Broj so. dana otišla je jedna deputacija tal. đaka i rektoru bečkog sveučilišta predala memoran- dum. Rektor im je odgovorio, da će stvar sa svoje strane preporučiti, ali da ostvaranje njihove želje ne će tako brzo ići, valja da se ustrpe. I oni će se ustrpiti, a ministar Beck tare ruke, da je barem za čas odstra- nio jedan od uzroka, s koga bi mu mogli tal. zastupnici praviti neprilika. I tako dalje! As0. Domaće vijesti, Zabrana ćirilice u Banovini. Najhrvatskija vlada baruna Raucha za- branila je upotrebljavati na službenim spi- sima ćirilicu. Školske svjedodžbe ne smiju nositi ni potpise ćirilicom. Povod ovoj zabrani mora se tražiti je- dino u prostom inadu. Srbima se hoće da učini na žao. Ćirilica je narodno pismo zajedničko Srbima i Hrvatima. Na toj činjenici utvrđe- noj sa povjesti ne može mijenjati ništa, što se većina hrvata služi latinicom a većina srba ćirilicom. Latinica je pismo uneseno u naš narod tuđinskim uplivom, a baš čista stranka prava, koja i bosanske Muhamedance zove hrvatima, pa hotjeli se oni tako zvati ili ge htjeli, imala bi držati ćirilicu kao hr- vatsku stvar, kad se znade, da su bosanski Muhamedanci do nazad ne vele vremena: njom služili. Ćirilicom su se služili i naša Poljica i gradovi dalmatinski, pa ne znamo bili se u opće moglo naći u cijeloj Hrvat- skoj i Dalmaciji mjesta, za koje bi se moglo reći, da mu je ćirilica tuđa. Ali i kad ne bi bilo tih historičkih uspomena, koje dokazuju, da je negda ćiri- lica bila jednako hrvatska kao i srbska, sami bi razbor zahtjevao od Hrvata da ćirilicu po- štuju. Njom se služi na zemljištu, koje mi obitavamo, 2.200.000 duša. Dirati u nju to je dirati u njihovu svetinju, izazivati rat gdje ne treba i gdje nigda ne bi mogli po- bijediti, a kad bi ipak jednom pobijedili, do- skora bi osjetili, da je to Pirova pobjeda. Pa kad je tako, čemu izazivati sukob ? Na to pitanje odgovara sve, što vidimo da se okolo nas događa. Ljudi, koji su za to stavljeni, da zavade Srbe i Hrvate, ne će da propuste ni to sredstvo, samo da bi uspjeli u svom naumu. A narod na te po- kušaje može samo odgovoriti prezirom. Zdravstveni izvještaj za g. 1903., 1904., 1905. Iz ovoga izvještaja vadimo ove podatke : God. 1903. spadao je jedan brak na 137 stanovnika, 1904. g. jedan brak na 124 sta- novnika a 1905, g. jedan brak na 119 sta- novnika. U Dubrovačkom kotaru, koji broji 40,939, stanovnika, vjenčalo se 1903. g. 213 parova 1904. g. 273, 1805. g. 284 para. Ukupni broj poroda bio je 1903. god. 20.832, 1904. g. 28.364, a 1905. g. 21.419. U dubrovačkom kotaru 1908. g. bilo je 1124 poroda, 1904. g. 1086 poroda, 1905. g. 1087. Od ovih je bilo mrtvorođenih naj- više 1904. g. i to 2:12 %. Od poroda bilo je zakonitih 63.009 a nezakonitih 2606, Najviše nezakonitih poroda prama pučanstvu bilo je u Benkovcu (11:47 %) pa u Dubrovniku (6:85 %). God. 1903. umrlo ih je u Dalmaciji 14.816, 1904. g. 16.124 a 1905. g. 16.010. Od ovih umrlo je od tuberkoloze 1903. g. 1547, 1904. g. 1668, 1906. g. 1687. Od si. lovite smrti umrlo ih je 1903. g. 204, 1904. Po njezinu. pripovijedanju uzrok, ,CRVENA HRVATSKA“ g. 233, 1905. g. 285. Broj smrti od kužnijeh bolesti postepeno pada. — Najviše ih je umrlo do 5. g. a najmanje od 5. g. do 15. g. Od tuberkuloze najviše ih umire u Spljetu, Šibeniku i Benkovcu, najmanje u Imotskomu, Supetru, Makarskoj, Hvaru. U Dubrovniku umrlo ih je 1903. g. 433%, 1904. g. 495 %, 1905. g. 5.98 %, a u Spljetu 1903. g. umrlo ih je od sičije 24:50%, 1904. g. 22-92% a 1905. g. 20:65% (od ukupno u Dalmaciji umrlih od sičije). U Dubrovniku umrlo ih je kroz ovo doba od 3:64% do 5:15 %. Država je potrošila 1903. g. 29000 K, 1904. g. 78.000 K, 1905. g. 98.000 K za pobijanje kužnih bolesti u Dalmaciji. Kroz ove tri godiue poginulo ib je u Dubrovniku 12 od samoubojstva, više nego u ijednom kotaru dalmatinskom. Ubojstva i umorstva ' nije bilo nijednoga, a slučajnih smrtnih ozleda 51 i to najviše od utopljenja i pada s visine i izgorenja, dva su bila ubi- jena od groma. Zdravstvenu službu vrše 140 doktora lječništva. Zagorje u Dalmaciji njima osku- dijeva, tu dolazi do 13.000 stanovnika na jednoga liječnika. Pokrajinska bolnica u Dubrovnika pri- mila je kroz to vrijeme na godinu do 1100 bolesnika od kojih je 1903. g. umrlo 78, 1903. g. 87, 1905. g. 124. Najviše ih je umrlo od reoinatizma i tuberkuloze. , Vapšenici štrajkuju gladom. U Zagrebačkim uzama došlo je do štrajka glada: Javljaju dne 4. o. mj. da prof. Valerijan Pribičević već 6 dana ne jede ništa, ne jedu ni drugi uapšenici. Suci se prama njima ponašaju kao najgori pro- staci. Ovi dudnovati štrajkaši traže samo to, da ih preslušaju i sude. Nema riječi, koia bi dostojno žigosala ovakovo postupanje sa optuženicima. .Kad su prekolani rusinski đaci u Krakovu po- čeli štrajkovati gladom, e da tako. prisile sadbenu vlast, da već jednom iznese na sud njihovu stvar, onda su bečki listovi ogor- čeno pisali proti prilikama u Galiciji. Oni su se čudili, kako se nešto slična uopće može da dogodi u zemlji, koja hoće da bude kul. turna. Kako da se u Hrvatskoj ne događa nešto što je dosta gore? 'Tu ima mjeseca da stoje u tamnici čeljad, koja ni ne znadu što hoće rijet veleizdaja, a da ih ni ne preslu- šavaju. Na to se u monarhiji niko ne obazire kao da je Hrvatska zemlja, gdje:se mogu činiti slični eksperimenti sa zdravljem i čusti građana. Hrvatska vlada o veleizdaji. Pod pritiskom teških optužaba našla je za shodno i Hrvatska vlada, da reče svoju. nema glavne rasprave, u tomu je, što je veliko-srpska propaganda u čitavoj zemlji organizovana i što su optuženici stim orga- nizacijama u svezi; ,,kad će biti za sve op- tuženike skupljen matorijal, preslušat će se' oni, te će im se tom prigodom predočiti čitavi dokazni materijal njihove krivnje i još jednom pružiti prilika, da se brane“. Priopćenje na to priznaje, da su optuženici metnuti u zatvor sa običnim zločincima, ali da nije moglo biti drukčije zbog pomanka- nja prostora. Kad sve skupiš proizlazi samo to, da ih vlada hoće da drži još nekoliko mjeseca u zatvoru. Zašto, to svi znamo. što još Strana 3. Bankerot dualizma. Profesor na gradačkom - sveučilištu,. Gumplovitz, rekao je gradačkom izvjestitelju »Budapesti Hirlapa“ o najnovijem političkom položaju u monarhiji slijedeće : Bankerot dualizma je danas izvan svake sumnje. Što je god. 1867. moglo biti pravo i koristonosno, to su prilike u 20. stoljeću učinile totalno nemogućim. "Temeljni princip dualizna je taj, da hegemonija ostane u ru- kama Nijemaca. Ali to već dugo vremena nije tako. U Austriji se ne će više progo- niti druga nacija nego njemačka. Vlade favoriziraju Slavene već dulje vremena. Učenjak je također govorio i o dogođajima u Ljubljani, te je rekao, da se u Ljubljani smiju jedino natpisi slovenski na radnje izvješivati. Veli, da austrijska politika ne će da računa s tim činjenicama, nego vodi uli- čnu politiku. Nadalje govori, da se slaveno- filska politika protežira s najvećeg mjesta, a to da je javna tajna. Za Česku veli, da je za nijemstvo potpuno izgubljena. Za ju- . goslavene kaže, da su se aneksijom Bosne ojačali. Kako će se to teško pitanje definitiv- nog pripejenja Bosne riješiti, ne zna se, ali je fakat taj, da su aneksijom Bosne i Herce- govine u monarhiji Madžari i Nijemci osla- bljeni, a Hrvati samo ojačani. Prof. Gumplowitz gleda — kako veli dopisnik ,,Pesti Hirlapa“ — budućnost mo- narhije u crnom svijetlu. Njemački će se elemenat predati u ovim _ prilikama veliko- njemačkoj ideji, a Madžari ne će biti dosta jaki, da se bore s pretežno jačim Slaven- stvom. Corpus separatnm za Bosnu“. U sarajevskim političkim krugovima cirkulira vijest, da je namjera madžarske vlade, da se za Bosnu proglasi. ,Corpus se- paratum“, kao za Rijeku. U svrhu toga osnovati će madžarska vlada već sada ne- koliko banka u Bosni. Pretplatnicima ,,Naroda“. Posljednji broj ,,Naroda“ zaplijenjen nam je od prvog do posljednjeg slova. Za- plijenjeni su čak i telegrami, koje je u oči toga dana isti državni odvjetnik propustio i koji su inače slobodno štampani u raznim bos.:herc. listovima. Istovremeno smo dobili pozive da platimo veliku svotu od raznih globa. Mi smo radi toga. postupanja prisi- ljeni obustaviti privremeno -daljne izlaženje lista obećavajući' pretplatnicima, da ćemo im to kasnije nadoknaditi. Molimo sl. uredništva, da nam i dalje: šalju listove u zamjenu i da ovu bilješku donesu u svojim listovima. Uredništvo , Naroda“. Poštanske vijesti. Privatne košuljice i pašice i t. d., se utiskom prijašnjeg izdanja, mogu se upotreb- ljavati i poslije 31. listopada o. g. Korčula, 2. studenoga 1908. Slavlje, što smo doživjeli u suđotu večer dne 31. pr. mj. prilikom. izbora gosp. I. F. Lupisa zastupnikom u srezu veleposjednika Du- brovnik-Korčala, a koje se je ponovilo sinoć: pri dolasku našeg načelnika g. Dr. R. Ar- neri sa birališta, nadamo se da će bit ohlad- nilo glave nekih ,intriganata“ u našem gradu. Ne ćemo pisati o sredstvima, kojima su se intriganti“ slašili proti g Lupisu, jer CM MA g E: repe neče S GLEGČELIJE LANA ŠI. Tae AKAI - V te 3 ae iN IE JE. klada A