Još moraju da budu od parlamenta inarti- kul'rani generalni akti o konferenci u Alge- ciras i onda zakon o vojničkoj taksi. Vlada će još predložiti sedam osnova za izgradnju nekih lokalnih željeznica, onda dva zakona u činovničkom pitanju. Prvi bi zakon bio, da se činovnicima u četiri najniža činovnička razreda daje svake godine na 15. siječnja jedan priložak od 120 K a svim državnim podvornicima po 60 K. Za to vlada hoće da sklopi zajam od 20 mili- juna kruna. Drugi zakon, što se tiče čino- vnika ide za tim, da im se služba sa pot- punim pravom n& pensiju snizi od 40 godina na 35. Vlada pak hoće, da ovi zakoni o čino- vnicima budu prihvaćeni juktim sa izvan- rednim: vojničkim kreditima. O tomu je već ministar predsjednik barun Beck konferirao s vođama nekih parlamentarnih stranaka. Kako se vidi veoma kratko vrijeme, a sva sila zakona. Radit će se .dan i noć. I poslije svega ovoga morati će poći ovaj par- lamenat svojim kućama, a mnogi od njih neće se više nikada povratiti. 1 tako ćemo imati ne samo promjenu sistema, nego i promjenu ljudi. —lin. Znamenitije vijesti. Strassnofi pred sudom. Dne 12. o. mj. pred zagrebačkim sudom vodila se parnica proti glasovitom varalici Ignatzu Strassnoffu. Cijela rasprava bila je bez ikakvog većeg interesa za onoga, koji je čitao u novinama opisane pustolovine toga junaka, navlastito zadnju zagrebačku, gdje 1 je pao žrtvom najveći živući, Dr. J. Frank, nadbiskup Posilović i neki kanonici, predendenti đakovačke stolice. Najprije se pročitala optužnica, koja u kratko sadrži curriculum vita Sirassnoffa i opis prevare u Zagrebu. Tu «e nalazi i ovaj pasus: ,dakako da Strassnoffu nije bilo do poznanstva sa drom Frankom, već mu je bilo do toga. da zavara i opsjeni preuzv. gosp. nadbiskupa i njegovu okolinu, da uz- mogne od njih izmamiti novaca“. Zatim se prešlo na preslušavanje Strasnoffa; ne priznaje se krivim prevare; izjavljuje, da je došao u Za- greb u nekoj političkoj misiji, ali ne će da kaže koja je to; novac je uzajmio od kanonika, a ni- jeih mislio prevariti ; veli da su kanonici Ba- roni Pliverić htjeli nešto od njega imati i da su mu svoje želje odmah iskazali. Za tim je slijedilo preslušavanje svje- doka. Preslušani su samo kanonici Baron i Pliverić. Njihove izjave potpuno se slažu sa suhoparnim iskazima Franka i Posilovića ; čini se, da je jedna od druge prepisana. Ponašanje optuženika upada jako u oči, sigurno je, otvoreno i pristojno, a na razna pitanja odgovara bez otezanja, duhovito uz neku primjesu ironije. Želio je, da budu preslušani ban, nadbiskup i Frank, ali mu nije udovoljeno. Iza istražnog postupka započeli su plai- doyeri. Govorio je državni odvjetnik, a za niim hranitelj Strassnoffa Dr. Sehwarz ve- oma suhoparno i oprezno, te je preporučio su- du, da Strassnoffa ne osudi radi zločina ne- go radi jednostavnog prekršaja. Napokon je izrečena osuda, kojom se Strassnoff odsu- daje na 5 god. teške tamnice. Strassnoff i branitelj uložili su ništo- vnu žaobu. U javnosti se drži, da će Stras- snoff zatražiti ponovno preslušanje, a onda . Glavić u dobi od 80 godina. — ti . + . . o .- . . izaći iz rezerve te iskazati, što je govorio sa onim ličnostima, s kojima je došao u doti- caj u Zagrebu, a što je ma ovoj raspravi premučao. Pitanje o riječkom tribunalu. U zadnje vrijeme se dosta govori o tom pitanju, a osobito neprijatelji hrvatsko-mad- žarskog prijateljstva htjeli bi da i odavle izvuku za sebe neki kapito. Istina je bilo samo, da je ugarska vlada mislila provesti neke reforme u riječkom tribunalu bez sudjelova- nja zajedničkog sabora -— i hrvatske vlade. Ali upozorena na tu nekorektnost voljna je stvar pravedno urediti. Javljaju naime iz Budimpešte, da se je u ministarskom vijeću od 13. o. mj., gdje se je bavilo o tekućim poslima, raspravljalo i o sporu glede riječkog tribunala te o po- “"znatom stanovištu Hrvatske, koje je ban Pejačević ministru presiedniku odlučno na- glasio. Ministarske vijeće priznalo je oprav- danost ovog hrvatskog stanovišta, te će isto biti uvaženo, kad pitanje o reformama dođe na dnevni red. Istoga dana imao je ba. odulji razgovor sa ministrom presjednikom, u ko- jem su obojica neobvezatno izmjenjivali misli o tim reformama. Regbi dakle, da će ostati pusta želja bečke , Information“, ,da se ma- džarsko - hrvatsko prijateljstvo razbije na mjestu, gdje se ono rodilo“. Dalmatinska plovidba. Obzoru“ javljaju iz Beča, botu pod vodstvom zastupnika Zaffrona i bila jedna deputacija brodovla- da je u su- Pitacea snika iz Dalmacije kod austrijskoga ministra“ trgovine, da mu razloži prednosti ujedinje- nja austrijskih parobrodarskih društava. Mi- nistar je priznao opravdanost tih argume- nata, te je obećao, da će djelovati u tom smislu na parlamentarne stranke. Sastanak lalmatinskog sabora. , Hrvatski Dnevnik“ prima iz Zadra: Stalno je, da će se sabor sazvati koncem veljače. Ako se, kad i ostali sabori pokra- jinski, nije sazvao, razlog je tomu, što ni- jesu izašle naredbe o jeziku za državne u- rede. Još nije određen dan, kada će taj za- kon izaći, ali je stalno, da će prije saziva sabora. (Donosimo s rezervom. Op. Ur.) Naši dopisi. (# Marko Glavić). Na 10. o. m. u 10 sati večeri umro je u Poljicu starina Marko Još tvrd u životu, zadobio plućnu upalu i podleže kroz 8 dana. Pokojnik je za dugi g1iz godina bio glavar svoga sela i općinski vijećnik, a svoje javno djelovanje završio je osamgo- dišnjim načelnikovanjem, koju je čast ob- našao od god. 1892 do god. 1900. Pokojnik se u Konavlima uzimlje za primjer domaćina, jer je sa- svojim ,pamet- nim vladanjem znao. sveđ uzdržati među članovima obitelji najbolju ljubav i sklad a kućnu zajednicu, koju je primio u vrlo čednim prilikama, podigao je do blagostanja. Pisac ovih redaka imao je prilike da se na svoje oči osvjedoči o uzornom kuć- nom redu i načinu upravljanja pokojnikova. Velika je to obitelj do 22 člana: braća sa suprugama i djecom i rođaci također sa porodicom sačinjaju je. — Smatraju se čla- novima zadruge sa pravom vijećanja u zboru poglavice obitelji u užem smislu riječi. a Izabrani domaćin upravlja gospodar- stvom, a jedan drugi član zadruge vodi ra čune, Redovito svrhom svake godine do- maćin predaje račun o svom_ upravljanju i tad se složno odlučuje glede protičaka ili slučajnih nedotičaka. — Isto se tako spo- razumno nadi, kad se ima da zaglavi kakav važniji posao, jer domaćin ne će da uzima na se odgovornost. Tako su svi članovi za- druge zadovoljni, jer znadu na čem su,, p& kad vide, da im se trud isplaćuje, upru još većim marom na rad, natjecajući se, koji će bolje i više da zaradi, a nikomu nikad niti ne pada na um ideja o dijeljenju, kako se to vidi u drugim / konavoskim . porodicama većinom krivnjom domaćina, koji hoće da pašuje, a o te radu ostalim ni mukaet. Takav je pokojnik bio u svojoj poro- dici, takav je bio i u selu kao glavar, pa takav i na općini kao načelnik. Glavna mu misao složan rad i štednja; a kako u svom gospodarstvu nije žalio potrošiti za _ pobolj- šice, koje bi mu jamčile veći dobitak, tako je u javnom djelovanju nastojao najviše da svojim općinarima učini lakše pristupe i prištedi dangube. Više putnih sveza u selima i izmegju selija te sudačko, političko, vojničko i op- ćinsko povjerenstveno uredovanje na Grudi posljedice su tog niegovog nastojanja. Marko Glević ostavlja za sobom glas poštenog i kućegazde, glavara i dobrog upravnika. uzornog pametnog Kotor 12. I. 1907. »H. Krune“ koje bi zamolili smo ga da_ Predviđajuć da dopisnik ide za tim da izazove polemike, uništile početak sloge, se kani ćorava posla, ei niko pe bir; stajao prekrštenih. ruku, kad bi vidio, da mu se nastoji razoriti ono, što je s teškom mukom Red nas je priznati, da je dopisniku pošlo za rukom izazvati bar jednu polemiku, jeg nas eto danas dužnost zove, nama neugodna posla, premda imamo punu torbu ozbiljnijih stvari. Neka sebi g. dopisnik ne utvara, da radi njega pero močimo. Pišemo sagradio. Mislimo time na slogu. da se latimo jer hoćemo da se znade što hoćemo i kako radimo. Naša je namjera da se svi građani skupe pod istim .barjakom sloge i napret- ka. Komu danas smrdi sloga pod ćenom, teško će mu iko priznati patrio- tizam. S Upozorio nas je prijatelj, da one do- pise piše osoba, koja je za pašovanja Ma- hoveca bila najagilnija u službi agent-proš vocateura. Zahvalni smo prijatelju na pažnji ali neka nam ne zamjeri, ako ga usprkos onakovog tona dopisnikova, ne nagradimo potpunom vjerom, jer ne želimo odmah u ekstreme, pošto isti stvaraju fanatizam, koji je u mnogo slučajeva ne od male pogibelji Svakako u ostalom pobuđuje sumnju di- žanje g. dopisnika, kada zabada prste u netom zacijeljenu ranu. Nijesmo prijatelji fraza; mi ćemo kon- statirat neke činjenice, iz kojih ćemo povući zaključak, kojega povjeravamo objektivnom sudu svakog rodoljuba. Svakomu je poznato, kako se je živjelo za ere Mahovec-Šegvić. Stanoviti krugovi na sjeveru, poduzimali su preko svojih vijernih sve i sva da ometu slogu. Mahovec je bio takovom žestinom udario, da je izgledalo, kao da je austr. diplomacija potpunoma uvje- rena, da je razdor pod Lovćenom jedini uvjet za očuvanje granica države. Mutikaše Lov-