Broj 96. »CRVENA HRVATSKA“ Strana 3. 3 Nadodajmo i malo razjašnjenja tom oprezu ali samo u najkraćim izrazima ; »Dauzers Armee-Zeitung“, po vojničke stvari svakako najkompetentniji list, drži da Au- strija nije spravna za rat; Italije javno mni- jenje usprkos 'Tittoni-ova opreza daje i pre- više jasno razumjet, kakva je talijanska po- litika; saveznicu Njemačku drži na uzd- Engleška, u kojoj prekojučer ma predlog feldmaršala lorda Robertsa, glasovitog voj- skovođe još iz rata sa Burima, u kući lor- dova zaključuje se organizirati kopnu vojsku od jednog milijuna momaka, što će stajati oko 20 milijuna funti zlata godišnje; u nu- trnjosti Monarhije drma jako kriza, Nijemca u Pragu batinaju, a đaci raznih narodnosti u Beču se zabavljaju međusobnim izmjenji- vanjem hitaca iz revolvera, i tako dalje. Da se ovo zabašuri potrebita je'dakle ' jaka novinarska graja, a u tome se svi na- tječu. Mi međutim očekujemo, da će i ovu viku čim skorije nadmašiti prvi hitac iz stepa s preko granice, a možda to bude upravo onaj s Lovćena. Ministar rata u Cr- noj Gori kazao je jučer: ,Svak zna, da je Austrija nepripravna na rat: Crna Gora je sva na nogama i oružana ona čeka samo mig svoga knjaza“. kot # Sutra se sastaje zastupnička kuća care- vinskoga vijeća. Danas sve parlamentarne stranke imadu svoje sjednice. Sazvana je za danas sjednica jugoslavenskog kluba, a ve- ćina zastupnika, koji mu pripadaju, nalazi se već u Beču. Kakvi su izgledi parlamentarni položaj će se sastankom zastupničke kuće tekom njezina zasjedanja sve na gore razvijati. 1 sada je vrlo težak, premda se o tome u ja- vnosti toliko ne viče, jer je zanimanje jav- nog mnijenja umjetno obraćeno na izvanj- sku pogibao. Hoće li poći vladi za rukom da u ova vrlo kritička vremena uvjeri stranke, da je skroz pogibeljno dandanašnji stavljati na ta- pet stranačka i nacijonalna pitanja, o tome se može vjerojatnošću sumnjati. Da su se stranke već prije nagodile u smislu da bude sastavljeno parlamentarno ministarstvo, mož- da bi takovo ministarstvo bilo sada u sta- nju proturati u parlamentu mirno i redovito riješenje raznih pitanja opće važnosti. Ali činovničko ministarstvo Bienerthovo ima po vlastitom priznanju dvije svrhe: riješiti par- lamentarnim putem mnoga pitanja opće dr- žavne važnosti, a istodobno posredovati i raditi da se stranke čim prije nagode i sa- stave jedino, kako one misle, ra opstanak sposobno parlamentarno ministarstvo. Ne raspravljajuć sada o tome, da li je i samo parlamentarno ministarstvo za duži opstanak u ovoj poli države sposobno, ima se prava pretpostaviti, da kad parlamentarno ministarstvo Beckovo nije bilo u stanju, da utaži nacijonalne zahtjeve nego su ovi pro- uzročili još i pad tog ministarstva, onda će još manje biti u stanju da to izvede ,,novi“ čovjek sa svojim činovnicima. Tim više od onda su se prilike pogoršale i svaki se dan više pogoršavaju. U ovom cijelom kaosu jedno je samo jasno, a to je: dosadašnji sistem vladanja u Austriji preživio se. : # *ok Austrijskom parlamentu kao što je već ugarskom biće između prvih državnih potreba predložen zakon o aneksiji Bosne i Herce- govine. Ovih dana imali su glede toga neki hrvatski političari u Beču zajednički dogo- vor. Dogovoru su prisustvovali: istarski za- j stupnik na carev. vijeću Dr. M. Laginja i “ dalmatinski zastupnici - Biankini, 'Tresić-Pa- vičićć i Vuković. Od strane hrvatsko-srpske koalicije bili su hrv. delegasi u peštanskom saboru Roje i Zagorac. Na -tom povjerljivom sastanku bila je u načelu prihvaćena for- mula predložena od hrv. delegata, po kojoj bi jugoslavenski zastupnici u peštanskom i bečkom parlamentu zajednički postupali u pitanju Bosne i Hercegovine. * Prekjučer su se u bečkom sveučilištu odigrale đačke demonstracije, kakvih obzi- rom na prolivenu krv, teške posljedice i samu važnost njihove svrhe, jamačno među đacima nije dosad bilo. Talijanski đaci ogor- čeni odgovorom, kojim je movi upravljač ministarstva nastave odgovorio na njihove predstavke radi talijanskog sveučilišta, da naime ,On ne može riješiti to pitanje, a da ga se obećanja sa strane prijašnjih vlada nište ne tiču“, htjeli su jednom demonstra- cijom na sveučilištu dati izraza svome ne- zadovoljstvu. U ponedjenik u jutro skupilo ih se oko 200 u jednom uglu aule sveučilišne. Njemački daci, koji su mnijenja da se za jedno takovo talijansko političko pitanje ne smije uzeti bečka universiiat kao tlo za de- monstracije, skupili su se u velikom broju u auli i zauzeli su stanovište prema 'Talija- nima. Da je moralo doći do sukoba, to se po sebi razumije. Najprije štapovima, gvoz- denim prstenima i sličnim, pa i bodežima, a najposlije i hitcima iz revolvera. Poslje- dice takova boja bile su strašne, sam slučaj je htio da nije palo i mrtvih. Ranjeni su i to vrlo teško šest, a teže i lakše ranjenih je više od šesdeset. Da su Talijani morali izvući tanji kraj, jasno je kad se uzme u obzir broj Nijemaca (preko tisuće) prema broju od 200 Talijana. Pucalo se koje 20 puta iz revolvera Prepirka je, ko je prvi pucao. Može se po- vjerovati, da su to bili Talijani! koji su se nalazili u očajnom položaju, ne bi li pre- strašili i raštrkali masu njemačku i tako se osloboditi, ali treba istaknuti činjenicu, da među đacima, koji su od hitaca ranjeni, na- laze se samo dva Nijemca, .a šest Talijana da u nijednog talijana, kojih je velik broj oko trideset, povedeno u zatvor nije nađen nijedan revolver niti koje ubojito oružje, dok su u sveučilišnoj auli nađena samo dva revolvera. Regbi da će usprkos toj činjenici. Talijani sami odnijeti , svu taru. Rektor će relegirati sve, kojima se dokaže, da su pu- cali i bodežima se služili, a za svjedoke su pozvani sveučilišni poslužnici i njemački eđac Ako se ima vjerovati pisanju njemačke slobodoumne i nacijonalne štampe, čiji pri- m —————————————————m———m—=m<—<m=<=—=—<—=—=—=m—mmm—=—=m=mm==a<<<e==—=—<—<—<a<—m)u———y Vučićevića, a ne Oracija Mažibradića, i da je po tomu krivo što su u St. p. XI. uvr- štene kao Mažibradićeve. Evo kako mi naše tvrđenje obrazložujemo. Hoćemo da istaknemo neke karakteri- stike i razlike obiju ovih pjesnika, a zato ćemo se poslužiti s onim pjesmama, za koje se danas sigurno zna, da su Oracija Maži- bradića. Sve su poslanice bez sumnje Oraci- jeve i mi ćemo se osobito na njih obazirati. Uzimljemo poslanicu Oracija Mažibradića g. Matu Gradiću, štampanu u St. p. XI. str. 123-124, onda nekoliko pjesama ,ljuve- nih“ i četiri poslanice: Martolici Ranjini, Maru Cipoliću, Odgovor Oracijev i onu Plavkoviću. (St. p. XI. str. 197-211). Metrička strana nije nam po ni po što mjerodavna, da bismo konstatovali neke oso- bite osebnusti obiju pjesnika, jer ispitavši Bunićevu metriku, te osvrnuv se na Maži- bradićevu, da ih isporedimo, našli smo, da se teško može doći do nekog važnog za- ključka, jer je metrika kod jednog.i drugog ista, (savremenici su!) jednako rimuju, jed- nako broje slogove, u opće: bitnih razlika nijesam mogao naći. Ali opazio sam neke njihove osobitosti, koje sa na jezičnoj i lek- sikalnoj strani, a koje mi davaju pravo tvr- diti, da pomenutih 11 pjesama štampanih među Mažibradićevim, nijesu njegove, nego Dživa Bunića Vučićevića. A kad istaknem te karakteristike, pokazaću na svoje tvrđenje i rukopisima, kojima se je g. Žepić služio pri izdavanju Mažibrđdićevih pjesama i uka- začu pometnju učinjenu s njegove strane, 1. Kod Oracija Mažibradića naći je staru formu 1. P. Sg. Praes. na u. Evo nekoliko takih primjera : U pjesmi G. Matu Gradić: stih 20: da+vam sad prikažu, neg' iste me trude, » 324: odluču?? sebi rih, spravit' ih pod vaš kril, 20:3 Tim vam ih pridaju, moleći toj simo, » 17: Kroz toj svom kreposti priklonju giavu k vam. Pjesni ljuvene: No. 7. stih 17:4 Kako hoć da žicu, gdje, vilo, ostaje N0.14. , 15: da vigju, s česa mrem, je li ki uzrok moj* Poslanice ; N09. 4. stih 1724 neg' sva dobra er ti želju. Naveli smo samo ovoliko primjera, jer mislimo da je dovoljno. Mažib1adić doduše no upotrebljava ove forme uvijek i isklju- 1 St po XL str. 123. 2 mj. aor. odlučih ili odlučim. % Op. cit. Str. 124. 1 St. p. XI. Str, 127. % vidu se i danas čuje u okolini dubrovačkoj, te i velju. % St. p, XI. str, 210. čivo, a ni često, ali nijesu .one kod njega ni tako rijetke, dočim kod Bunića ovakih forama uopće nema nikada ni u kom #lu- čaju. Tako ni u pomenutih 11 pjesama, koje . su štampane među Mažibradićevim, ovih fo- rama nema ni u jednoj. II. 2 na kraju sloga odnosno riječi (silben- schlissendes /?) kod Oracija. Mažibradića ve- ćim je dijelom zadržano, a zamijenjeno je sa 0 samo u manje slučaja, dočim kod Dživa Bunića Vučićevića uvijek i svuda je prove- deno u 0, a veoma rijetko, možemo kazati iznimno, (i to u 12-tercu!) zadržano je / i to samo radi rime sa riječima kao što su vil, evil, stril, a i u tim slučajima“je većim dijelom ženski spol. dakle, pravilno cstaje : 4, dok je krajnje a ispušteno, npr; čiem ma ga tješi vil sasma ona ozdravil; Kod Bunića su dakle iznimke ako je # na kraju sloga zadržano. A u ono jedanaest pjesama to je # uvi jek zamijenjeno sa o! III. Oblici zač, tač, kod Oracija Mažibra- dića su veoma česti, a tako isto nijesu ri: jetki ni oblici meu, meju, mjesto: megju. U Oracijevim pjesmama našao sam oblika što - zač, 'što tač ili kroza č mješte zašto i t. d.