God XVI.
U DIVNIM 14. studenoga 1908.
Broj 92.
zdavatelj i odgovorni mrxednik Dr. Milorad Medini.
Štamparija DeGiulli i dr. e: -— godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.
CRVENA
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
semstvo 10 K i "poštanski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
= predbrojen i za došasto polugodište —oz—z — ——
Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvale
plaša se 40 para po retku,/a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po vo
RVATSKA
AZI SVAKE SRIJEDR I SUBOTE
POJEDINI BROJ 10 PARA.
Brzojavne vijesti.
Pri zaključku lista ne stigoše nam brzo-
javi, zato ispunjamo prostor sa raznim vije-
stima.
Cudnovata starost. .U ruskom gradu
Minski živi valikelistači čovjek na svijetu
po imenu A. N. Šmit. Rodio se 1771, godi-
ne u Šavlahu, u Movenskoj guberniji. Kao
savremenik generala Suvarova vojevao je
s njime u Italiji protiv Franceza, a sudjelo-
vao je i kod historijski znamenitog prelaza
preko Alpa iz Italije u Švajcarsku 1799.
godine. On je bio ljubimac generala Suvarova.
Šmit je zajedno sa svojim ocem vojevao
protiv Napoleona 1812 godine. Otac mu je
tada poginuo, a on je bio samo ranjen na
ruci i na nozi. YVojevao je i 1855. godine
kod opsade Sebastopolja, gdje je bio ranjen
u glavu.
Svoju vojničku karijeru dovršio je.u
rusko - turskom ratu 1878./78. godine Šmit
ima 46 raznih redova i odlikovanja među
kojima i 4. stepen reda sv. Ane. Bliže
rodbin. nA. Želi 'Tuu je univla pa .
godina. Šmit je potpuno zdrav. Sijed je i
bijel kao ovca, nema više zuba i pun je
nabora na licu, a još pored svih svojih 135
godina izgleda krijepak, bodar i: dobro se
drži na nogama. Vid i sluh potpuno je sa-
čuvao, a tako isto pamćenje. Na slabost se
ne tuži, samo po kad osjeća bol u ranjenoj
nozi.
Brzojav bez žica među Newyorkom
i Parizom.
Iz Newyorka javljaju da se radi na tom
da se sa Metropolitanskoga tornja u Newyor-
ku na Eiffelov toranj u Parizu uvede brzo-
jav bez žica.
Pismo iz Beču.
Beč, dne #41. XI, 1908.
(U političkomu kaćulu — Muslimani u Beču — Tuč-
njave u sveućilištu.
Kršćanski socijali odavna se spremaju,
da u svoje ruke preuzmu političku nit u
Austriji. Oprezno je i lzkavo njihovo djelo-
vanje bilo za doba vlade čovjeka ,,srednje
politike“, ali je sada postalo i previše jasno.
Nesumnjivo stoji, da je barun Beck, dosa-
dašnji ministar presjednik, pod pritiskom
kršćanskih socijala morao da prekine svoja
pregovaranja o novom ustrojstvu kabineta
Nije im bio podesan, da ga posve skuče u
svoje negve, i potražiše u neposrednoj Bec-
kovoj blizini drugoga, koji će im regbi ići
više na ruku.
U nedjelju je Beck predao demisiju
cijelog svog kabineta vladaru u ruke. Vlada
je demisiju primio, ovlastio Becka i njegove
ministre, da do imenovanja novog ministar-
stva obavljaju dosadašnje svoje uredovne
poslove, a dosadašnjeg ministra austrijske
pulicije, t. j. ministra unuttnjih poslova ba-
runa Cienertha pozvao je da sastavi mini-
starsvo. "Tačno nije označeno, kakvo to mi-
nistarstvo ima da : bude, da li opće parla-
mentarno, koalicijeno ili činovničko. Glavno
je da je izabrana ;lava nove vlade u osobi
baruna Bienertha.
Novoimenovani voditelj nutrnje politike
u Monarkiji bio je do_sada vrlo malo izlo-
žena politička osoba. Bio je u ministarstvu,
ali samo kao činovnik. Prikladan je dakle,
da bude vođom činovničkog ministarstva,
ako ovo bude potrebno, a u ostalom stoji
svim strankama na raapoloženje ne pripa-
dajuć nijednoj. Možda najbolja kvalifikacija
novog čovjeka u današnjim prilikama poli-
tičkim u Austriji: uživa povjerenje Luegera
i njegove stranke.
Može se slobodno reći barun Bienerth
je čovjek Luegerova ,,austrijanstva“. Svoja
pregovaranja za sastav novog ministarstva
započeo je još u nedjelju. Već u ova tri
dana pregovora izbilo je na javu, da Bie-
nerth ima za:sobom druge ljude, t. z. ,,Hin-
lemoinacr“, s bo sa (i usmann, eia i l
družina. 'To izazivlje otvoreno negodovanje
kod rijemačkih naprednih nacionalaca. A
ove dvije njemačke grupe jesu one, koje će
da dadu novome ministarstvu pravi karakter
njemački, kao što su i prijašnjima davale.
One će u svojim rukama imati najviše mi-
nistara. :
Stoga i vidimo da kod dosadašnjih pre-
govaranja ove dvije parlamentarne grupe
igraju glavnu ulogu. Oni stvaraju planove i
formule, a onda se dvuge pozivlje i pita:
što vi želite? Kršćanski socijali imadu skro-
jen svoj plan i rade da ga provedu. Sadržaj
cijelog plana nije moguće razgledati. Njihova
sadašnja naprezanja idu za ustrojenjem par-
lamentarnog koalicijonog ministarstva sa na
čelu barunom Bienerthom, u kojemu bi nji-
hovi ljudi imali da zauzmu tri ministarska
mjesta, odnosno samo dva ali u gospodar-
skom i stranačkom pogledu najvažnija, mi-
nistarstvo željeznica i trgovine, iii ministar-
stvo financija i jedno od spomenutih. Nje-
mački napredni nacijonali ne bi rada da
izgube ministarstvo željeznica, pa otole nji-
hova suprotivnost kršćanskim socijalima.
Nego čini se da će se braća nagodit, danas
imadu dogovor jedni sdrugima, pa će se
vidjet. uspjeh.
Njihov sporazum, koji je vjerojatan,
Slavenima će biti samo od štete. Dvije sla-
venske grupe koje se nešto danas u politici
države pitaju, Česi i Poljaci nemadu zajed-
ničkog cilja, pa se na njih uzimlje kod sa-
dašnjih pregovora malo ozbiljna obzira. Po-
ljaci su zadovoljni, ako ostane na njih, kako
je do sada bilo. Dapače zovu i Čehe na
složan rad za.... spasiti dosadašnji sistem,
Njima je dobro, pa ih se brutalnost i ne-
pravda njemačka nad ostalom slavanskom
braćom ništa ne tiče. Držanje Čeha nije više
onako ratouborno kao prije, izuzevši neznatne
đačke nerede u Pragu. Česi su istakli svoje
zahtjeve o jeziku i češkoj unmiversitati u
Brnu i pokriću dvaju ministarskih mjesta,
pa sada čekaju na njihovo riješenje. Češki
vođe imadu ovih dana dogovor u Beču sa
barunom Bienerthom.
Tako te oto u političkome kačulu na
svu paru kuha. Što će se tu skuhat nemo-
guće je proreći Stoji da se nikako ne radi
o temeljitoj promjeni sistema, nego o novoj
grupi ljudi, koji će taj sistem da održe.
Mjesto ,srednje / linije“ Beckove nastupa
doba odvažnog Luegerovog ,marša“, koji bi
imao da Austriju dovede' do spasa. Mi u to
ne vjerujemo.
* ? *
Novi ,, Austrijanci“ iz ponosne Bos
kršne Hercegovine sa svojim crvenim
vima i sarucima divili su se nekoliko dana
prijestonici i srcu, ,ako ga tako smijem
nazvati“ — rekao je jedan činovnik Musli-
manima iz Bosne — nove svoje ,domovine“.
I valaj ne mogu da se prituže na nriček,
koji su im u bijelome Beču priredili. Sjajni
pričeci, zanosni govori, masne gozbe u Ti-
voli-u, rumena _ donjoaustrijska vinca u
gradskome podrumu, banketi, vožnje u op-
ćinskim tramwaima i kočijama, razgledanje
znamenitosti, cirkusa i milo-zvuci dvorske
opere, dali su prigode sljedbenicima strogog
Korana, da ponesu u svoju tekar probuđenu
domovinu nezaboravne uspomene i predočbe
o svjetskoj kulturi, kojom će ih vlada Ni..
Veličanstva, njihovog novog gospodara i
poglavice, za krutko vrijeme usrećiti.
To će, cijenim, tako biti, premda se to
po njikovom ponašanju i javnom govoreuju
pred Bečanima ne bi dalo upoznati. Musli-
mani su, valja imati na pameti, elemenat
vrlo škrt u izljevima svojih osjećaja. O tome
se uvjerio i sam Leger. Na njegove ,,za-
nosne“ nazdravice o kulturi, napretku, sreći,
koju im Austrija nosi, na njegove prepo-
ruke da budu svi dobri ,, Austrijanci“ i pa-
trijote, da rade za kralja i domovinu, od
prevelikog zanosa bosanski Muslimani nijesu
imali riječi da odvrate. Zahvalili su mu je-
dino za priček u Beču i za obećanje, da će
njihovu vjeru čuvati.
U audijenciji kod cara i kralja zamolili
su ga, da im sačuva djedovsku vjeru i po-
sjed i uvjeravali su ga o svojoj vjernosti.
Bili su na izričitu želju prestolonasljednika
primljeni i od ovoga u audijenciju. Presto-
. lonasljednik, je obećao da će čim skorije
posjetit Bosnu i Hercegovinu. To bi imalo
biti u proljeću 1909, Kako se veli, bila je
deputaciji Muslimana, koja prestavlja u glav-
nome posjednike u Bosni, izražena u Beču
želja, da ustroje svoju stranku bez nacijo-
nalnog karaktera. "Tako bismo imali u Bosni