ducirati, jer se tiču Dalmacije i njene gplo- vidbe. Ministar kaže, što se tiče dalmatinske plovidbe, da je on, kad je stupio na vladu, našao gotov projekt za osnovanje jednog * dalmatinskog parobrodarskog društva. Pošto pak radi kratkoće vremena nije bilo mo- guće čitav taj projekt preraditi, on se je odlučio, da stvori jednogodišnji provizorij, i onda, da međutim izradi jedan novi, dobro proučeni i ispitani elaborat, koji će se po- dastrijeti novom parlamentu na ustavno pre- tresivanje. Za vijećanja pak parlamentarnog po- dodbora za pomorske prilike isplivala je jedna ideja, čiji je otac barun Schwegel. On zahtjeva da država sama uzme u ruke brzu dalmatinsku plovidbu i sagradi za to dr- žavne parobrode. Državno je parobrodarstvo — nastavlja ministar — jedna veoma teška stvar. 'To se mora proučiti i onda stvoriti konkretne zaključke. Za to i vlada, da ne bi prejudicirala sama sebi, kamo će se odlu- čiti ili za privatno ili državno parobrodarstvo, uzela je punomoć, koja vrijedi za sve slu- čajeve. Što se pak tiče podignuća Dalmacije, to je vlada svijesna, da se to ne može po- stići samo brzim parobrodarskim prugama. To je samo jedan član u lancu svih onih mjera, što ih vlada namjerava upotrebiti, e da se podigne gospodarsko stanje Dalmacije. Zadaća će .biti budućeg parlamenta, da se u tomu pogledu bude staviti u doticaj s vla- dom, te da vlada i parlamenat budu zaje- dničkim silama raditi na gospodarskom i kulturnom podignuću Dalmacije. Ministar kaže nadalje, da baš sada vi- . jeća jedno vijeće u njegovu ministarstvu, da stvori zaključak za osnutak jednog istituta u Dalmaciji za promicanje obrta. Na- dalje ministar spominje važan politički momenat, koji će imati dobro uređena austrijska plovitba na jadranskom moru. Austrijska gospodarska polilika na Balkanu uvjetovana je od gospodujućeg položaja na Adriji. Ovako austrijski ministar trgovine. Zbi- lja lijepe riječi. Austr ja otkriva karte, a na nama je, da igramo pametnije, da se ne proigramo. Zima. — U Beču je zavladala nesnosna zima. Iz raznih pokrajina stižu također vije- sti o velikoj i nečuvenoj zimi. Tako u Ga- liciji ima do 35 grada ispod ništice. Bečki listovi kažu, da takove zime nije bilo od 1902. godine, kada je termometar također bio dosegao visinu do 22% ispod ništice. To- liko je osoba bilo nađeno na ulici na pola smrznutih, tako da je u ova dva dana mo- ralo ,Rettungsgesellschaft“ (društvo za po- davanje liječničke pomoći pri raznim nezgo- dama) preko 60 puta intervenirati, da na- pola smrznutu čeljad ne poginu. —lin. Znumenitije vijesti. Sokolske vijesti iz Praga. (L. F.) ,Narodni Politika“ od 24. o. mj. javlja o skupu frincuskih gimnastičara, koji će biti na 19. i 20, svibnja o. g. u Oler- mont-Feirand, kojemu će na osobiti poziv stro Česka Obce Sokolska. Od- vor Čiške Opce Sokolske donaša uprav podjedaji brij. čapopisa; sb. Gymnssk“; naklonosti u kojemu s& govori o č. 0. S. prema velikoj Uniji francuskih gimnasti- teuMigbAa poslo dubi. di kolstva u Pariz, Lyon, Nancy, Perigenenx, Arras, Toureoing i drugovdje, — Unija fran- cuskih gimnastič#“- sudjelovati će našemu petom svesokofskom sletu u Pragu. Dekret o glagoljici. Službeni papinski list izdao je dekret kongregacije za obrede, koji uređuje upo- trebljavanje slavenskog crkvenog jezika ,u slavenskim zemljama uz Jadransko primo- rje“. Ovim se dekretom potvrđuje, da mogu glagoljicu upotrebljavati pri misi one crkve, koje mogu dokazati, da je upotrebljuju kroz duže vremena. Glagoljicu upotrebljavati do- zvoljava se dakle samo crkvama, a ne svećenici- ma, pa s toga će upotreba glagoljice ostati ograničena samo na one crkve, kojim je ona i dosle dozvoljena bila. Knjige, štam- pane glagoljicom mora crkvena oblast po- tvrditi. Svećenici, koji budu upotrebljavali glagoljicu u crkvama, koje nemadu prama na nju, kaznit će se suspenzijom ,a divinis“, Ovo riješenje može nam najbolje poka- zati raspoloženje Rima prema našim pravi- ma i narodnim zahtijevima. Naša dugotrajna borba za sveto nam narodno pravo, glago- ljicu, morala je napokon svršiti rimskim de- kretom, kojim se za navijek steže. Ali hr- vatski narod još se tog svoga prava nije odrekao, te će znati da se i unaprijeda za nj bori, ali jače i odlučnije nego li do sada. Izbori za carevinsko vijeće. Izbori za novo carevinsko vijeće biti će obavljeni kako s pouzdana mjesta javlja- ju, za stalno između 15. i 18. svibnja' ove godine. Osiguranje pomoraca. Kako je poznato od neko doba spra- vlja se jedan novi zakon u Austriji o osi- guranju radnika. Pošto osnova toga zakona nije: određivala isto pravo i za pomorske radni- ke (na brodovima, u lukama itd.), u jednoj sjednici odbora koji izrađiva zakon o osigu- ranju radnika došlo je preko savj. Singera pitanje, neka se i na pomorce budu odno- sile blagodati toga zakona. Minist. tajnik Dr. Worms, koji u od- boru zastupa ministarstvo trgovine izjavio je, da vlada drži neophodno nužnim, da i pomorci budu uvršteni u opće društveno osiguranje. Navlastito, da je to potrebno za ošiguranje u slučaju nesreća, jer dok su po- morski radnici opskrbljeni za slučajeve bo- lesti i nesposobnosti za rad (Editto politico i Fondo pio di Marina) za slučajeve nesreća nijesu. Stoga neka se za ove slučajeve pro- širi opći zakon o osiguranju od g. 1904 i i na: pomorce. K ovima su ubrojeni mali brodari (lađari) i ribari. Također da se ima uređiti i jedan osobiti zakon o pripomoći za slučajeve bolesti, te da će oba ova za- kona što prije biti oživotvorena. Odbor je sa zadovoljstvom uzeo na zna- nje ove izjave, te odlučio zatražiti od mi- nistarstva, neka sa tim zakonskim osnovi- ma požuri. Pismo iz Zagreba. Zagreb, 24. januara 1907. Danas je već četvrti dan sabor na o- kupu. O kakovom Se govora, da-, i dana u uža- pače uzevši wobzir da su četiri ludnim prošli, onda s može go- opstruiraju, Prvi dan se je izgubio u obra- zloženju prešnog predloga, koga su na koncu povukli. Jučer:i danas poprimila je opstruk- , Frankovci fino i komodno cija očitiju formu, jer su frankovci uz viku i lupanje izvadili i fučkalice. Postoji vjerojatnost, da je frankovcima. do raspusta sabora. To bi im svakako došlo u dobar čas, jer bi mogli narodu kazati, koalicija nije ništa za narod uradila. Ne- ravno da bi zašutili da su oni isti svojom opstrukcijom zapriječili koristan rad. Vjero- jatnijom se može uzeti verzija, da je obstruk- cija sredstvo da se Dr. Frank održi na pre- sjedničkoj stolici, ato je tim vjerojatnije što opstrukciju vode samo oni koji su osobni pri- jatelji Dr. Franka, dok Pavelić, Vuk Kiš, Petričić, Vlahović, poštuju slobodu govora, a ne ešofiraju se ni onda, kad koalicije za- stupnici iznašaju razne frankove afere. Divno je gledati, kako se mladi Frank dreči i fučkalicom fučka, te onda kad Tuškan Franka obara. Još na koncu mogu Vam javiti da su u jučerašnoj sjednici toliko bučili i izazivali, da je sam podpredsjednik Starčević podije- lio ukor Pisačiću, a druge svoje zastupnike na mir pozivao. Znamenita je izjava frankovaca da će obstruirsti sve dotle, dok se iz adrese koali- cije ne izbriše srpsko ime. Kovačevićeva per- sona koja je po ovoj ciča zimi izbila na po- vršini opominje nas na komesara, zašto će hrvatski narod morat biti. zahvalan Dr. Franku i njegovim mamelucima. Zagreb, 26. Januara. Frankov obrambeni govor — opstrukcija — preokret. — Jučerašnja sjednica, u kojoj je uzeo riječ Dr. Frank u 11 u jutro do malo časaka pred ponoć ima svoje osobito značenje. Ako veliki Jozua sa. svojim dva- naestsatnim govorom nije imao namjete op- struirati, onda se još više može vjerovati, da je Dr. Frank govorio po zaključku ne- kojih članova čiste stranke prava, koji da su ga pozvali da se pred saborom opravda radi Argusa i Strassnofa. Štošta daje razlo- ga primiti ovu verziju sa podpunom vjerom jer govor D.ra Franka, koji je bio čisto e brambene naravi, saslušali su starčevićanci onako, kao što sudac sluša okrivljenika, dok oni ostali njegovi trabanti podpomagali st ga u pranju, navaljujuć takovim prostačkim izrazima na kealiciju, da je Dr. Mile, koji je saboru predsjedao, poučio Elegovića da se ne nalazi u krčmi nego u saboru. I ova uz ostale druge okolnosti, uvjerava nas, da među zastupnicima stranke, kojoj se kao presjednik nametnuo Dr. Frank, ima zna- čajnih rodoljuba, pravih starčevićanaca, koji su u narodu nikli i odrasli (I. Pavelić), & koji ne idu slijepo D.ru Franku na lijepak. Općenito je mnijenje, da je najveći živući sa svojim obrambenim govorom promašio cilja. U ostalom mislim, da su o tomu su- diti u prvom redu pozvani oni, pred kojim se je Dr. Frank opravdavao, a koji će. mu