ićoćišcija, koju je skupština prihva- tila glasi: Dubrovački Srbi i Hrvati saku- gljeni danas na javnoj skupštim u ndinu Pozorištu raspravljajući o političkim prilikama u Dubrovniku, : prihvatiše ovaj Zaključak: Nazrijevajući u međusobnoj slozi glavni uslov zdrave narodne politike, kojoj u našem narodu udariše temelj Riječka Resolucija i Zadarski zaklju- čak, Srbi i Hrvati držat će se čvrsto udarenog novog pravca, i oprijet će se najenergičnije svakom pokušaju, pa pod kojom god formom i odakle god dolazio, da tu slogu uništi ili oslabi, pod tom idejom će udesiti dogovorno i složno svoj javni rad u mjestu. Dosljedno pak tome će za- jednički i odlučno suzbijati svaki napadaj naperen protiv prestavnika i nosilaca te misli: Veličanstvena povorka. Silna masa, koja je izišla ,z kazališta, čekala je vani, dok je bljeni gospar Pero. 'Gromkim glasom poz- dravljala je svoga miljenika, a odmakli zatim odjeknu naša himna, a iza nje ,Oj Slaveni“. [za himne klicanju jedva kraja. Praćen od predsjednika mjesnog odbora srpske stranke izišao njezin oblju- Luka mq. Bona i drugih građana ujititi-s& načelnik kući. Za njim se nizala veličan- sltena, duga povorka od kakovih 500) ljudi. Gologlavi stupahu uz zanosno klicanje i pjevanje. Povorka je to, kakve Dubrovnik odavna ne viđe. Na licu staraca vidio si iladenački zanos, a mladost je od ushita bila čisto zanesena. Pred stanom Pera Čingrije. Kad je povorka stigla u Čingrijinu ulicu, naustavila se, a čio prostor od ulice između bačvara do place bio je kao šipak napunjen. Na vratima svoje kuće zaustavio se načelnik i tronutim drhtećim glasom progovorio je po polici: Braćo, Dubrovčani ! : Najprvo vam, diimut do srca vašim is- kazom, zahvaljujem na tolikoj pažnji. Čemu me mr damas bili svjedoci najbolje nam pokazuje, kako rađe neki elementi proti nama, ali kako opet i naša strpljivost ima granica. Čuli smo svašta od onih ljudi, koji ni nijesu _ Dubrovčani nego kojekakvi pridošlice. Ima ti koga, koji meni može reći; da nijesiim piravi_Dubrovčanin ? Neka taj prvo razgleda slubrovačka grobišta, ' gdje će maći dosta apomenika i natpisa na njima, što svjedoče. dla tamo kosti mojih djedova, počivaju. Ima li kogod, ko može naći jedan slučaj u mome političkom radu od pedešet godišta, da sam radio za svoj interes, a ne za dobro naroda, koje mi je uvijek sveto? Neka taj izađe na vidjelo, i du se & njim porazgovorim. A u našem gradu našlo se nekoliko pridošlica, predbacuju, da nijesam dubrovča- i nekoliko obskurnih elemenata, ' da radim iz intorcea.. Ali meni našlo bimo te naša diko“, a po tom ,lLijepa naša“ i oprostio se sa — svojim načelnikom. Povorka krenula je onda iz Čingrijine ulice kličuć i pjevajnć domoljubne pjesme. Pred općinom se povorka zanstavila i golih Onamo, onamo“, 'Tu su se mirno glava su slijepa naša“ i ,Oj Slaveni“. otpjevane razišli. Poslije skupštine. Sve ove dane dogođaji od nedje- je glavnim su predmetom razgovora. Čak i stare žene od kralješa nalaze u njima teme za svoja naklapanja. Nego mnogo se govori, a ko bi sve nabrojio. — Cijelo građanstvo — bez iznimke osuđuje onakav istup Kova- čevića i družine, | sami t. z. ,pra- vaši“ stide se onog junaka, što ih je onako sjajno \ blamirao, njih i ideju, ako se tako smije nazvati ono, za što rade. Stide ne, zlo smo riječ upotrebili. Oni nemadu česa da se stide, kad su do jučer snjim se di- čili. Zar je on učinio nešto, čemu se nijesmo nadali? Ta on je jedini među njima konsekventan, on je ra- dio onako, kako Prava“ piše, a drugi ... sakrili se, jer su navrijeme razumjeli, da su svoju doigrali. Do- gođaji od nedjelje na njemu su osta- vili porugu, a na drugim sramotu. Znamenitije vijesti. Savez dalmatinskih zadruga. I to je pitanje konačno riješeno. Zadnjih dana bila su vijećanja na zemaljskom odbe- yu u Zadru, te nakon tri dana raspravljanja jednoglasno je prihvaćen pravilnik za savez zadruga u Dalmaciji. Za sjidište saveza određen je Spljet. Po prihvaćenom pravil niku, svaka zadruga, koja stupi u savez, ima da plati 10 K, ulaznine i da za svako svo- jih 100 članova ili za ulomak, koji nadilazi broj 50, uzme po jedan poslovni udio od 100 K. Na ovaj udio zadruga pi dobiti iz čistog prihoda saveza. Upravni se odbor sastoji od 12 članova, razdijeljenih u dva odsjeka: novčani i go- spodarski. Upravu bira upravni odbor i s&- stoji se od 5 članova. Nadzorno vijeće se sastoji od 6 članova. Skupština saveza se mora držati redovito svake godine, i to prve godine u Spljetu, a onda po redu u drugim većim mjestima pokrajine, kako ista skup- štima uredi. Za 21. veljače o. g 'odobrenje pravilnika i izbor e gistrirati,i početi da djelnje. Savezu će. kai + se utemelji država dati obećanu pripomoć, a ne će u ovome zaostati ni pokrajina. Pri vijećanju bilo je govora i o braći u Istri, koja su preko novina izjavila, da bi se rado pridružili savezu u Dalmaciji. Pri- druže li se, savez će proširiti svoje djelo- , vanje i na Istru. Što rade u Beču za Dalmaciju. | »Visoka“ i njezini ljudi u Beču silto su se uskomešali. Rade za Dalmaciju nevje- Se.... bit će sazvana uređenje voda itd. iznosi 40 milijuna. se ovo izvrši, savez će sevre». mijesto njih Gos općinaki MO pei na svota, koja bi se kroz 10 godina imala uložiti u gradnju puteva, lokava, luka, u U ovu svotu ne ulazi trošak za _ sredozeninu željeznicu, koju se misli graditi iz Zadra, _ preko Kotari, krajina vrličke i sinjske do granice hercegovačke s priključkom na %- ljeznicu Gabela-Gruž-Boka Kotorska. Parobrođarsko pitanje rekbi da ne. će biti riješeno za ovog kratkog zasjedanja par- lamenta. Đeputacija vlasnika dalm. par. dru- štava sa zast. Ivčevićem, Klaićem i Zaffro« nom išla je na 19. 0. m. kod ministra pre- sjednika Đecka, da pospješi to pitanje, te . da još u ovom zasjedanju. donese parlamentu : na prihvat barem provizorni sporazum dru« štava. Beek je odvratio, da je to nemoguće, Tom je prigodom izjavio, da će vlada svojim dje- lima, a ne samo riječima dokazati iskrenu brigu za Dalmaciju. Međutim zast. Sehwegel u _ proračun- skom odboru parlamenta iznio je predlog, da se odimah poduzmu nužni koraci, kako bi se stvorile redovite brze pomorske veze i intenzivni trgovački promet između Trsta i luka dalmatinskih i arbanaških, a to bilo plovidbe sa državnim željeznicama, bilo drukčije pu-.- tem pogodaba, ali najkasnije do 1. siječnja 1908. Proračunski odbor jednoglasno je pri- hvatio Sehwegelov predlog. Za upućenje ove akcije treba provizorno dati vladi na raspo- laganje kredit od 1,800.000 K. jer da su sve stranke tomu protivne ustanovljenjem državne Gradska Kronika. Organizacija ,,Hrvatske Stranke“ u Dubrovniku. — Nedavni dogođaji u - Dubrovniku, dok su s jedno strane poke- zali potrebu što većeg zbliženja između Srba i Hrvata u mjestu, kojemu bi poslje- dica bila složan rad u svim. pitanjima jav- noga života, pružili su ujedno i zgodu, da se provede davno nanmljena organizacija . »hrvatske stranke“ tw Dubrovnika. U tt svrhu sakupilo se u nedjelju popodne 4q osamdeset članova ,hrvatske stranke“ ne pouzdani sastanak u prostorijama čitaonicos gdje je g. Dr. Pero Čingrija izvijestio 9 . uredbi ,hrvatske stranke“ i o mjesnim ot« ganizacijama stranke. Na to se odabrao u& sastanku širi odbor od osamnaestorica, « ovaj će iz svoje sredine birati uži ekseku- tivni odbor. NR a | > Zabava u. Zadruri. Otvor. mamelno poziv na kostumirani “ples priređnje »Hrvatska radnička, zadruga“ u Ti u savezu -