Ci ena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino
semstvo 10 K i iona troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
a ==a=== predbrojen i za došasto polugodište. —-——— >

 

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini — O

 

 

 

Brzojavne vijesti,

Zagorac i Narodna Sveza.

BEČ, 12. Ovamo je došao zastu-
pnik Zagorac, da pregovara sa ,Na-
rodnom  Svezom glede zakona o

aneksiji.

Zajednički sabor.

PEŠTA, 12. Rasprave u saboru
teku bez zanimanja, dok su svi pomni
na kulvarske i ministarske pregovore,
u kojima kažu treba da 'se riješi pi-
tanje samostalne banke.

Šurmin je govorio prigodom ras-
prave zakona o apropriaciji.

Parlamenat je izručio više hrvat-
skih delegata hrvatskim sudovima:

Pregovori s Hrvatima.

PEŠTA, 12. Javljaju, da je pe-
štanska vlada sklona stupiti u pre-
govore sa Hrvatima.

Polonyi proti Andrassy.

PEŠTA, 12., Polonyi je govorio
jučer žestoko u parlamentu proti
Andrassy i iznio pakt s krunom.

DERSSREASSSSNNRSRRRAAN RR

HRVATI i HRVATICE

SJETITE SE
Družbe Sv. ĆIRILA i METODA

 

 

 

(Mirni rat. — Rad zastupničke kuće, — Južno slaven-

ska politika).
Beč, dne 9. decembra 1908.

Sve vlade, svi diplomati, svi odgovorni
političari, pa i svi ozbiljniji novinari vele:
mir! Svi naglasuju potrebu mira i:svi ga
žele, ali svaki kod toga u prvom redu ističe
svoje interese i za njih istupa. Interesi su
ovdje glavno, a naglasivanje o potrebi mira

 

 

 

 

m —_—————

nije nego jedan govornicki ukras. Taj ukraš
lijepo pristaje za one, kji se osjećaju jaki i
mogu da ratom raspolažu, 'dok vidimo s druge
strane da se viče: rat, odonle, gdje se mi-
rom ne raspolaže i gdje ima malo nade da
će se mirnim putem nešto postići.

Ovih zadnjih dana čali smo dvije važne
izjave, koje su u stanju da nas najbolje
upute u zamršene diplotnatske odnošaje u
Evropi, stvorene sada na Balkanu. Jedna je
sa strane većine u talijanskom parlamentu,
odnosno talijanske vlade, a druga je iz usta
njemačkog kancelara Biilowa. Talijanski par-
lamenat kroz svoja i kroz usta talijanske
vlade poručuje svojoj saveznici: ili nam
pomozi da i mi na Balkanu sada štogod do-
bijemo i udovolji zahtjevima naših sunarod-
njaka u Austriji — ili ćemo se rastati.

Kakvi su interesi Italije na Balkanu,
to je poznato. U kakvoj formi i u kolikoj
mjeri hoće da ih sada učini priznati, ne da
se tačnoodrediti. Jedan od tih zahtijeva ta-
lijanskih kao da bi imao biti da Austrija
odstupi Špič Crnoj Gori, u kojoj je Italija
znala.da se u zadnje. dii gospodarski . u-
vriježi. A Špič je, koji otiša nad barskom
lukom. Dolaze k tome stari talijanski snovi
odnosno Albanije i stare Maćedonije, a bez

sumnje ovo je najljepša zgoda i da na tome

području za sebe štogod ušićari. Kod toga
ne zaboravlja Italija ni svoje sunarodnjake
u Austriji. Pritišće na austrijsku vladu, da
se otvori talijansko sveučilište u Trstu, a

njezinu uplivu ima se zahvaliti i otezanje

riješenja jezičnog pitanja u Dalmaciji.

Auštrija će se lako nagoditi s Italijom
glede ovih zadniih zahtjeva, jer će tu opet
biti drugi koji će taru platiti, a to su južni Sla-
veni, koji imađu sreću, da se nalaze pod
ovakom vladom Njegova Veličanstva Cara
i Kralja. Baron Aehrenthal svom silom upire,
da se sveučilišno pitanje riješi onako kako
Talijani hoće. I nema sumnje, tako će biti
riješeno. Kako će Austrija zadovoljiti, od-
nosno zagovarati iuterese Italije na Balkanu,
o tome će zavisiti i njezino držanje u troj-
nom savezu. Ona je izrekla svoj ultimatum
i navijestila rastavu, a to u današnjim pri-
likama može na Austriju samo da konster-
nativno djeluje.

Nasuprot tome pritisku na Austriju
dolazi velika utjeha i osokoljenje za nju,
prekojučerašnji govor njemačkog kancelara
Billova u Reichstagu. Izjave Biilowa su

oprezne, ali se jedno nije ustegao jasno i

nedvoumno da .kaže: Njemačka je odmah
otvoreno i odlučno stupila na stranu Austrije

u pitanjima balkanskim, ona nadalje uz nju :

stoji i stati će. Gotovo je kazao: Austrija
je radila po naputku Njemačke, a tako ćei
dalje biti.

Kako danas stvari stoje, imamo na
jednoj strani sve evropske velesile prema
Njemačkoj i Austriji. Govorilo se što se

o ziea zast
Za OI
R

o
e
£

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisl uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahval
plaća se 40 para po retku,'a sa oglase 30 para. Oglasi, koji s

Štamparija DeGiulli 1 dr. =

 

iše puta tampaju; | popo

 

godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. =a

 

hoće, ovakov položaj pospiješila je Engleska
sa svojim otvorenim  istupom proti činu
aneksije. Ona je upotrebila zgodan čas, da
se suprotstavi njemačkoj najezdi na Balkan
i kolosalnom prodiranju njemačke trgovine
na istok. Za engleskom odlučnošću poveo
se eto sada, ako ne kasno, žalosni zastupnik
ruskih, a još žalosniji zastupnik slavenskih
interesa, ministar Izwolski. Iz izjave srpskog
ministra Milovanovića jasno se vidi, da je
Izwolski prije nego je bio u Londonu,
mučke. priznao aneksiju, o kojoj ga je
Aehrenthal bio još prije nego je proglašena,
obavijestio. Sada se izjavljuje sa strane
ruske vlade da Izwolski nije. nikad prlznao
aneksiju. 'To može biti istina, ali je istina,
da se Izwolski nije protivio aneksiji, kad ju
je Aehrenthal njemu naprijed navijestio.
Glavno je ipak, da je i Izwolski sada na
strani onih koji su proti Aheksiji i da će za-
govarati savez balkanskih država proti nje-
mačkoj najezdi i tražiti za Srbiju i Crnu-
goru odštetu.

U Turskoj međutim nastavljaju bojkoti-
rati austrijsku robu. Najprije je Austrija
prijetila, ako bojkot ne prestane, da će
Lloydove parobrode dati pratiti sa brodo-
vima ratne mornarice, a onda da će opozvati
svoga poslanika u Carigradu. Bojkot još
uvijek traje, Lloydovi parobrodi idu bez
pratnje puni u Tursku i puni se n Trst
vraćaju, a austrijski poslanik Pallavicini nije
još nastupio svoj dopust.

U takovom se izvanjskom položaju na-
lazi sada Austrija. Kao vrhunac svemu
tome najnovije vijesti javljaju, da ;se En-
gleska i Ruska spravljaju da veselile preko
svojih poslanika u Beču zajednički istupe
pred austrijsku vladu i da je opomenu, da
obustavi. naoružanje i sve korake, koji bi
mogli da ugroze mir u Evropi. [Iz
Berlina žure se, da izjave, da se Njemačka
tom koraku velevlasti ne će nikada pridru-
žiti. Hoće li usprkos toga druge velesile iz-
vesti tu presiju na Austriju, odlučit će dr-
žanje Italije. Nu ova rekbi da se ne će pri-
družiti tom koraku, i ako je negdašnji mi-
nistar predsjednik Fortis izjavio ,u parla-
mentu, da naoružanja Austrijefi previše u
oko upadaju i da se Italija ima svog jedi-
nog ratnog neprijatelja u svojoj saveznici
Austriji. Italija će prije vidjeti, kakovo će
stanovište uzeti austrijska vlada prema nje-
zinim sadašnjim zahtjevima. Prema tome za
sada ne bi imalo doći do naumljenog istupa
velevlasti u Beču. Ali ono što se danas nije
dogodilo, može se dogoditi sutra.
= Austrijski je položaj, kako se iz svega
vidi, vrlo težak. Jedino joj je zaleđe Nje-
mačka i kod nje jedine može da ima si-
gurna i vjerna oslona. Sve druge sile vode
diplomatski mirni rat. proti njima dvojici, &
hoće li ovaj diplomatski rat mirno svršiti,
unaprijed ne može niko kazati. Može se

i