God XVIII. U DUBROVNIKU, 2I. studenoga 1908. CRVENA Broj 94 HRVATSKA Izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Milorad Medini. Štamparija DeGiulli i dr. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-U garsku na godinu 10 K. Za ino sematvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se Sane predbrojen i za došasto polugodište. ————————— — — Brzojavne vijesti, Iz zajedničkog sabora. BUDAPEST, 21. Jučer u saboru govorili su Lorković i Šurmin od- kljanjajući proračun. U petak je sa. stanak magnatske kuće. Ministarski sastanci. BEČ, 21. — Sutra je: konferen- cija zajedničkih ministara. Maknadni izbori. BEČ, 21. U naknadnom izboru izbran je socijalista Holzhammer u Insbrucku, a u Pragu socijaliste Slama i Novidur. Ustanak u Indiji, ' BOMBAY, 21. U Indiji je buk- nuo ustanak. Razno. LAVOV, 21. — Zima hvata sve veće dimensije. TRST, 21. — Ovdje vlada škrlet među djecom, koji se brzo širi, una- toč svim mjerama poduzetim od sani- tarne vlasti. Dolazak švedskog kraljevskog para u Beč. BEČ 11. — 5 prosinca doći će ovamo švedski kraljevski par u po- hode caru, da mu čestita jubilej vladanja. Pogledi po svijetu. Crna gora sprema vojsku. »Narodni Listi“ prima iz Cetinja ovu vijest: Crnogorci su na brdu Lovćen i u dolini Duga, kroz koju se otvara Crnagora prema Hercegovini, namjestili svoje topove. U dolini se utaborilo 8000 Crnogoraca. Crna je gora pripravna za rat. Komunikacije su između Kotora i Cetinja već od dva dana prekinute. Topničtvo na Lovćenu dominira nad Kotorom ,i okolnim austro-ugarskim utvrdama. Vojnički i upravni arhivi iz Kotora preneseni su u druge dalmatinske gradove. Iz katoličkih se crkva dalo prenijeti drago- cijenije, predmete na druga, sigurnija mjesta. Već gotovo cijelu sedmicu ne dolaze Crno- gorci na kotorsko tržište. Prolaz je Duga veoma dobro utvrđen. Brzojavne su kumunikacije sa Cetinjem, po- državane austrijskim brzojavom u Kotoru, prekinute. | s Gle dni KA sr ns taJ A IA 4 Ya IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku/a sa oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po- —-—— godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. =—— .- Koliko zapadaju Njemačku carevi razgovori. Crni deni, Javljaju, da je Njemačka vlada isplatila izdavatelju ,Century Mogazine“ 200.000 ma- raka, a to samo zato, da ne objelodani jedan članak, gdje se pretresa djelovanje cara Vilima. Ova vijest, ako je istinita, sjeća te rodi- telja koji idu, gdje im j& dijele učinilo ka- kvu štetu i plaćaju, samo da se ne dozna, jer bi tad bila njihova sramota. Car Vilim | knez Biilov. Napokon su veliki poslovi — kažu da je Vilim kroz cijelo doba krize učio mrnare na ratnim brodovima, kako valja vikati , hur- rah*“ — dopustili Vilimu, da primi na saslu- šaj svoga kancilijera kneza Biilova. O sa- slušaju ne zna se ništa sigurno. Neki kažu, da će knez Biilov predeti ostavku i već go- vore o njegovu nasljedniku, a drugi pripo- vijedaju, da je primio Biilova veoma milo- stivo i uvjeravao ga o svomu povjerenju. Ovo .je posljednje prilićnije vjerovati, kad se znade, da za Biilovom stoji parlamenat, ministarstvo, savezno vijeće, knezovi — ci- jela Njemačka. Frank se nudi Wekerleu. O zadnjem boravku Rauchovu u Pešti doznaje se sada ovo. Rauch je predložio Wekerleu, da se raspišu izbori i da se po- moću Franka stvori u saboru većina, iz koje bi se uzela Frankovačko-madžaronska vlada. Wekerle, kažu, da je ovu osnovu odbio. Nulla dies sine linea, svaki se dan obaznava štogod o Franku novo. Svaka ta novost utvrđuje u njegovim pristašama uvje- renje o ženijalnosti najvećeg živućeg, ali niko od njih ne će da sam sebe pita, kako je to da ta ženijalnost nije toliko vremena ništa drugo postigla, nego samo to da ga svak nogom tjera. Nudio se Beču, odbio ga je; sad 'se nudi Pešti, a ne će za njega ni- šta da znadu. Kako je Frank popularan. Frank je bez sumnje najpopularniji čo- vjek u Hrvatskoj, to smo znali, ali sada do- znajemo i to, da je njegovo ime i prešlo granice Hrvatske, doprlo je čak i u Srbiju, i u Novi Pazar. I od tamo dobija Frank poruka, da dođe jer da ga čekaju da ih oslobodi. 'Taj veliki čovjek, ne sjeća se, da se s njime rugaju, već švijetu priča, kako ga svi ljube. Pa kako je Frank junačan! Onomadne neko se našalio i poslao mu list pisan crve- nom tintom — krv! — gdje mu javlja, kako je 16 anarhista odlučilo ubiti Franka, Raucha i sve druge. Naš Frank nije .se prepao, ali se prepala cijela Hrvatska da ne bi takoga čovjeka izgubila, pa mu je Rauch poslao žandare i detektive da ga od uro tnika čuvaju. 4 ai Vijesti, koje dolaze iz svih strana Dalmacije, kažu, da se narodu crna ovu godinu piše. Ulje izdalo, vino u bescjenje, žita slabo, prometa stra- naca nema, parobrodarstvo jedva ku- buri. Jedino je ribolov ove godine bio obilniji, pa je jedino to uzrok, da se nevolja lakše podnosi u primorju. U zagorju pak kuca glad na vratima. Ako hoćeš ovu nevolju izrazit u brojevima, dosta ti je spomenut, da su lani u ovo doba neke tvrtke imale do milijun kruna prometa, a da ove godine nemadu ni stotinu tisuća. Što se pak Dubrovnika tiče, svi oni mi- lijuni, koje je građanstvo uložilo u parobrode, ove godine ne će donijeti ulagačima nikakve dobiti. Još je gori udarac, što je promet stranaca prekinut. Uzimljuči da svaki stranac ostavi poprijeko 10 K na dan, a da je lani kroz ovaj mjesec boravilo u Dubrovniku do 1000 njih, da na svakoga od njih otpada samo 5 dana boravka, to.bi bilo 50.000 kruna, pri čem opažamo, da kad smo računali 10 K na dan, u to nijesmo ručunali sve one troškove, koji samo posredno dolaze u prilog Dubrovnika, kao što je putovanje i slično. U okolici dubrovačkoj još je teže. Zapadni kraj je skoro sve jedan ma- slinik, a kuće, koje su nekih godina imale po 10 barijela ulja, sada ne- madu ni za kućnu potrebu. Suša je ljeti zelen bila uništilo — šest mje- seca nije bilo kiše — te je pučan- stvo upućeno samo na ono, što je sada posadilo. U Konavlima će bit bolje, ako mu uspije prodat vino, koje je ove godine urodilo :' inače i tamo zlo. Gdje je lani rodilo 20 ko- nja krumpira, :ove nije.ni jedan. Sve ove nezgode osjećaju se još više zbog nesigurnosti koja vlada idiže svakomu volju, da nešto poduzme. Ona je potkopala promet strancima, te se s vlade ne može dignuti krivica, da je suvišnim i neumjesnim mjera- ma opreznosti samo nijetila glasove, kao da ovdje na jugu živu ratoborna ćeljad, koja jedva čeka, da komu nos osječe. ga