God XVII,
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
s mstvo 10 Ki i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
!sdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr.
= predbrojen i za došasto polugodište. —-—
U DUBROVNIKU, 7. studenoga 1908,
Sje enja
Broj 90
- POJEDINI BROJ 10 PARA.
Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista, Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retkua za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta čtaropaju. p0.p0-
-— godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —
Brzojavne vijesti.
Frankovački junaci.
- ZAGREB, 7. — Vijeće Franko-
vaca osnovalo je dobrovoljačku le-
giju tobož proti Srbiji, a u istinu
crnu četu proti svim poštenim _ Hr-
vatima i Srbima.
Narodno vijeće.
ZAGREB, 7. — Središnji klub
»stranke prava“ zaključio je 'podu-
zeti inicijativu, da dođe do narodnog
vijeća. Izabran je odbor, - koji ima
doći u dodir s Hrvatima ostalih ze-
malja.
Štrajk gladom.
ZAGREB, 7.
štrajkuju gladom. Valerijan Pribičević
— Srbi uapšenici
i parok Milić odvedeni su zbog sla-
bosti u bonicu. Branitelji sutra drže
Dušan Po-
pović predati će danas Wekerleu
zajedničku konferenciju.
memorandum o veleizdaji. Rauch je -
pozvan za drugu sedmicu u Peštu.
a
U
Saziv zajedničkog sabora.
BUDIMPEŠTA, 7. — Parlame-
nat je sazvan za 11. ovoga mjeseca.
pogledi po svijetu
Iz Petrograda javljaju da je Ruski car
Nikolaj obećao prestolonasljedniku srpskom
knezu Gjorgiu, da Rusija neće priznati anek-
sije Bosne i Hercegovine. U svezi stim su
vijesti o vojničkim pripravama Rusije.
Da razumijemo svu težinu ove vijesti,
treba se spomenuti nečesa, što se je dogodilo
nekoliko dana poslije proglašenja aneksije.
Ministar vanjskih posala ruski Izvolski na-
qzio se je u Iondonu, da se dogovara o
promjenama, koje su nastale na Balkanu,
sa Engleškim državnicima. "Tad je agentura
Havas primila iz Londona vijest, da se je
Izvolski dogovorio s ministrom Greyom o
sazivu konferencije, i da se ja već utanačio
program konferencije. Ista je agentura javila
da se radi o teritorijalnim nadoknadama
Srbiji i Crnojgori. No kasnije se ispostavilo,
da je to bio prijedlog ruski, na koji Engle-
ška nije pristala, tako da se u programu
konference, kako su ga oba državnika uta-
načili, govorilo samo u opće o pravednom
udovoljenju srpskih i crnogorskih želja.
Onda se govorilo, da je Ruska diplo-
matski bila poražena. Svakako već onda
vidjelo se, što Rusija traži, a sadanji dogo-
đaji dokazuju, da ona od toga nije odustala.
Jer nepriznavanje aneksije sa strane Rusije
znači s drugim riječima. da Rusija ne će pri-
stati na saziv konferencije, koja bi imala
zadaću samo tu, da ratificira aneksiju. Iz
nepriznavanja aneksije moglo bi se dapače
izvoditi i to, da Rusija misli na rekompe-
sacije Srbiji i Crnojgori x zemljištu : same
Iosne i Hercegovine.
Ovdje treba spomenuti i ono, što kaže
ministar srpski Milovanović o zahtjevima
Srbije. On se je ovako izrazio jednom
suradniku 'Tempsa: ,, Nakon aneksije Bosne
kakovu mi imademo sigurnost u budućnost ?
Mi želimo samo to, da budemo malim ko-
madom zemlje graničiti sa Crnomgorom i
tako imali izlaz na more“.
Sad gdje će Srbija uzeti taj komad
zemlje, dotično gdje bi joj ga i mogli dati?
Da će se ticati u Turski posjed, to je
malo teško vjerovati, a nepriznavanje anek:-
sije se strane Rusije upućuje kako smo
rekli na drugo riješenje. Nu ni to riješenje
nije tako lako. 'Teško je i promisliti, da bi
Austrija htjela ustupiti i komadičak zemlje,
"bez da na to bude prisiljena, a ne vidimo,
tko bi je mogao prisiliti.
U toliko dok Austrija nastoji da osi-
gura sebi pomoćnika u Berlinu, a ujedno
gleda da prekriži osnove protivnika, ne
stoje ni ovi zaludu. Crnagora nastoji na
svaki način i svim sredstvima, da u slučaja
potrebe osigura sebi saveznika, pa već vodi
pregovore i sa Bugarskom i Rumunjskom.
Radilo bi se dakle o savezu svih Balkan.
skih država, a taj savez imao bi biti na-
peren proti Austnji.
Izbor predsjednika sjedinjenih država.
Iz Amerike dolaze vijesti o izbornoj
borbi &zmeđu Brijana i Tafta: Izbori su za-
počeli ne 4. ov. mj. 'Taft je pobjedio veći-
nom od preko 300 glasova.
Srbija se oružava.
Iz Soluna javljaju, ić je na jednom
francuskom parobrođdu tamo stiglo 70 va-,
gona praskajućih tvari od gr tvrtke u
Creuzotu. "Ta je municija određena za :Sr-
biju, pa su je turske oblasti iznimno pro-
pustile. Slijedi još 339 vagona municije. —
Iz Beograda pako javljaju, da je na pogra-
ničnu stanicu Ristovac došlo već 50 vagona
municije i topova. Osim toga će vlada na-
rušiti 60.000 brzometnih pušaka i 9 milijuna
naboja. Daljne su novinske vijesti, da se do
sada iz inozemstva javilo 44.000 dobrovo-
ljaca. U Kragujevcu se ustrojila djevojačka
dobrovoljna četa.
Ruska nota o aneksiji.
Ruska vlada predala je u Beču notu u
kojoj je ruski prijeglog o konferenciji. U
tomu prijedlogu je značajno to, što se me
govori o aneksiji kao o tovom šinu, već kao
o predmetu o komu se ima raspravljati.
Što hoće Arbanasi?
Albanci iz Stare Srbije i Novog Pazara
zaključiše usprotivit se svom silom even-
tualnoj razdiobi Sandžaka. Albanci u kosov-
skom vilajetu već su zadali ,bešu“, da će
do zadnje kapi krvi braniti svoju rodnu
gruđu, da ista ne bi pripala niti Srbiji, niti
Crnoj gori. Oni kane prosvjedovati na kon-
ferenci proti ovoj osnovi.
Promjena pro&ruma.
»Čisti“ su imali zbor u Zagrebu
za promjenu programa. Do ovoga
časa još ne znamo, u čem ta .pro-
mjena sastoji. A ne možemo se ni
domisliti. :
Po našemu mišljenju program
stranke, koja u narodu hoće da ima
korijena, valja da sadrži ono, što je
životna potreba naroda. Kad se un.
pr. reče ,stranka će vojevati za je- |
dinstvo naroda“, takav program vri-
- jedi bezuslovno sve dotle, dok se je-
dinstvo ne dobije, njemu promjena
ne treba. Stranka će se prama prili-
kama, koji budu, ravnati sada na je-
dan, a sad na drugi način, ali pro-
gram ostaje uvijek isti, sve te tak-
tične kretnje idu samo prama jednoj
svrsi, a to je jedinstvo naroda“.
Što se naprotiv ,čistim“ dogo-
dilo? — Njima je dostatna bila anek-
. sija Bosne i Hercegovine, da iznesu
na pretresanje promjenu programa.:'
Iz toga bi slijedilo, da, ili program
nije bio dobar i onoliko, opsežan,
koliko program valja da bude, ili da
je ta promjena - suvišna. Ko pozna
Franka, taj če prije naginjati poslje-
dnjem mišljenju, za njega i ova pro“ i
e
-
iii . PRESE AES UM
dai di a SATI
tre iO A
ii a ia ter
; i
ii A ATE Ča
oK kir ik:
A s
gata o RR E o i ALA EEE ŽE A ŽE GE A RADE RL SEG EL NEZ
ti