Broj so.

dana otišla je jedna deputacija tal. đaka i
rektoru bečkog sveučilišta predala memoran-
dum. Rektor im je odgovorio, da će stvar
sa svoje strane preporučiti, ali da ostvaranje
njihove želje ne će tako brzo ići, valja da
se ustrpe. I oni će se ustrpiti, a ministar
Beck tare ruke, da je barem za čas odstra-
nio jedan od uzroka, s koga bi mu mogli
tal. zastupnici praviti neprilika.
I tako dalje! As0.

Domaće vijesti,
Zabrana ćirilice u Banovini.

Najhrvatskija vlada baruna Raucha za-
branila je upotrebljavati na službenim spi-
sima ćirilicu. Školske svjedodžbe ne smiju
nositi ni potpise ćirilicom.

Povod ovoj zabrani mora se tražiti je-
dino u prostom inadu. Srbima se hoće da
učini na žao.

Ćirilica je narodno pismo zajedničko
Srbima i Hrvatima. Na toj činjenici utvrđe-
noj sa povjesti ne može mijenjati ništa, što
se većina hrvata služi latinicom a većina
srba ćirilicom. Latinica je pismo uneseno u
naš narod tuđinskim uplivom, a baš čista
stranka prava, koja i bosanske Muhamedance
zove hrvatima, pa hotjeli se oni tako zvati
ili ge htjeli, imala bi držati ćirilicu kao hr-
vatsku stvar, kad se znade, da su bosanski

 

Muhamedanci do nazad ne vele vremena:

njom služili. Ćirilicom su se služili i naša
Poljica i gradovi dalmatinski, pa ne znamo
bili se u opće moglo naći u cijeloj Hrvat-
skoj i Dalmaciji mjesta, za koje bi se moglo
reći, da mu je ćirilica tuđa.

Ali i kad ne bi bilo tih historičkih
uspomena, koje dokazuju, da je negda ćiri-
lica bila jednako hrvatska kao i srbska, sami
bi razbor zahtjevao od Hrvata da ćirilicu po-
štuju. Njom se služi na zemljištu, koje mi
obitavamo, 2.200.000 duša. Dirati u nju
to je dirati u njihovu svetinju, izazivati rat
gdje ne treba i gdje nigda ne bi mogli po-
bijediti, a kad bi ipak jednom pobijedili, do-
skora bi osjetili, da je to Pirova pobjeda.
Pa kad je tako, čemu izazivati sukob ?

Na to pitanje odgovara sve, što vidimo
da se okolo nas događa. Ljudi, koji su za
to stavljeni, da zavade Srbe i Hrvate, ne
će da propuste ni to sredstvo, samo da bi
uspjeli u svom naumu. A narod na te po-
kušaje može samo odgovoriti prezirom.

Zdravstveni izvještaj za g. 1903., 1904., 1905.

Iz ovoga izvještaja vadimo ove podatke :
God. 1903. spadao je jedan brak na 137
stanovnika, 1904. g. jedan brak na 124 sta-
novnika a 1905, g. jedan brak na 119 sta-
novnika. U Dubrovačkom kotaru, koji broji
40,939, stanovnika, vjenčalo se 1903. g. 213
parova 1904. g. 273, 1805. g. 284 para.

Ukupni broj poroda bio je 1903. god.
20.832, 1904. g. 28.364, a 1905. g. 21.419.
U dubrovačkom kotaru 1908. g. bilo je
1124 poroda, 1904. g. 1086 poroda, 1905.
g. 1087. Od ovih je bilo mrtvorođenih naj-
više 1904. g. i to 2:12 %.

Od poroda bilo je zakonitih 63.009 a
nezakonitih 2606, Najviše nezakonitih poroda
prama pučanstvu bilo je u Benkovcu
(11:47 %) pa u Dubrovniku (6:85 %).

God. 1903. umrlo ih je u Dalmaciji
14.816, 1904. g. 16.124 a 1905. g. 16.010.
Od ovih umrlo je od tuberkoloze 1903. g.
1547, 1904. g. 1668, 1906. g. 1687. Od si.
lovite smrti umrlo ih je 1903. g. 204, 1904.

Po njezinu. pripovijedanju uzrok,

,CRVENA HRVATSKA“

g. 233, 1905. g. 285. Broj smrti od kužnijeh
bolesti postepeno pada. — Najviše ih je
umrlo do 5. g. a najmanje od 5. g. do 15. g.

Od tuberkuloze najviše ih umire u
Spljetu, Šibeniku i Benkovcu, najmanje u
Imotskomu, Supetru, Makarskoj, Hvaru. U
Dubrovniku umrlo ih je 1903. g. 433%,
1904. g. 495 %, 1905. g. 5.98 %, a u Spljetu
1903. g. umrlo ih je od sičije 24:50%,
1904. g. 22-92% a 1905. g. 20:65% (od
ukupno u Dalmaciji umrlih od sičije).

U Dubrovniku umrlo ih je kroz ovo
doba od 3:64% do 5:15 %.

Država je potrošila 1903. g. 29000 K,
1904. g. 78.000 K, 1905. g. 98.000 K za
pobijanje kužnih bolesti u Dalmaciji.

Kroz ove tri godiue poginulo ib je u

Dubrovniku 12 od samoubojstva, više nego
u ijednom kotaru dalmatinskom. Ubojstva i
umorstva ' nije bilo nijednoga, a slučajnih
smrtnih ozleda 51 i to najviše od utopljenja
i pada s visine i izgorenja, dva su bila ubi-
jena od groma.

Zdravstvenu službu vrše 140 doktora
lječništva. Zagorje u Dalmaciji njima osku-
dijeva, tu dolazi do 13.000 stanovnika na
jednoga liječnika.

Pokrajinska bolnica u Dubrovnika pri-
mila je kroz to vrijeme na godinu do 1100
bolesnika od kojih je 1903. g. umrlo 78,
1903. g. 87, 1905. g. 124. Najviše ih je
umrlo od reoinatizma i tuberkuloze. ,

Vapšenici štrajkuju gladom.

U Zagrebačkim uzama došlo je do
štrajka glada: Javljaju dne 4. o. mj. da
prof. Valerijan Pribičević već 6 dana ne
jede ništa, ne jedu ni drugi uapšenici. Suci
se prama njima ponašaju kao najgori pro-
staci. Ovi dudnovati štrajkaši traže samo to,
da ih preslušaju i sude.

Nema riječi, koia bi dostojno žigosala
ovakovo postupanje sa optuženicima. .Kad
su prekolani rusinski đaci u Krakovu po-
čeli štrajkovati gladom, e da tako. prisile
sadbenu vlast, da već jednom iznese na sud
njihovu stvar, onda su bečki listovi ogor-
čeno pisali proti prilikama u Galiciji. Oni su
se čudili, kako se nešto slična uopće može
da dogodi u zemlji, koja hoće da bude kul.
turna. Kako da se u Hrvatskoj ne događa
nešto što je dosta gore? 'Tu ima mjeseca da
stoje u tamnici čeljad, koja ni ne znadu što
hoće rijet veleizdaja, a da ih ni ne preslu-
šavaju. Na to se u monarhiji niko ne obazire
kao da je Hrvatska zemlja, gdje:se mogu
činiti slični eksperimenti sa zdravljem i čusti
građana.

Hrvatska vlada o veleizdaji.

Pod pritiskom teških optužaba našla je
za shodno i Hrvatska vlada, da reče svoju.

nema glavne rasprave, u tomu je, što je
veliko-srpska propaganda u čitavoj zemlji
organizovana i što su optuženici stim orga-
nizacijama u svezi; ,,kad će biti za sve op-

tuženike skupljen matorijal, preslušat će se'

oni, te će im se tom prigodom predočiti
čitavi dokazni materijal njihove krivnje i
još jednom pružiti prilika, da se brane“.
Priopćenje na to priznaje, da su optuženici
metnuti u zatvor sa običnim zločincima, ali
da nije moglo biti drukčije zbog pomanka-
nja prostora.

Kad sve skupiš proizlazi samo to, da
ih vlada hoće da drži još nekoliko mjeseca
u zatvoru. Zašto, to svi znamo.

što još

Strana 3.

 

Bankerot dualizma.

Profesor na  gradačkom - sveučilištu,.
Gumplovitz, rekao je gradačkom izvjestitelju
»Budapesti Hirlapa“ o najnovijem političkom
položaju u monarhiji slijedeće :

Bankerot dualizma je danas izvan svake
sumnje. Što je god. 1867. moglo biti pravo
i koristonosno, to su prilike u 20. stoljeću
učinile totalno nemogućim. "Temeljni princip
dualizna je taj, da hegemonija ostane u ru-
kama Nijemaca. Ali to već dugo vremena
nije tako. U Austriji se ne će više progo-
niti druga nacija nego njemačka. Vlade
favoriziraju Slavene već dulje vremena.
Učenjak je također govorio i o dogođajima
u Ljubljani, te je rekao, da se u Ljubljani
smiju jedino natpisi slovenski na radnje
izvješivati. Veli, da austrijska politika ne će
da računa s tim činjenicama, nego vodi uli-
čnu politiku. Nadalje govori, da se slaveno-
filska politika protežira s najvećeg mjesta,
a to da je javna tajna. Za Česku veli, da
je za nijemstvo potpuno izgubljena. Za ju-

. goslavene kaže, da su se aneksijom Bosne

ojačali. Kako će se to teško pitanje definitiv-
nog pripejenja Bosne riješiti, ne zna se, ali
je fakat taj, da su aneksijom Bosne i Herce-
govine u monarhiji Madžari i Nijemci osla-
bljeni, a Hrvati samo ojačani.

Prof. Gumplowitz gleda — kako veli
dopisnik ,,Pesti Hirlapa“ — budućnost mo-
narhije u crnom svijetlu. Njemački će se
elemenat predati u ovim _ prilikama veliko-
njemačkoj ideji, a Madžari ne će biti dosta
jaki, da se bore s pretežno jačim Slaven-
stvom.

Corpus separatnm za Bosnu“.

U sarajevskim političkim krugovima
cirkulira vijest, da je namjera madžarske
vlade, da se za Bosnu proglasi. ,Corpus se-
paratum“, kao za Rijeku. U svrhu toga
osnovati će madžarska vlada već sada ne-
koliko banka u Bosni.

Pretplatnicima ,,Naroda“.

Posljednji broj ,,Naroda“  zaplijenjen
nam je od prvog do posljednjeg slova. Za-
plijenjeni su čak i telegrami, koje je u oči
toga dana isti državni odvjetnik propustio
i koji su inače slobodno štampani u raznim
bos.:herc. listovima. Istovremeno smo dobili
pozive da platimo veliku svotu od raznih
globa. Mi smo radi toga. postupanja prisi-
ljeni obustaviti privremeno -daljne izlaženje
lista obećavajući' pretplatnicima, da ćemo
im to kasnije nadoknaditi.

Molimo sl. uredništva, da nam i dalje:

šalju listove u zamjenu i da ovu bilješku
donesu u svojim listovima.
Uredništvo , Naroda“.
Poštanske vijesti.
Privatne košuljice i pašice i t. d., se

utiskom prijašnjeg izdanja, mogu se upotreb-
ljavati i poslije 31. listopada o. g.

Korčula, 2. studenoga 1908. Slavlje,
što smo doživjeli u suđotu večer dne 31.
pr. mj. prilikom. izbora gosp. I. F. Lupisa
zastupnikom u srezu veleposjednika  Du-
brovnik-Korčala, a koje se je ponovilo sinoć:
pri dolasku našeg načelnika g. Dr. R. Ar-
neri sa birališta, nadamo se da će bit ohlad-
nilo glave nekih ,intriganata“ u našem
gradu.

Ne ćemo pisati o sredstvima, kojima su

 

se intriganti“ slašili proti g Lupisu, jer

 

CM
MA g

E:

repe

neče S GLEGČELIJE LANA ŠI.

Tae AKAI

- V te 3
ae iN IE JE.

klada A