Ci ena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino semstvo 10 K i iona troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se a ==a=== predbrojen i za došasto polugodište. —-——— > Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini — O Brzojavne vijesti, Zagorac i Narodna Sveza. BEČ, 12. Ovamo je došao zastu- pnik Zagorac, da pregovara sa ,Na- rodnom Svezom glede zakona o aneksiji. Zajednički sabor. PEŠTA, 12. Rasprave u saboru teku bez zanimanja, dok su svi pomni na kulvarske i ministarske pregovore, u kojima kažu treba da 'se riješi pi- tanje samostalne banke. Šurmin je govorio prigodom ras- prave zakona o apropriaciji. Parlamenat je izručio više hrvat- skih delegata hrvatskim sudovima: Pregovori s Hrvatima. PEŠTA, 12. Javljaju, da je pe- štanska vlada sklona stupiti u pre- govore sa Hrvatima. Polonyi proti Andrassy. PEŠTA, 12., Polonyi je govorio jučer žestoko u parlamentu proti Andrassy i iznio pakt s krunom. DERSSREASSSSNNRSRRRAAN RR HRVATI i HRVATICE SJETITE SE Družbe Sv. ĆIRILA i METODA (Mirni rat. — Rad zastupničke kuće, — Južno slaven- ska politika). Beč, dne 9. decembra 1908. Sve vlade, svi diplomati, svi odgovorni političari, pa i svi ozbiljniji novinari vele: mir! Svi naglasuju potrebu mira i:svi ga žele, ali svaki kod toga u prvom redu ističe svoje interese i za njih istupa. Interesi su ovdje glavno, a naglasivanje o potrebi mira m —_————— nije nego jedan govornicki ukras. Taj ukraš lijepo pristaje za one, kji se osjećaju jaki i mogu da ratom raspolažu, 'dok vidimo s druge strane da se viče: rat, odonle, gdje se mi- rom ne raspolaže i gdje ima malo nade da će se mirnim putem nešto postići. Ovih zadnjih dana čali smo dvije važne izjave, koje su u stanju da nas najbolje upute u zamršene diplotnatske odnošaje u Evropi, stvorene sada na Balkanu. Jedna je sa strane većine u talijanskom parlamentu, odnosno talijanske vlade, a druga je iz usta njemačkog kancelara Biilowa. Talijanski par- lamenat kroz svoja i kroz usta talijanske vlade poručuje svojoj saveznici: ili nam pomozi da i mi na Balkanu sada štogod do- bijemo i udovolji zahtjevima naših sunarod- njaka u Austriji — ili ćemo se rastati. Kakvi su interesi Italije na Balkanu, to je poznato. U kakvoj formi i u kolikoj mjeri hoće da ih sada učini priznati, ne da se tačnoodrediti. Jedan od tih zahtijeva ta- lijanskih kao da bi imao biti da Austrija odstupi Špič Crnoj Gori, u kojoj je Italija znala.da se u zadnje. dii gospodarski . u- vriježi. A Špič je, koji otiša nad barskom lukom. Dolaze k tome stari talijanski snovi odnosno Albanije i stare Maćedonije, a bez sumnje ovo je najljepša zgoda i da na tome području za sebe štogod ušićari. Kod toga ne zaboravlja Italija ni svoje sunarodnjake u Austriji. Pritišće na austrijsku vladu, da se otvori talijansko sveučilište u Trstu, a njezinu uplivu ima se zahvaliti i otezanje riješenja jezičnog pitanja u Dalmaciji. Auštrija će se lako nagoditi s Italijom glede ovih zadniih zahtjeva, jer će tu opet biti drugi koji će taru platiti, a to su južni Sla- veni, koji imađu sreću, da se nalaze pod ovakom vladom Njegova Veličanstva Cara i Kralja. Baron Aehrenthal svom silom upire, da se sveučilišno pitanje riješi onako kako Talijani hoće. I nema sumnje, tako će biti riješeno. Kako će Austrija zadovoljiti, od- nosno zagovarati iuterese Italije na Balkanu, o tome će zavisiti i njezino držanje u troj- nom savezu. Ona je izrekla svoj ultimatum i navijestila rastavu, a to u današnjim pri- likama može na Austriju samo da konster- nativno djeluje. Nasuprot tome pritisku na Austriju dolazi velika utjeha i osokoljenje za nju, prekojučerašnji govor njemačkog kancelara Billova u Reichstagu. Izjave Biilowa su oprezne, ali se jedno nije ustegao jasno i nedvoumno da .kaže: Njemačka je odmah otvoreno i odlučno stupila na stranu Austrije u pitanjima balkanskim, ona nadalje uz nju : stoji i stati će. Gotovo je kazao: Austrija je radila po naputku Njemačke, a tako ćei dalje biti. Kako danas stvari stoje, imamo na jednoj strani sve evropske velesile prema Njemačkoj i Austriji. Govorilo se što se o ziea zast Za OI R o e £ IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahval plaća se 40 para po retku,'a sa oglase 30 para. Oglasi, koji s Štamparija DeGiulli 1 dr. = iše puta tampaju; | popo godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. =a hoće, ovakov položaj pospiješila je Engleska sa svojim otvorenim istupom proti činu aneksije. Ona je upotrebila zgodan čas, da se suprotstavi njemačkoj najezdi na Balkan i kolosalnom prodiranju njemačke trgovine na istok. Za engleskom odlučnošću poveo se eto sada, ako ne kasno, žalosni zastupnik ruskih, a još žalosniji zastupnik slavenskih interesa, ministar Izwolski. Iz izjave srpskog ministra Milovanovića jasno se vidi, da je Izwolski prije nego je bio u Londonu, mučke. priznao aneksiju, o kojoj ga je Aehrenthal bio još prije nego je proglašena, obavijestio. Sada se izjavljuje sa strane ruske vlade da Izwolski nije. nikad prlznao aneksiju. 'To može biti istina, ali je istina, da se Izwolski nije protivio aneksiji, kad ju je Aehrenthal njemu naprijed navijestio. Glavno je ipak, da je i Izwolski sada na strani onih koji su proti Aheksiji i da će za- govarati savez balkanskih država proti nje- mačkoj najezdi i tražiti za Srbiju i Crnu- goru odštetu. U Turskoj međutim nastavljaju bojkoti- rati austrijsku robu. Najprije je Austrija prijetila, ako bojkot ne prestane, da će Lloydove parobrode dati pratiti sa brodo- vima ratne mornarice, a onda da će opozvati svoga poslanika u Carigradu. Bojkot još uvijek traje, Lloydovi parobrodi idu bez pratnje puni u Tursku i puni se n Trst vraćaju, a austrijski poslanik Pallavicini nije još nastupio svoj dopust. U takovom se izvanjskom položaju na- lazi sada Austrija. Kao vrhunac svemu tome najnovije vijesti javljaju, da ;se En- gleska i Ruska spravljaju da veselile preko svojih poslanika u Beču zajednički istupe pred austrijsku vladu i da je opomenu, da obustavi. naoružanje i sve korake, koji bi mogli da ugroze mir u Evropi. [Iz Berlina žure se, da izjave, da se Njemačka tom koraku velevlasti ne će nikada pridru- žiti. Hoće li usprkos toga druge velesile iz- vesti tu presiju na Austriju, odlučit će dr- žanje Italije. Nu ova rekbi da se ne će pri- družiti tom koraku, i ako je negdašnji mi- nistar predsjednik Fortis izjavio ,u parla- mentu, da naoružanja Austrijefi previše u oko upadaju i da se Italija ima svog jedi- nog ratnog neprijatelja u svojoj saveznici Austriji. Italija će prije vidjeti, kakovo će stanovište uzeti austrijska vlada prema nje- zinim sadašnjim zahtjevima. Prema tome za sada ne bi imalo doći do naumljenog istupa velevlasti u Beču. Ali ono što se danas nije dogodilo, može se dogoditi sutra. = Austrijski je položaj, kako se iz svega vidi, vrlo težak. Jedino joj je zaleđe Nje- mačka i kod nje jedine može da ima si- gurna i vjerna oslona. Sve druge sile vode diplomatski mirni rat. proti njima dvojici, & hoće li ovaj diplomatski rat mirno svršiti, unaprijed ne može niko kazati. Može se i