnje dane na Balkanu izvršilo. Postarao se među evropskim silama, da ne dođe do komplikacija radi nastalog novog položaja na Balkanu i izbacio je ideju o sazivu jedne konferencije, koja bi odobrila ono što se već izvršilo i riješila ono što je još na Balkanu za riješiti. Ta ruska politika bila je osobito fatalna za dvije male srpske države na Balkanu. Nu mislilo se da bi se barem sada moglo što na bolje okrenuti. U program konference, koja bi se bila imala držati, umetnuo je bio Izvolski tačku o realnoj odšteti, koju bi Sr- bija i Crnagora mogle dobiti, obzirom na ovo što su moralno izgubile aneksijom Bosne i Hercegovine, Nego, kako se sada čini, ideja o konferenci došla je kasno. Tim bi svaka nada prestala da Srbija i Crn4gora mogu štogod važnijega na Balkanu poštići. Kako najnovije vijesti javljaju, Turska je otvoreno protivna sazivu konference, te je spravna da sama uredi posle sa Austrijom i Bugarskom, jer se boji da bi na konferenci mogla biti još više oštećena uslijed zahtjeva na rekompensacije sa štrane Srbije i Crne- gore. Austrija bi bez sumnje također vo- ljela da ne dođe do konference. Zapadne velevlasti ne polažu baš ovog časa sa svoje strane velikog interesa za konferencu, ta »ravnovesje“ još se nije promijenilo, premda bi ta promjena brzo mogla nastupiti Jedina je Rusija koja je ovoga puta stekla i opet jednu novu blamažu u svojoj vanjskoj po- litici na Balkanu, na svoju i država bratskog naroda štetu. a ts. Promjena na državopravnom položaju Bosne valjda je prouzrokovala, da se ovoga "< ut “5 tii. va puta nijesu čule tolike rekriminacije na upwvu anektiranih zemalja kao drugih puta. Nije zgodan čas, a gospoda delegati jamačno imadu obzira: i na diplomaciju. Radi toga čulo se samo vladine izvjestitelje, bili to iz ureda ministarskih ili iz zastupničkih klupa. Vladini ljudi govorili su o novoj upravi Bosne i navijestili, da će joj biti podijeljena potpuna samouprava, koja će naravno gra- ničit samo dotle, ministarski rečeno ,dok opći interesi monarhije dopuštaju“, a na našu prevedeno, Bosna će dobiti samo upravu, kojom će vlada sama upravljati. 'To_je obe- čano za proljeće, kao što sva obećanja u je- senskoj sezoni. Zato će Madžari dobiti štogod boljega. Obećano im je dozvola za otvor jedne mad- žarske hipotekarne banke, koja će biti od vlade privilegovana, a glavni posao te banke bio bi otkup zemljišta i naselji- vanje Madžara. Nije čuda i Madžari i Ni- jemci su se davno sporazumjeli za Bosnu, s toga se i ne čuje u delegacijama jačih is- tupa, komu ona ima da bude dodijeljena, jednima ili drugima. Onomu, kome bi mo- rala svakako ne, neka vjeruju u tu istinu svi Hrvati i Srbi! Ona je jasna kao sunce, a politika mnogih naših je tamna kao noć. *# w . Jučer je parlamentarni odbor češkog narodnog kluba imao sjednicu, na kojoj je bio odobren i istup čeških ministara iz ka- bineta i ustanovljena daljna taktika. A ta taktika da se lako prozrijeti, kad se, zna da su danas predstavnici čeških stranaka imali pregovor s ministrom predsjednikom i da su mu stavili svoje postulate, koji bi uvjetovali ostanak njihovih ministara u kabinetu. Drži se za stalno, da Česi nahtjevaju odstup nje- mačkog ministra zemljaka Prade-a, s kojim hovi ministri ne smiju da sjede zajedno u krunskom vijeću. Hoće li biti moguće mi- nistru predsjedniku, da odstup Pradea mo- gućim učini ili da Čehe čim drugim zadovolji, vidjet će se do malo dana. Međutim demi- sije čeških ministara od kralja nijesu još de- finitivno uzete na znanje, a sukobi, koje Nijemci u ostalim mjestima Češke izazivlju, traju ali nijesu ozbiljne naravi. o e * : Jutrašnji ,,Pester Naplo“ donosi jednu vrlo zanimivu vijest, koja bi mogla biti isti- nita. Ovih dana je naime učinjen jedan novi pakt između dvije najjače stranke u Ugar- skoj : neodvisne i ustavne s jedne strane i Krune sdruge strane, po uzoru pakta od g. 1906. U paktu su madžarske stranke ob- vezale glasovati davno željeno a sada potre- bito povišenje kontigenta novaka, a Kralj bi im je dozvolio da uredu. promjenu izbor- nog reda, kako se njima sviđa. Vijest je samo u toliko nevjerojatna, što 'se zna za kraljevu volju, da Ugarska dobije jednako i opće pravo glasa. 4oo. 3 \ E $ a Koen 5 daš AU tar Zeko FRI e Stbožiiiiii iii O Lira A RA ŠE EL O sa sA S ui