Još moraju da budu od parlamenta inarti-
kul'rani generalni akti o konferenci u Alge-
ciras i onda zakon o vojničkoj taksi.

Vlada će još predložiti sedam osnova
za izgradnju nekih lokalnih željeznica, onda
dva zakona u činovničkom pitanju. Prvi bi
zakon bio, da se činovnicima u četiri najniža
činovnička razreda daje svake godine na
15. siječnja jedan priložak od 120 K a
svim državnim podvornicima po 60 K. Za
to vlada hoće da sklopi zajam od 20 mili-
juna kruna. Drugi zakon, što se tiče čino-
vnika ide za tim, da im se služba sa pot-
punim pravom n& pensiju snizi od 40 godina
na 35.

Vlada pak hoće, da ovi zakoni o čino-
vnicima budu prihvaćeni juktim sa izvan-
rednim: vojničkim kreditima. O tomu je već
ministar predsjednik barun Beck konferirao
s vođama nekih parlamentarnih stranaka.

Kako se vidi veoma kratko vrijeme, a
sva sila zakona. Radit će se .dan i noć. I
poslije svega ovoga morati će poći ovaj par-
lamenat svojim kućama, a mnogi od njih
neće se više nikada povratiti. 1 tako ćemo
imati ne samo promjenu sistema, nego i

promjenu ljudi. —lin.

Znamenitije vijesti.

Strassnofi pred sudom.

Dne 12. o. mj. pred zagrebačkim sudom
vodila se parnica proti glasovitom varalici
Ignatzu Strassnoffu. Cijela rasprava bila je
bez ikakvog većeg interesa za onoga, koji
je čitao u novinama opisane pustolovine toga
junaka, navlastito zadnju zagrebačku, gdje

1 je pao žrtvom najveći živući, Dr. J.
Frank, nadbiskup Posilović i neki kanonici,
predendenti đakovačke stolice.

Najprije se pročitala optužnica, koja u
kratko sadrži curriculum vita  Sirassnoffa i
opis prevare u Zagrebu. Tu «e nalazi i ovaj
pasus: ,dakako da Strassnoffu nije bilo do
poznanstva sa drom Frankom, već mu je
bilo do toga. da zavara i opsjeni preuzv.
gosp. nadbiskupa i njegovu okolinu, da uz-
mogne od njih izmamiti novaca“. Zatim se
prešlo na preslušavanje Strasnoffa; ne priznaje
se krivim prevare; izjavljuje, da je došao u Za-
greb u nekoj političkoj misiji, ali ne će da kaže
koja je to; novac je uzajmio od kanonika, a ni-
jeih mislio prevariti ; veli da su kanonici Ba-
roni Pliverić htjeli nešto od njega imati
i da su mu svoje želje odmah iskazali.

Za tim je slijedilo preslušavanje svje-
doka. Preslušani su samo kanonici Baron i
Pliverić. Njihove izjave potpuno se slažu sa
suhoparnim iskazima Franka i Posilovića ;
čini se, da je jedna od druge prepisana.

Ponašanje optuženika upada jako u oči,
sigurno je, otvoreno i pristojno, a na razna
pitanja odgovara bez otezanja, duhovito uz
neku primjesu ironije. Želio je, da budu
preslušani ban, nadbiskup i Frank, ali mu
nije udovoljeno.

Iza istražnog postupka započeli su plai-
doyeri. Govorio je državni odvjetnik, a za
niim hranitelj Strassnoffa Dr. Sehwarz ve-
oma suhoparno i oprezno, te je preporučio su-
du, da Strassnoffa ne osudi radi zločina ne-
go radi jednostavnog prekršaja. Napokon je
izrečena osuda, kojom se Strassnoff odsu-
daje na 5 god. teške tamnice.

Strassnoff i branitelj uložili su ništo-
vnu žaobu. U javnosti se drži, da će Stras-
snoff zatražiti ponovno preslušanje, a onda

 

. Glavić u dobi od 80 godina. —

 

ti . + . . o .- . .
izaći iz rezerve te iskazati, što je govorio sa

onim ličnostima, s kojima je došao u doti-
caj u Zagrebu, a što je ma ovoj raspravi
premučao.

Pitanje o riječkom tribunalu.

U zadnje vrijeme se dosta govori o tom
pitanju, a osobito neprijatelji hrvatsko-mad-
žarskog prijateljstva htjeli bi da i odavle
izvuku za sebe neki kapito. Istina je bilo
samo, da je ugarska vlada mislila provesti neke
reforme u riječkom tribunalu bez sudjelova-
nja zajedničkog sabora -— i hrvatske vlade.
Ali upozorena na tu nekorektnost voljna je
stvar pravedno urediti.

Javljaju naime iz Budimpešte, da se je
u ministarskom vijeću od 13. o. mj., gdje
se je bavilo o tekućim poslima, raspravljalo
i o sporu glede riječkog tribunala te o po-

“"znatom stanovištu Hrvatske, koje je ban

Pejačević ministru presiedniku odlučno na-
glasio. Ministarske vijeće priznalo je oprav-
danost ovog hrvatskog stanovišta, te će isto
biti uvaženo, kad pitanje o reformama dođe na
dnevni red. Istoga dana imao je ba. odulji
razgovor sa ministrom presjednikom, u ko-
jem su obojica neobvezatno izmjenjivali misli
o tim reformama. Regbi dakle, da će ostati
pusta želja bečke , Information“, ,da se ma-
džarsko - hrvatsko prijateljstvo razbije na
mjestu, gdje se ono rodilo“.
Dalmatinska plovidba.

Obzoru“ javljaju iz Beča,
botu pod vodstvom zastupnika Zaffrona i
bila jedna deputacija  brodovla-

da je u su-

Pitacea

snika iz Dalmacije kod austrijskoga ministra“

trgovine, da mu razloži prednosti ujedinje-
nja austrijskih parobrodarskih društava. Mi-
nistar je priznao opravdanost tih argume-
nata, te je obećao, da će djelovati u tom
smislu na parlamentarne stranke.
Sastanak lalmatinskog sabora.

, Hrvatski Dnevnik“ prima iz Zadra:
Stalno je, da će se sabor sazvati koncem
veljače. Ako se, kad i ostali sabori pokra-
jinski, nije sazvao, razlog je tomu, što ni-
jesu izašle naredbe o jeziku za državne u-
rede. Još nije određen dan, kada će taj za-
kon izaći, ali je stalno, da će prije saziva
sabora. (Donosimo s rezervom. Op. Ur.)

Naši dopisi.

(# Marko Glavić). Na 10. o. m. u 10
sati večeri umro je u Poljicu starina Marko
Još tvrd
u životu, zadobio plućnu upalu i podleže
kroz 8 dana.

Pokojnik je za dugi g1iz godina bio
glavar svoga sela i općinski vijećnik, a
svoje javno djelovanje završio je osamgo-
dišnjim načelnikovanjem, koju je čast ob-
našao od god. 1892 do god. 1900.

Pokojnik se u Konavlima uzimlje za
primjer domaćina, jer je sa- svojim ,pamet-
nim vladanjem znao. sveđ uzdržati među
članovima obitelji najbolju ljubav i sklad
a kućnu zajednicu, koju je primio u vrlo
čednim prilikama, podigao je do blagostanja.

Pisac ovih redaka imao je prilike da
se na svoje oči osvjedoči o uzornom  kuć-
nom redu i načinu upravljanja pokojnikova.

Velika je to obitelj do 22 člana: braća
sa suprugama i djecom i rođaci također sa
porodicom sačinjaju je. — Smatraju se čla-
novima zadruge sa pravom vijećanja u zboru
poglavice obitelji u užem smislu riječi.

 

a

Izabrani domaćin upravlja gospodar-
stvom, a jedan drugi član zadruge vodi ra
čune, Redovito svrhom svake godine do-
maćin predaje račun o svom_ upravljanju i
tad se složno odlučuje glede protičaka ili
slučajnih nedotičaka. — Isto se tako spo-
razumno nadi, kad se ima da zaglavi kakav
važniji posao, jer domaćin ne će da uzima
na se odgovornost. Tako su svi članovi za-
druge zadovoljni, jer znadu na čem su,, p&
kad vide, da im se trud isplaćuje, upru još
većim marom na rad, natjecajući se, koji će
bolje i više da zaradi, a nikomu nikad niti
ne pada na um ideja o dijeljenju, kako se
to vidi u drugim / konavoskim . porodicama
većinom krivnjom domaćina, koji hoće da
pašuje, a o te radu ostalim ni mukaet.

Takav je pokojnik bio u svojoj poro-
dici, takav je bio i u selu kao glavar, pa
takav i na općini kao načelnik. Glavna mu
misao složan rad i štednja; a kako u svom
gospodarstvu nije žalio potrošiti za _ pobolj-
šice, koje bi mu jamčile veći dobitak, tako
je u javnom djelovanju nastojao najviše da
svojim općinarima učini lakše pristupe i
prištedi dangube.

Više putnih sveza u selima i izmegju
selija te sudačko, političko, vojničko i op-
ćinsko povjerenstveno uredovanje na Grudi
posljedice su tog niegovog nastojanja.

Marko Glević ostavlja za sobom glas
poštenog i kućegazde,
glavara i dobrog upravnika.

uzornog pametnog

 

Kotor 12. I. 1907.

»H. Krune“
koje bi
zamolili smo ga da_

Predviđajuć da dopisnik

ide za tim da izazove polemike,
uništile početak sloge,

se kani ćorava posla, ei niko pe bir; stajao

prekrštenih. ruku, kad bi vidio, da mu se
nastoji razoriti ono, što je s teškom mukom

Red nas
je priznati, da je dopisniku pošlo za rukom
izazvati bar jednu polemiku, jeg nas eto
danas dužnost zove, nama
neugodna posla, premda imamo punu torbu
ozbiljnijih stvari. Neka sebi g. dopisnik ne
utvara, da radi njega pero močimo. Pišemo

sagradio. Mislimo time na slogu.

da se latimo

jer hoćemo da se znade što hoćemo i kako
radimo. Naša je namjera da se svi građani
skupe pod istim .barjakom sloge i napret-
ka. Komu danas smrdi sloga pod
ćenom, teško će mu iko priznati patrio-
tizam. S

Upozorio nas je prijatelj, da one do-
pise piše osoba, koja je za pašovanja Ma-
hoveca bila najagilnija u službi agent-proš
vocateura. Zahvalni smo prijatelju na pažnji
ali neka nam ne zamjeri, ako ga usprkos
onakovog tona dopisnikova, ne nagradimo
potpunom vjerom, jer ne želimo odmah u
ekstreme, pošto isti stvaraju fanatizam, koji
je u mnogo slučajeva ne od male pogibelji
Svakako u ostalom pobuđuje sumnju di-
žanje g. dopisnika, kada zabada prste u
netom zacijeljenu ranu.

Nijesmo prijatelji fraza; mi ćemo kon-
statirat neke činjenice, iz kojih ćemo povući
zaključak, kojega povjeravamo objektivnom
sudu svakog rodoljuba.

Svakomu je poznato, kako se je živjelo
za ere Mahovec-Šegvić. Stanoviti krugovi na
sjeveru, poduzimali su preko svojih vijernih
sve i sva da ometu slogu. Mahovec je bio
takovom žestinom udario, da je izgledalo,
kao da je austr. diplomacija potpunoma uvje-
rena, da je razdor pod Lovćenom jedini
uvjet za očuvanje granica države. Mutikaše

Lov-