SmVnSTI GV ISO DSTTF U God XVIII. 4 U DUBROVNIKU, 16. prosinca 1908. Broj 101. CRVENA HRVATSKA -' Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino semstvo 10 K i poštaveki troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se E===a====== predbrojen i za došasto polugodište. —ozuuuu u Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. nn =-=>=>=xzxm=>>S Štamparija DeGiulli i dr. Brzojavne vijesti. Podkralj Bosne. BEČ, 16. Govori se, da će nadvoj- voda Franjo Salvator biti podkralj Bosne koja da će dobiti potpunu autonomiju. Hrvatska Kriza. BEC, 19. Mjerodavni krugovi sklo- ni su mirnom riješenju hrvatske krize. Izbori u Karlovcu. KARLOVAC, 16 Danas počimlju gradski izbori. Vlada vodi akciju proti zastupnicima Lukiniću i Vin- koviću za ,čiste“ Sabor gornje Austrije. BEČ, 16. Sabor gornje Austrije sazvan je za 19 ovoga mj. Ukinut prijeki sud. PRAG, 16. Ovdje je ukinut pri- jeki sud. Raspust parlamenta. BUDAPEST, 16 Govori se, da će uzslijediti raspust parlamenta. Kriza uklonjena. BEČ, 19. Buduć su socijalisti izjavili, da će glasovat za prešnost proračuna, kriza je uklonjena. Pogledi po svijetu. Dogodaji na Balkanu. Dva su se znamenita događaja dogodila ovih zadnjih dana, po kojim proroci političkog vremena nagoviještaju mirno riješenje spora. Austrija je odgovorila na rusku notu o kon- ferenciji, i u odgovoru pristaje da se ras- pravlja o aneksiji, ali ne tekar na konferen- ciji, već prije između pojedinih gabineta pi- smeno, a da konferencija samo zahtjeva uglavljeno. Taj predlog reklo bi se da je zadovoljio Rusiju i ostale vlasti, koje u ovom postupaju s Rusijom solidarno. Druga je vijest, da je Austrija stupila u pregovore s Turskom, da Turska napusti svoja prava na Bosnu. Londonski i talijanski listovi naziru u svemu ovomu pobjedu Rusije, Očito je, da, je Austrija popustila od svog intrausigentnog stanovišta, kažu oni, Bečke novine nasuprot monarhija svoju miroljubivost. ,,Neue Freie Presse“, ponavlja opet svoju tvrdnju, da o koncesijama Srbiji i Crnojgori ne može biti ni govora, Iz. monarhije. U peštanskom parlamentu Polonyi, kako smo već javili, navalio je oštro na mini- starstvo, te iznio pakt s Rimom, dokazujuć kako je ,velika vlada u popustljivosti pra- ma Beču išla još dalje nego je. bila obve- zana. Govor je našao odjeka, premda Polo- nyi nema u parlamentu pristaša. Jedan dio neodvišnjaka kao da o fuziji ne će da zna, a Wekerle, Andrassy i Košut hoće je pod svaku cijenu. Kažu da je između nezado- voljnika i Justh, pa da će odstupiti. U paktu s krunom govorio je i o na- godbi s Hrvatskom, ali u .kom smislu to je teško kazati, jer je Polonyi bio u tom po- gledu škrt te je naveo samo dvije riječi: Nagodba s Hrvatskom. Dalmatinske stranačke prilike. Kriza u ,stranci prava“, koja je imala, po našemu mišljenju, samo pri- vremeno riješenje u istupu dum Antuna Liepopili iz upravnog odbora stranke i u ponovnom zaključku da se stran- ka ne će pačati u banovinske raz- mirice — ta kriza opet svrće pažnju na prilike stranačke u Dalmaciji. Metežu, koji u tom pogledu vlada, po našemu mišljenju prvi je uzrok, što Dalmacija nema središta. Ona je podijeljena u četiri područja, prirodno tako ograničena i odijeljena jedno od drugoga, da nema među njima skoro nikakve zajednice interesa. Spljetska željeznica — da jedan pri- mjer navedemo — tako je gospo- darski indiferentna za Dubrovnik, kako dubrovačka za Spljet. Zadar je gospodarski sasvim neodvisan od o- stale Dalmacije, a vezan samo sa svojom okolinom, isto kao što opet Spljet nema >skroz nikakva gospo- darskog utjecaja na južnu Dalmaciju, pa ni na bližnji Šibenik. To su činjenice, koje se mi bično bojimo priznati, ali koje su od odluč- nog utjecaja na cijeli naš politički život i odgoj. Jer baš uslijed ove nestašice zajedničkih ekenomskih in- teresa, i duševni saobraćaj između pojedinih gradova dalmatinskih tako tvrde, da je ovim samo htjela ukazati naša je neznatan, da svaki grad žive svo- IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahval plaća se 40 para po retkuja za oglase 30 para. Oglasi, koji sejviše puta štampaju, po po ————— godbi us rasmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. jim životom i prosuđuje prilike ostale pokrajine po onomu, što njega utišti. Spljet misli, da cijela zemlja mora da misli kako on, a Zadar, Šibenik, Kotoropet da Dubrovnik zabavlja ono, što njih.Eto izvora vječitih nesuglasica, koje moraju preći i na političko polje, kad promisliš, da je uslijed promet- nih prilika izmjena misli ograničena skoro isključivo na čitanje novina, a ove opet treba u borbi :za opstanak da se posvete lokalnim borbama. više nego bi trebalo. Zato nije nikakvo čudo, da sve stran- ke dotično grupe imadu više ili manje lokalno obilježje. Kod pravaške stran- ke jasno se raspoznaje dubrovačka, ši. benska i zadarska grupa; u ,hrvatskoj stranci“ imateotoke, Spljeti Zadar; kod Srba jug i sjever. Hoće li te prirođene razlike izbiti takom' jakosti na javu da dođe dq novih stranaka, to jedino zavisi o ideji, koja stranke, dotično njihove glavare vodi. Dok: je dosta jaka, da ih drži na okupu, dotle i stranka postoji; oslabi li ona, tad se u Dalmaciji baš uslijed prilika, koje smo pokazali nego pukotine pokažu prije nego drugdje, ako ih lokalni obziri ne prekriju. : Ne ćemo sada ispitivati, u kojoj stranci ima tih pukotina više u ko- joj manje. Svak nek gleda sebe, pa će vidjeti, da nije ni njegova: kuća preveć čvrsta, da se ne treba bojati rasapa. Spominjemo sve ,ovo samo stoga, što cijenimo, da bez jedne snažne misli, koja će svojom jačinom izbrisati barem za čas sve lokalne razlike, nije moguće promisliti asa- naciju stranačkih prilika u Dalmaciji. Gdje te nema, sve ono što se kod nas strankom zove, nije ništa drugo nego tvorevina ljudi, koji nešto lioće - da urade, i možda baš tim svojim radom više štete nege koriste, jer vežu sebi i drugim ruke. Za sporazum s Hrvaiima. 6 vozače jajavnta: čravakić SMO i pisanju madžarskih novina reklo bi se da . vlada u Pešti misli ozbiljno na sporazum s Hrvatima, sama ne zna, što će ni kako-