ićoćišcija, koju je skupština prihva-
tila glasi:

Dubrovački Srbi i Hrvati saku-
gljeni danas na javnoj skupštim u
ndinu Pozorištu raspravljajući o
političkim prilikama u Dubrovniku,
: prihvatiše ovaj

Zaključak:

Nazrijevajući u međusobnoj slozi

glavni uslov zdrave narodne politike,
kojoj u našem narodu udariše temelj
Riječka Resolucija i Zadarski zaklju-
čak, Srbi i Hrvati držat će se čvrsto
udarenog novog pravca, i oprijet će
se najenergičnije svakom pokušaju,
pa pod kojom god formom i odakle
god dolazio, da tu slogu uništi ili
oslabi, pod tom idejom će udesiti
dogovorno i složno svoj javni rad
u mjestu. Dosljedno pak tome će za-
jednički i odlučno suzbijati svaki
napadaj naperen protiv prestavnika
i nosilaca te misli:

Veličanstvena povorka.

Silna masa, koja je izišla ,z kazališta,
čekala je vani, dok je
bljeni gospar Pero. 'Gromkim glasom  poz-
dravljala je svoga miljenika, a odmakli zatim
odjeknu naša himna, a iza nje ,Oj Slaveni“.
[za himne klicanju jedva kraja. Praćen od
predsjednika mjesnog odbora srpske stranke

izišao njezin oblju-

Luka mq. Bona i drugih građana ujititi-s&
načelnik kući. Za njim se nizala veličan-
sltena, duga povorka od kakovih 500) ljudi.
Gologlavi stupahu uz zanosno  klicanje i
pjevanje. Povorka je to, kakve Dubrovnik
odavna ne viđe. Na licu staraca vidio si
iladenački zanos, a mladost je od ushita
bila čisto zanesena.

Pred stanom Pera Čingrije.

Kad je povorka stigla u Čingrijinu ulicu,
naustavila se, a čio prostor od ulice između
bačvara do place bio je kao šipak napunjen.
Na vratima svoje kuće zaustavio se načelnik
i tronutim drhtećim glasom progovorio je

po polici:
Braćo, Dubrovčani !

: Najprvo vam, diimut do srca vašim is-
kazom, zahvaljujem na tolikoj pažnji. Čemu
me mr damas bili svjedoci najbolje nam
pokazuje, kako rađe neki elementi proti nama,
ali kako opet i naša strpljivost ima granica.
Čuli smo svašta od onih ljudi, koji ni nijesu _
Dubrovčani nego kojekakvi pridošlice. Ima
ti koga, koji meni može reći; da nijesiim
piravi_Dubrovčanin ? Neka taj prvo razgleda
slubrovačka grobišta, ' gdje će maći dosta
apomenika i natpisa na njima, što svjedoče.
dla tamo kosti mojih djedova, počivaju. Ima
li kogod, ko može naći jedan slučaj u mome
političkom radu od pedešet godišta, da sam
radio za svoj interes, a ne za dobro naroda,
koje mi je uvijek sveto? Neka taj izađe na

vidjelo, i du se & njim porazgovorim. A u
našem gradu našlo se nekoliko pridošlica,
predbacuju, da nijesam dubrovča-
i nekoliko obskurnih elemenata, '
da radim iz intorcea.. Ali

meni
našlo

 

bimo te naša diko“, a po tom ,lLijepa naša“
i oprostio se sa — svojim načelnikom.
Povorka krenula je onda iz Čingrijine
ulice kličuć i pjevajnć domoljubne pjesme.
Pred općinom se povorka zanstavila i golih
Onamo, onamo“,
'Tu su se mirno

glava su

slijepa naša“ i ,Oj Slaveni“.

otpjevane

razišli.
Poslije skupštine.

Sve ove dane dogođaji od nedje-
je glavnim su predmetom razgovora.
Čak i stare žene od kralješa nalaze
u njima teme za svoja naklapanja.
Nego mnogo se govori, a ko bi sve
nabrojio. — Cijelo građanstvo — bez
iznimke osuđuje onakav istup Kova-
čevića i družine, | sami t. z. ,pra-
vaši“ stide se onog junaka, što ih
je onako sjajno \ blamirao, njih i
ideju, ako se tako smije nazvati
ono, za što rade.

Stide ne, zlo smo riječ
upotrebili. Oni nemadu česa da se
stide, kad su do jučer snjim se di-
čili. Zar je on učinio nešto, čemu
se nijesmo nadali? Ta on je jedini
među njima konsekventan, on je ra-
dio onako, kako Prava“ piše, a
drugi ... sakrili se, jer su navrijeme
razumjeli, da su svoju doigrali. Do-
gođaji od nedjelje na njemu su osta-
vili porugu, a na drugim sramotu.

Znamenitije vijesti.

Savez dalmatinskih zadruga.

I to je pitanje konačno riješeno. Zadnjih
dana bila su vijećanja na zemaljskom odbe-
yu u Zadru, te nakon tri dana raspravljanja
jednoglasno je prihvaćen pravilnik za savez
zadruga u Dalmaciji. Za sjidište saveza
određen je Spljet. Po prihvaćenom pravil
niku, svaka zadruga, koja stupi u savez, ima
da plati 10 K, ulaznine i da za svako svo-
jih 100 članova ili za ulomak, koji nadilazi
broj 50, uzme po jedan poslovni udio od
100 K. Na ovaj udio zadruga pi dobiti
iz čistog prihoda saveza.

Upravni se odbor sastoji od 12 članova,
razdijeljenih u dva odsjeka: novčani i go-
spodarski. Upravu bira upravni odbor i s&-
stoji se od 5 članova. Nadzorno vijeće se
sastoji od 6 članova. Skupština saveza se
mora držati redovito svake godine, i to prve
godine u Spljetu, a onda po redu u drugim
većim mjestima pokrajine, kako ista skup-
štima uredi.

Za 21. veljače o. g

'odobrenje pravilnika i izbor
e
gistrirati,i početi da djelnje. Savezu će. kai +

se utemelji država dati obećanu pripomoć,
a ne će u ovome zaostati ni pokrajina.

Pri vijećanju bilo je govora i o braći u
Istri, koja su preko novina izjavila, da bi
se rado pridružili savezu u Dalmaciji. Pri-
druže li se, savez će proširiti svoje djelo-
, vanje i na Istru.

Što rade u Beču za Dalmaciju. |

»Visoka“ i njezini ljudi u Beču silto
su se uskomešali. Rade za Dalmaciju nevje-

Se....

 

bit će sazvana

uređenje voda itd. iznosi 40 milijuna.

se ovo izvrši, savez će sevre». mijesto njih Gos općinaki MO pei

 

na svota, koja bi se kroz 10 godina imala
uložiti u gradnju puteva, lokava, luka, u
U
ovu svotu ne ulazi trošak za _ sredozeninu
željeznicu, koju se misli graditi iz Zadra, _
preko Kotari, krajina vrličke i sinjske do
granice hercegovačke s priključkom na %-
ljeznicu Gabela-Gruž-Boka Kotorska.

Parobrođarsko pitanje rekbi da ne. će
biti riješeno za ovog kratkog zasjedanja par-
lamenta. Đeputacija vlasnika dalm. par. dru-
štava sa zast. Ivčevićem, Klaićem i Zaffro«
nom išla je na 19. 0. m. kod ministra pre-
sjednika Đecka, da pospješi to pitanje, te .
da još u ovom zasjedanju. donese parlamentu :
na prihvat barem provizorni sporazum dru«
štava. Beek je odvratio, da je to nemoguće,
Tom
je prigodom izjavio, da će vlada svojim dje-
lima, a ne samo riječima dokazati iskrenu
brigu za Dalmaciju.

Međutim zast. Sehwegel u _ proračun-
skom odboru parlamenta iznio je predlog,
da se odimah poduzmu nužni koraci, kako
bi se stvorile redovite brze pomorske veze
i intenzivni trgovački promet između Trsta
i luka dalmatinskih i arbanaških, a to bilo
plovidbe
sa državnim željeznicama, bilo drukčije pu-.-
tem pogodaba, ali najkasnije do 1. siječnja
1908. Proračunski odbor jednoglasno je pri-
hvatio Sehwegelov predlog. Za upućenje ove
akcije treba provizorno dati vladi na raspo-
laganje kredit od 1,800.000 K.

jer da su sve stranke tomu protivne

ustanovljenjem državne

 

Gradska Kronika.

Organizacija ,,Hrvatske Stranke“
u Dubrovniku. — Nedavni dogođaji u -
Dubrovniku, dok su s jedno strane poke-
zali potrebu što većeg zbliženja između
Srba i Hrvata u mjestu, kojemu bi poslje-
dica bila složan rad u svim. pitanjima jav-
noga života, pružili su ujedno i zgodu, da

se provede davno nanmljena organizacija .
»hrvatske stranke“ tw Dubrovnika. U tt

svrhu sakupilo se u nedjelju popodne 4q
osamdeset članova ,hrvatske stranke“ ne
pouzdani sastanak u prostorijama čitaonicos
gdje je g. Dr. Pero Čingrija izvijestio 9 .
uredbi ,hrvatske stranke“ i o mjesnim ot«
ganizacijama stranke. Na to se odabrao u&
sastanku širi odbor od osamnaestorica, «
ovaj će iz svoje sredine birati uži ekseku-

tivni odbor.

NR a

| > Zabava u. Zadruri. Otvor.
mamelno poziv na kostumirani “ples

priređnje »Hrvatska radnička, zadruga“ u
Ti

u savezu -