God XVIII. U DUBROVNIKU, 9. prosinca 1908. Broj 99. CRVENA HRVATSKA Gij-ra je ipea unaprijeda: za Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na i Godina 1A.X. 10 K. Za ino semetvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine, smatra se === predbrojen i za došasto polugodište. ——mmm=m= Iadavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini, — m Štamparija DeGiulli i dr. == ——— m ———— IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE Zn mm POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglaaj šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista, Za igjave, priopćena, sahv»1 plaća se 40 para po retku, a sa oglase 30 paza. Oglasi, koji sa više puta štampaju, poje — godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Pogledi po svijetu. Austrija i Turska. Između Austrije i Turske reklo bi se, da je napetost donekle popustila. Tim oprav- davaju iz Beča, što je poslanik Pallavicini uprkos prijetnja, da će ostaviti Carigrad, ipak ostao. S druge pak strane javljaju, da bojkot proti austrijskoj tfgovini još i dalje traje, što bi htjelo reći da Turci ne misle popustiti. Ovdje ćemo zabilježiti vijest, da bi Au- strija bila spravna preuzeti na sebe jedan dio duga turske carenine, koji bi otpao na Bosnu i Hercegovinu. Koliko je to istina, teško je kazati sada, kad izvjestitelji lažu kako bolje mogu. Što govore engleški listovi. Sudeći po engleškim listovima nastao bi bio u Beču preokret u smislu mira, i to na osobnu inicijativu carevu. Austrija bi po tom pristala na konferenciju. Grnagora i Srbija. Crnagora i Srbija susreću sve ove do- gođaje s nepovjerenjem te s&aspremaju na rat. Bečke novine već javljaju o sukobima na granici, ali odmah iza svake ove vijesti dođe službeni dementi. Između Crnegore i Srbije sklopljen je prema nekim vijestima formalni defensivni i ofengivni ugovor: Crnagora se nagodila s Turskom zbog granice. Između njih sklopljen je ovih dana ugovor, po. kom će jedno dosad tursko selo odsad spadat Crnojgori. Diplomacija | Hrvatska. Nedavno smo bili javili, kako je jedan austrijski diplomata u , Neues Pester Jour- nalu“ bio otkrio da je Rusija pristala na aneksiju već g. 1878. Na to je pod naslo- vom , Austrijski manevar“ izašao u ,,Novoe Vremja“ članak, gdje se kaže, kako Rusija nije tajala nigda taj sporazum, premda po- slije berlinskog ugovora izgubio je snagu. Sva ta ,sensacijonalna“ otkrića čitalačkoj publici u Rusiji poznata su, jer ih je Gor- jajnov objelodanio u posebnoj knjizi: ,,Bos- for i Dardaneli“, koja je izašla god. 1907. List tad nadodaje neke ispravke otkrićima austrijskim. Nas se osobito tiču ove riječi: uZatim moramo > reći nekoliko rieči o sporazumku među Andrassyem i Novikovom 'Ta konvencija zaššta postoji. Potpisana je je u Pešti, no ne g 1878., kako tvrdi pisac PN. P. J.4, već 18 jka godine 1877. premda je datirana 13 siednja iste godine. Tekst te konvencije nalazi se u Gorjainova na str, 306. do 308. To znači, da Rusija nije nmi toga ugovora nikada krila. A nije ga krila za to, što se i u njem Bosna i Hercegovina daje Austriji također uvjetno, napose; ako se Kreta i Tesalija pripoje Grčkoj, Bugarska MAI RTM i t t < . KAN ni Ma aa NL TIE i Rumelija postanu nezavisnima, a Carigrad slobodnim gradom. Primjećujemo, da je i ta konvencija spojena s neznatnim austrijskim manevrom, o kojem anonimnom piscu očito nije ništa poznato. Manevar sastojao je u tom, što je Andrassy na upit ruskog pos- lanika Novikova: kakove osnove ima glede sudbine Bosne ako se pripoji monarkiji — kategoristički uvjeravao ruskoga poslanika da će se Bosna i Hercegovina pripojiji k * Hrvatskoj i Slavoniji, a ne k drugim dijelo- vima austrijske carevine (pismo Novikova od 19 veljače 1877. godine). Ako se već Austrija sada poziva na sporazum između Andressya i Novikova, to bi morala posve promijeniti onaj zakon o aneksiji, što je predložen parlamentima, te bi trebala mjesto austro - ugarskog dualizma stvoriti austro - ugarsko - slavenski trializam. No o tom malenom manevru anonimni pisac ni mukajet.“ Ovo bi trebalo da dobro pročitaju neki naši političari, koji se nadaju iz Beča po- moći, i da će on stvoriti Veliku Hrvatsku. Da do ove ne dođe, Andrassy nije mario prekršiti ugovor sa Rusima. Titteni dobio. Zastupnička kuća u Rimu odobrila je velikom većinom politiku Tittonijevu. Ovaj je naglasio potrebu trojnog saveza, ali je prigodom rasprave izašlo na površinu i to, da je Isvolsky sa Tittonijem uglavio u De- siu s Rusijom posebni ugovor, koji Beču nije po volji, pa se za to i mpgode na svoju saveznicu. Gradska kronika. Zbog jučerašn nika danas a na pola. adoknadit ie Hrvatska sloboda“ ovako reagira. na poznati članak dun Antuna Liepopili o posjetu u Zagreb. »On nas je nazvao naprosto ubojicama Starčevićeve stranke prava. Fraza je uzeta iz Frankova bogatog riječnika, i lijepo nau- čena u Zagrebu. Da je kod prečastnog gospodina bilo i trunka istinoljubivosti, on bi se bio morao točno obavijestiti ob uzrocima tako grdnog političkog i moralnog zločina na štetu jedne velike i, patriotske stranke ! Istinoljublje, pravednost, kršćanski moral mu je nalagao, ako je htio, o tome važnom političko događaju suditi, da se dobro. ig- formira, da doznade za praxo stanje stvari, da doznade, kakove su prilike zavladale u > stranci, prije nego što smo se mi odlučili na tako važan korak, ostaviti svoje dugogo- dišnje drugove. On :je bio moralno dužan bilo pismeno bilo usmeno igpitati sve razloge našega koraka, pa tek onda bi bio ovla- šten izreći svoj gud. 4 . s eg. MA Ši a& i i Ki LA a Ča RSERTVOJUE PRO POETA On svega toga učinio nije, nego je iza leđah svoje stranke, proti njezinom zaključku pristupio frankovcima i počeo dijeliti lekcije 0 patriotizmu trgovine, a to po pravednom zagovoru -riv- nateljštva pošta i brzojava u Zadru, do ure- đenja jezičnog pitanja uz talijansko izdanje »Naredbenih listova“ za pošte i: bezojgve, koje izdaje dotično ministarstvo, početi iz- davati i hrvatskom izdanje. Iz Župe. U državnom proračunu od g. 1908. ima uvršteno K 32.250 za radnje potočina u Postranju. Ali i ako smo na iz- maku godine, radnje nijesu niti počele. Da se radi o kakvim običnim potočinam ni po jada: nu radi se o potočinam, koje prijete cijelom jednom selu. Kad se uzme u obzir sve ovo i okolnost da je ova godina bila od opće nerodice, ne možemo nego čuditi se vladinu zanemarenju. Vlada je dužna donekle stvoriti javnih radnja kad su gladne godine kao ova, aeto _ u nas neć da rade ni ono što, su po zakonu dužni izvesti, te se pitamo što je tome uzrok ? . Za iči općinske odredbine na zelenom trgu, dneva 11. eventnalno ma 12. tek. provinca, držat će se na općinskom Pijanice. U prošli ponedjelnik 11 ura noći, Hercegovac neki iza kako se je dabra napio, pošao je da spava na sijenu, koje.je složeno na obali u Gružu. Zavio je i sag lio smotku, pa zaspao. — Smotka mu. ispela ig ruke, i sva je sreća da je onud naljegte stražar, te uklonio pogibelj. i Pijanica je pak bio uapšen i predm suda, eda se opomene za drugi put. Brze pruge Lloydove. Počinjući, ed 17. o. mj., društvo a. u. Lloyda imat će (ri buze pruge, koje će polazit is Trsta u 8 sati u jutro svakog Utorka, Četvrtka. i Site kote : Na polasku Dolazak u Dubrovnik Qdlazak iz Dubrovnika Srijeda 7% u jutro | Srijeda 8" u jutro Petak 7% u jutro | Petak 8%u jutio Nedjelja 7% u jutro, | Nedjelja 8/4 u jutro Na povratku Dolazak u Dubrovnik Odlazak iz Dubrovnika Srijeda 3%. po p. Srijeda 4% po Petak = 3% po p. Potok = 3% po p. Nedjelja 3 po p. |, Nedjelja 4% po p. U Srijedu tiče parobrod Novi na po- lasku i povratku, a Korčulu samo na po- vratku. U Petak tiče parobrod Hvar na polasku i na povratku. U Nedjelju tiče parobrod Novi na po- lasku i na povratku, a Korčula na polasku. Pi Aa Pi ai E e ik 3 i x a i ki UZ RE O kn Lio a ši pa pet: