koje je u ovome gradu zauzelo maha. Od-
gajajući mlađi naraštaj u narodnom duhu
probuđivajući uspavanu narodnu svijest, po-
tičući narod na samoobranu, Sokol“ će to
postići.

Dužnost je stoga svakog Hrvata da
ovaj plemeniti podhvat podupre da moralno

materijalno pomogne razvitku i ojačanju
Sokola“. Hrvati braćo, približava se dan
sokolskog plesa, odazovite se, doprinesite,
svak po svojim silama, svoj dar u korist
Sokola“.

A i vi o dične Hrvatice, sjetite se va-
šeg Sokola“, pak kao što u mnogim prigo-
dama pokazaste da vam je zaista mio, dedte
i ovom prigodom nemojte zaostati, a vaš dar
vjerujte biti će mu najdraži.

Uvjeren da će naknadno moć priopćiti
dobar jispadak, svim skupa šalje bratski
Zdravo! Sokolaš.

—m———————————————————————————————=

Afera Polonyi-Halmos

Proti jednomu od prvaka neodvisne
stranke i ministru pravde u tigarskoj Po-
Honyi-u podigla se čitava galama u 'Ma-
džarskoj štampi  protivnoj neodvišnjacima
a čine joj pratnju njemačke bečke novine
Nekadašnji načelnik Budimpešte iz liberalne
ere obijedio je, po svoj prilici potaknut od
najžešćeg protivnika Pollonyieva zast. Vas-
zony-a, ministra, da je kao gradski zastup-
nik zlorabio svoj položaj. Zaludu su neod-
višnjačke novine pitale, zašto Halinos tekar
sada iznosi svoje objede, kad je kao načel-
nika njegova dužnost bila, da zapriječi te
spekulacije Pollonyi-eve, ako ih je bilo, te
iz toga zaključivali na intrige. Skandal je
bio tu, te poslije dugog nećkanja Pollonyi,
na pritisak, kako kažu, svojih ministarskih
drugova odluči da će tužiti Halmosa sudu.

Na tomu je stvar bila, kad se prikaže
po kazivanju Pollonyi-evu, njemu liječnik
Halmosa Dr. Wein sa izjavoin Halmosovom
gdje žali, što je digao neosnovane optužbe
proti Pollonyi-u. Tu je izjavu pročitao sutra
dan Pollonyi u saboru, ali na to ustadoše
svojaci Halmosovi izjavljujuć da je Dr.
Wein izmamio tu izjavu od Halmosa, go-
voreći, da ako je ne dade, ne može odgova-
'rati za njegovo zdravlje. Skandal se je
dakle tom izjavom povećao, te reklo bi se,
da će svršiti demisijom Pollonyi-a.

Znamenitije vijesti.

Još o bečkoj akciji za Dalmaciju.

Javljaju iz Beča, da je ministarsko povje-
renstvo za podignuće ekonomskih odnošaja
Dalmacije  svršilo svoje radnje. 'Trajanje
akcije ustanovljeno je za 10 godina. Naj-
prešniji su zadaci : uređenje voda, uređenje
85 luka, spojenje željezničkih pruga Knin-
Šibenik-Spljet s jedne stran. sa Zadrom, a
s drugo s Metkovićem, Dubrovnikom i Ko-
torom. Troškovi će iznositi više milijuna a
bit će proviđeni u običnom državnom  pro-
računu.

 

Hrvatski sabor,

Hrvatski sabor imao je na 21. o. mj.
prvu. sjednicu poslije božićnih praznika.
Raspravljalo se o  prešnom *predlogu Dr.
Horvata glede užeg izbora u Cerni, te se
zaključilo da uži izbor bude obavljen na 5.
februara mjesto na 31. januara, kako je
vlada po zakonu bila u prvi mah odredila.
Zast. Zatluka interpelirao je o madžarskim

 

školama u Hrvatskoj. Odgovorio mu je od-
sječni predstojnik Dr. Roje. Ovaj je ne-
glasio, da u Hrvatskoj ima 44 madžarske,
35 njemačkih, 3 slovačke i 2 rusinske škole,
ali da je to posljedica žalosnog gospodar-
skog stanja hrvatskog naroda u prošlosti.
Da će vlada zatvoriti sve škole, koje mne
odgovaraju školskom .zakonu, a da naje-
danput zatvori madžarske škole nije  mo-
guće, jer nema za to zakonitih sredstava.
Na 22. nastavio je sabor raspravljati o
adresi. Govorio je od koalicije zast. Benak,
a od čistih zast. Kiš, obadva kratko. iza
toga došle su na red neke interpelacije.
Poslije podne naštavljena je rasprava o
adresi. Zast. Vl. Frank govorio je o tome.
Za njegova govora morala je sjednica biti
više puta prekinuta. Govoreći brani Khu-
ena, koji je branio riječ kraljestvo proti
Madžarima u Budimpešti. Njegov govor
izaziva upadice i smijeh u saboru.

Dne 23. nastavljena je opet rasprava
o adresi. Cijelo jutro govorio je zast. Ga-
sparović (čisti). Došlo je više puta do pre-
piraka u saboru. Uopće iz ponašanja čisti-
jeh jasno je da vode najgoru opstrukciju.
Malo statistike — na pouku.

U Zadru se u nedjelju održala glavna
skupština ,Lege Nazionale“. Iz tajnikova
izvješća; priopćena u ,, Dalmati“ prenosimo
na pouku neke stavke: Lega je prošle + go-
dine utjerala 38.961.75 kr. (3200 K više
nego li 1905.) Njezine škole broje djaka:
U Arbanasima 117, u Spljetu 157 muških
i 113 ženskih, u Korčuli 100. Dječji vrtovi
u Arbanasima i Voštarnici lijepo su  po-
sjećeni. Ne treba ni kazati, da je baram 80%
ove djece naše narodnosti te je na putu
iznarođenja. ,Lega“ raspolaže sa 9 učitelja,
6 učiteljica, 4 nadglednice dječjih vrtova i
12 pomoćnih učitelja. Za srednje zavode i
ove je godine raspisala nekoliko štipendija
u iznosu od 10.000 kruna. Dobili su mla-
dići iz pokrajine, koji su smješteni u Zadru
u Convitto 'Tommaseo“ i pohađaju tal.
gimnaziju. Za knjige, odijela i pripomoći
đacima pučkih škola u Zadru potrošila je
lega“ 3000 K. -—- Hrvati, čitajte ove cifre
prozrite u njihovo značenje, pa upitajte
svoju savjest: Koliko se žrtvujete za družbu
u Istrii za siromašne učenike hrv. škola u
Zadru. —

U Zadru se kroz malo dana prodalo
120.000 biljega za Lega“, i to kako bi

koja množina biljega dolazila, onako je ne-;

stajalo, rasprodala se. A koliko se kod nas
kupuje družbinih biljega ?

Gradska kronika.

Nova zgrada za gimnaziju. —
Smotra“ javlja, da je ministarstvo odlučilo
graditi novu zgradu za dubrovačku  gimna-
ziju, ako općina dade zemljište. Kako pak

 

doznajemo, općinsko vijeće bavit će se do-,
+ skora tim predmetom, te kako je previđati

ustupiti u ta svrhu od ,tabora“ onoliko,
koliko je potrebno.

Pitanje dubrovačkog gimnazija počinje
od onog časa, kad je francuska vlada odre-
dila, da Collegium Ragusinum, koji je po-
datna ruka starih Dubrovčana bila opredije-
lila u tu svrhu, služi za bolnicu, a gimnaziju
sturala u ukinuti samostan sv. Katarine.

 

 

vojnici dokopaju, toga više ne puštaju iz
ruka. Pokušalo se naprotiv 60-tih godina
preudesiti zgradu, k kojoj je gimnazija bila
te se potrošilo više novca, nego se dobilo tim
popravcima. Ipak je nekako išlo sve dotle,
dok se nije broi učenika povećao tako, da
se nije moglo naprijed. Učestale u zavodu
nemoći, počelo se nabrajati, koliko je pro-
fesora ovog gimnazija doživjelo pensiju, ko-
liko je mladih života uvenulo; građanstvo
upozoreno na to počelo rogoboriti, novine
pisati, povela se o tomu riječ u dalm. sa-
boru i parlamentu, općina se obratila na
Nj. V. — a to sve koristilo: barem toliko,
da za počele dolaziti komisije, da vide što
je. Počeli i pregovori, ali na jednom sve
zaspalo. Na dotične predstavke, odgovorilo
se, da će se graditi, ali ne za sad.

Ako smijemo vjerovati svojim očima,
reklo bi se, da se pitanje ovoga puta —
narabile dietu! — približuje svomu riješe-
nju, -a ne ćemo pogriješiti, zabilježimo li
ovaj preokret u osobnu zaslugu Nj. Pr. na-
mjesnika Nardelli. Njegovo nastojanje ovjen-
čano uspjehom, naći će zahvalna priznanja
od sugrađana.

Zima. — U utornik i srijedu iznena-
dila nas velika studen. 'Termometar spao
na 7 stupnjeva ispod ništice. U srijedu
oko podme ublažilo, te stalo da sniježi. U
nekoliko sata prekrio se cijeli grad bjelim
plaštem, ali pod večer već počela kiša, te
se rastopilo.

Ova studen u svezi je sa velikom stu-
deni, o kojoj novine pripovjedaju ovih dana
strahovitih potankosti. U Beču je tempera-
tura bila spala na 20% ispod ništice. U La.
vovu je bilo mnogo smrznutih po putu, a
na sjeveru još gore. Po Petrogradu je obi-
lazila vojska i kupila čeljad, koju je od sta-
deni počimala da ostavlja snaga. Uzrok ovoj
zimi vele, da je strašna oluja u crnome moru.

Stvari, koje ne bi mogao vjero-

vati. — Upozorujemo na rubriku »Mješte >

diskorsa“. Kad čovjek ne bi vidio, ne bi
mogao vjerovati, da se slične stvari mogu
napisati i potpisati.
Nego kad se onako može lagati, gdje
je stotina osoba bilo nazočno te šve vidjelo,
po tomu se može suditi, kako neke novine

pišu i od čega živu. A ipak one nalaze či- *

talaca i ljudi, koji će im vjerovati.

U čislu tih novina zauzimlje prvo mje-
sto Antonijevo Jedinstvo. Ta, urednik je
,resolucijonaš Dubrovčanin“, a njegov ie
bečki i dubrovački dopisnik ,plemeniti sve-
ćenik“ D. Jozo Crnica... Sve to potpomaže
, vjerodostojnost“ lista, a kad tamo, kad bi
se Antonije usudio prikazati u Dubrovniku,
ne bi mu se dogodilo ono, što i Đuru Ko-
vačeviću samo s toga, što znade, da sve ono,
što piše, nije drugo nego laž, namijenjena
onim, koji Dubrovnik ne pđznadu, pa bi
se zato držao in rispettosa. distanza, da upo-

trebimo riječ, koja je postala u Dubrovniku -

poslovična.

Ovo pišemo, ne za Antonija ne za ple-
menitoga svećenika Crnicu, nego za to što
nam se čini, da se ovim ljudima u Spljetu
iedrugovdje, gdje dolazi , Naše Jedinstvo“,
daje odviše importance. Što smo mi usiljeni,
da se ha njihov rad češće obaziremo, samo
su uzrok njihovi debeli kumovi, jer hoćemo
da pokažemo, s kakvim se ljudima služi
treća ruka, da u Dubrovniku zanoveta. Naše