God XVIII.

 

U DUBROVNIKU, 9. prosinca 1908.

Broj 99.

 

CRVENA HRVATSKA

 

Gij-ra je ipea unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na i Godina 1A.X. 10 K. Za ino
semetvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se
=== predbrojen i za došasto polugodište. ——mmm=m=

 

 

Iadavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, — m

 

 

Štamparija DeGiulli i dr. ==

——— m ————

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

Zn mm

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pretplata i oglaaj šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista, Za igjave, priopćena, sahv»1

plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 paza. Oglasi, koji sa više puta štampaju, poje
—  godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

 

Pogledi po svijetu.
Austrija i Turska.

Između Austrije i Turske reklo bi se,
da je napetost donekle popustila. Tim oprav-
davaju iz Beča, što je poslanik  Pallavicini
uprkos prijetnja, da će ostaviti Carigrad,
ipak ostao. S druge pak strane javljaju, da
bojkot proti austrijskoj tfgovini još i dalje
traje, što bi htjelo reći da Turci ne misle
popustiti.

Ovdje ćemo zabilježiti vijest, da bi Au-
strija bila spravna preuzeti na sebe jedan
dio duga turske carenine, koji bi otpao na
Bosnu i Hercegovinu. Koliko je to istina,
teško je kazati sada, kad izvjestitelji lažu
kako bolje mogu.

Što govore engleški listovi.

Sudeći po engleškim listovima nastao
bi bio u Beču preokret u smislu mira, i to
na osobnu inicijativu carevu. Austrija bi po
tom pristala na konferenciju.

Grnagora i Srbija.

Crnagora i Srbija susreću sve ove do-
gođaje s nepovjerenjem te s&aspremaju na
rat. Bečke novine već javljaju o sukobima
na granici, ali odmah iza svake ove vijesti
dođe službeni dementi.

Između Crnegore i Srbije sklopljen je
prema nekim vijestima formalni defensivni
i ofengivni ugovor:

Crnagora se nagodila s Turskom zbog
granice. Između njih sklopljen je ovih dana
ugovor, po. kom će jedno dosad tursko selo
odsad spadat Crnojgori.

Diplomacija | Hrvatska.

Nedavno smo bili javili, kako je jedan
austrijski diplomata u , Neues Pester Jour-
nalu“ bio otkrio da je Rusija pristala na
aneksiju već g. 1878. Na to je pod naslo-
vom , Austrijski manevar“ izašao u ,,Novoe
Vremja“ članak, gdje se kaže, kako Rusija
nije tajala nigda taj sporazum, premda po-
slije berlinskog ugovora izgubio je snagu.
Sva ta ,sensacijonalna“ otkrića čitalačkoj
publici u Rusiji poznata su, jer ih je Gor-
jajnov objelodanio u posebnoj knjizi: ,,Bos-
for i Dardaneli“, koja je izašla god. 1907.
List tad nadodaje neke ispravke otkrićima
austrijskim. Nas se osobito tiču ove riječi:

uZatim moramo > reći nekoliko rieči o
sporazumku među Andrassyem i Novikovom
'Ta konvencija zaššta postoji. Potpisana je
je u Pešti, no ne g 1878., kako tvrdi pisac
PN. P. J.4, već 18 jka godine 1877.
premda je datirana 13 siednja iste godine.
Tekst te konvencije nalazi se u Gorjainova
na str, 306. do 308. To znači, da Rusija nije
nmi toga ugovora nikada krila. A nije ga krila
za to, što se i u njem Bosna i Hercegovina
daje Austriji također uvjetno, napose; ako
se Kreta i Tesalija pripoje Grčkoj, Bugarska

MAI RTM

i
t t < .
KAN ni Ma aa NL TIE

i Rumelija postanu nezavisnima, a Carigrad
slobodnim gradom. Primjećujemo, da je i ta
konvencija spojena s neznatnim austrijskim
manevrom, o kojem anonimnom piscu očito
nije ništa poznato. Manevar sastojao je
u tom, što je Andrassy na upit ruskog pos-
lanika Novikova: kakove osnove ima glede
sudbine Bosne ako se pripoji monarkiji
— kategoristički uvjeravao ruskoga poslanika

da će se Bosna i Hercegovina pripojiji k *

Hrvatskoj i Slavoniji, a ne k drugim dijelo-
vima austrijske carevine (pismo Novikova
od 19 veljače 1877. godine). Ako se već
Austrija sada poziva na sporazum između
Andressya i  Novikova, to bi morala
posve promijeniti onaj zakon o aneksiji, što
je predložen parlamentima, te bi trebala
mjesto austro - ugarskog dualizma stvoriti
austro - ugarsko - slavenski trializam. No o
tom malenom manevru anonimni pisac ni
mukajet.“

Ovo bi trebalo da dobro pročitaju neki
naši političari, koji se nadaju iz Beča po-
moći, i da će on stvoriti Veliku Hrvatsku.
Da do ove ne dođe, Andrassy nije mario
prekršiti ugovor sa Rusima.

Titteni dobio.

Zastupnička kuća u Rimu odobrila je
velikom većinom politiku Tittonijevu. Ovaj
je naglasio potrebu trojnog saveza, ali je
prigodom rasprave izašlo na površinu i to,
da je Isvolsky sa Tittonijem uglavio u De-
siu s Rusijom posebni ugovor, koji Beču
nije po volji, pa se za to i mpgode na svoju
saveznicu.

Gradska kronika.

Zbog jučerašn nika
danas a na pola. adoknadit ie

 

Hrvatska sloboda“ ovako reagira.

na poznati članak dun Antuna Liepopili o
posjetu u Zagreb.

»On nas je nazvao naprosto ubojicama
Starčevićeve stranke prava. Fraza je uzeta
iz Frankova bogatog riječnika, i lijepo nau-
čena u Zagrebu.

Da je kod prečastnog gospodina bilo i
trunka istinoljubivosti, on bi se bio morao
točno obavijestiti ob uzrocima tako grdnog
političkog i moralnog zločina na štetu jedne
velike i, patriotske stranke !

Istinoljublje, pravednost, kršćanski moral
mu je nalagao, ako je htio, o tome važnom
političko događaju suditi, da se dobro. ig-
formira, da doznade za praxo stanje stvari,

da doznade, kakove su prilike zavladale u >

stranci, prije nego što smo se mi odlučili na
tako važan korak, ostaviti svoje dugogo-
dišnje drugove. On :je bio moralno dužan
bilo pismeno bilo usmeno igpitati sve razloge
našega koraka, pa tek onda bi bio ovla-
šten izreći svoj gud.

4 . s eg.
MA Ši a& i i Ki LA a Ča

RSERTVOJUE PRO POETA

On svega toga učinio nije, nego je iza
leđah svoje stranke, proti njezinom zaključku
pristupio frankovcima i počeo dijeliti lekcije
0 patriotizmu

trgovine, a to po pravednom zagovoru -riv-
nateljštva pošta i brzojava u Zadru, do ure-
đenja jezičnog pitanja uz talijansko izdanje
»Naredbenih listova“ za pošte i: bezojgve,
koje izdaje dotično ministarstvo, početi iz-
davati i hrvatskom izdanje.

Iz Župe. U državnom proračunu od

g. 1908. ima uvršteno K 32.250 za radnje
potočina u Postranju. Ali i ako smo na iz-
maku godine, radnje nijesu niti počele. Da
se radi o kakvim običnim potočinam ni po
jada: nu radi se o potočinam, koje prijete
cijelom jednom selu. Kad se uzme u obzir
sve ovo i okolnost da je ova godina bila
od opće nerodice, ne možemo nego čuditi se
vladinu zanemarenju.

Vlada je dužna donekle stvoriti javnih

radnja kad su gladne godine kao ova, aeto _

u nas neć da rade ni ono što, su po zakonu
dužni izvesti, te se pitamo što je tome
uzrok ? .

Za iči općinske odredbine na

zelenom trgu, dneva 11. eventnalno ma
12. tek. provinca, držat će se na općinskom

Pijanice. U prošli ponedjelnik 11 ura
noći, Hercegovac neki iza kako se je dabra
napio, pošao je da spava na sijenu, koje.je
složeno na obali u Gružu. Zavio je i sag
lio smotku, pa zaspao. — Smotka mu. ispela
ig ruke, i sva je sreća da je onud naljegte
stražar, te uklonio pogibelj. i

Pijanica je pak bio uapšen i predm
suda, eda se opomene za drugi put.

Brze pruge Lloydove. Počinjući, ed
17. o. mj., društvo a. u. Lloyda imat će (ri
buze pruge, koje će polazit is Trsta u 8
sati u jutro svakog Utorka, Četvrtka. i Site

kote :

Na polasku

Dolazak u Dubrovnik Qdlazak iz Dubrovnika
Srijeda 7% u jutro | Srijeda 8" u jutro
Petak 7% u jutro | Petak 8%u jutio
Nedjelja 7% u jutro, | Nedjelja 8/4 u jutro

Na povratku

Dolazak u Dubrovnik Odlazak iz Dubrovnika
Srijeda 3%. po p. Srijeda 4% po
Petak = 3% po p. Potok = 3% po p.
Nedjelja 3 po p. |, Nedjelja 4% po p.

U Srijedu tiče parobrod Novi na po-
lasku i povratku, a Korčulu samo na po-
vratku.

U Petak tiče parobrod Hvar na polasku
i na povratku.

U Nedjelju tiče parobrod Novi na po-
lasku i na povratku, a Korčula na polasku.

Pi Aa

 

Pi ai E e

 

ik
3
i
x
a

i
ki

UZ RE O kn Lio a

 

ši

    
  
  
   
   

    
 
 
 

pa pet: