proslijedio jednu tužbu I pravnici su:o tome svojim potpisom o reserve oficira ! s užasom govorili!! Možemo je niža vojna vlast u Dubrovnika onu tuž- bu učinila, još ako je, kako smo čitali, ne- istinita — ali je tu zakon: da vojni pogla- vica nijednu protokoliranu tužbu nižih vlasti ne smije baciti pod sto nego je pro- slijediti za riješenje, i fo dakako sa svojim potpisom“ . . Mi ne ćemo raspravljat o stvari sa Našim Jedinstvom“, a još manje s njim polemizovat, no radi publike nek spljetski list dozvoli ovo pitanje : Ako je njegova tvrdnja, da je niža vojna vlast onu tužbu učinila, istinita, odakle Antoniju toliko intimnosti sa starijom voj- nom vlasti, da zna i za protokolirane tužbe što na nju stižu, za koje ni optuženik ne užaliti da nam zna? — Ako je ona tvrdnja lažna, kao što jest, ne znamo koliko će vojnički poglavica biti zahvalan Antoniju, koji da Varešanina obrani, lažno objeđuje njemu vojničke vlasti s denuncijanstva. Frankov uspjeh. Beč, 3. siječnja 1907. Opstrukcija je u hrvatskom saboru u punom jeku. Frank je zaigrao posljednju kartu svoje nesretne vabauque-politike. Da je ova situacija stvorena na mig i komandu trećega, o tom je svak, ko nije slijep i hoće da gleda svojim očima, na čistu. To se vidi i po najnovijem istupu Tomašića sa njego- vim člankom u ,Pester Lloyd-u“ i u ,A- gramer Tagblattt-u“. Značajno je i komeša- nje madžarona. Ali ipak ima nešto, što je sasvim otkrilo Frankovu politiku, a to je govor zastupnika Paja Gašparovića u adre- snoj debati. Onu kitu biranih riječi, on upotrebio proti koaliciji madžarskoj i hrvatsko-srpskoj, dovoljno su ilustrirale za- grebačke novine. Značajna. je svakako nje- gova argumentacija proti Madžarima, Austriju. Dok je najpogrdnijim riječima gr- dio Madžare, uprav je birao riječi za Au- striju. Zastupnik od koalicije Bude Budisa- vljević mu je doviknuo : Ta to je pravi Au- strijanac. On nije našao za shodno, da na to reagira, nego je kao ostentativno nastavio da govori u prilog Austriji i hvalio ju je kako ona liberalno postupa sa svojim naro- dima; dava im opće pravo glasa i druge ustavne sloboštine. Došao je i na pitanje Dalmacije i rekao je, da je Austrija neće odstupiti. U govoru je rekao da moramo raskinuti svezu sa Madžarima. — Posljedicu iz toga nije zastupnik Gašparović izveo, ali se imperativno iz svega njegovog razlaga- nja nameće jedan jedini zaključak, a taj je: Raskinimo sveze s Madžarima, tražimo na- rodno jedinstvo, a pošto nam Austrija neće odstupiti Dalmaciju, hajdemo svi pod Au- striju, ta ona je liberalna, dava opće prave glasa i druge ustavne sloboštine. Fito to je logična konsekvencija govora Paje Gašpa- rovića. Sjetimo se sada govora i rada Ante Starčevića, koji je volio sa svakim rađe, nego s Austrijom i koji je sve zlo naše pripisavac Austriji, pa će nam otskočiti u jasnoj slici Starčevićanizam današnjih Star čevićanaca. / = Poslije ovoga govora javila se odmah — gradačka » Tagespost“ u svom broju od 31. pr. mj. sa uvodnim člankom ,Osterreich u. Kroatien“ (Sustrija i Hrvatska). Donosimo potčinjene što je a za mu sadržaj ovdje u kratko: Članak počinje malim uvodom počamši od ugarsko-hrvatske nagodbe 1868. Spominje razvitak stranačkih odnošaja; s jedne strane bila je politika pri- jateljska Madžarima, a sdruge strane nepri- jateljska. Vođa neprijateljske stranke bio je Premda su Starčevićaneci na to je ipak u Ante Starčević. izborima bili uvijek potisnuti, narodu Starčević Interesantno je za nas (Austriju), zagrebačkom saboru sve više i više spomi- nje odnošaj Hrvatske prama Austriji. (Ovdje očito misli na Gašparovićev govor). U članku se nadalje veli, da Ugarska još nije nikada postavila Austriji pitanje sjedinjenja. Do- slovno se kaže: Jasno je kao sunce, da se Ugarska boji to pitanje staviti na tapet, jer ojačanje trojedine kraljevine ide za oslabljenjem da se u Ugarske. U članku se nadalje veli, da bi to Hrvati morali staviti pred oči i ne kriviti Austriju zbog onoga, čemu su im Madžari krivi. Članak se još osvrće na prigovore Hrvata, da im je Austrija 1849.-1859 na- metnula apsolutizam_.i njemački jezik. Član- kopisac odbija taj odium od Austrije i au- strijanskih Nijemaca. 'To je bilo nametnuto Hrvatima. 1 Nijemci su se proti apsolutizmu borili još svima narodima, a ne samo jače, nego ostali narodi i taj prigovor za sadanju Austriju mije nikako opravdan. Članak svršuje ovim riječima: litičke i historičke činjenice Zagrebu uzeti malo više u obzir“. Eto kako gradačka ,Tagespost“ sekun- dira govoru čistog Starčevićanca Paje Ga- Ove po- morale bi se u šparovića. Pa ko će poslije svega ovoga, da One- s Hr- treba zavaditi braću Srbe i Hrvate, dvoji, koji je tajni ratni plan Frankov. mogućiti treba sjedinjenje Dalmacije vatskom, uništiti ideju sporazuma s Madžarima i tako pripraviti terrain za Gross - Osterreich*. Frank je otvorio svoj plan ili bolje popri- mio je program Ise Kršnjavoga, a njegov je veliki uspjeh, da je skim, da prekrije oči poštenih i dosta nai- vnih pravih Starčevićanaca. Hoće li se Dr. Mile Starčević još u zadnjoj minuti dvanae- ste ure sjetiti, da on u društvu sa Dr. Fran- kom počinja atentat na narod, koji on si- gurno ranogo ljubi, i da počinja atentat na najsvetije tradicije i njemu namjenjenu ba- štinu svog velikog strica? Znamenitije vijesti. Ustanovljenje općine Poljica. U isto vrijeme, kada je Dubrovnik iz- gubio svoju slobodu, zadesila je ta nemila sudbina i starinsku knežiju Poljica. 'Tako je ove godine 1907. stogodišnjica pada stare knežije. Tom prigodom naumila su Poljica. da zatraže neka im se na izmaku prve stogodišnjice rasula stare knežije, a na ulazu u novo razdoblje drugoga stoljeća dopusti, da se sva poljička sela okupe u zajednicu i uspostave posebnu poljičku op- činu u opsegu stare knežije. Ustanovio se promicateljni odbor da oko toga radi, te je već i spravio molbu na dalmatinski sabor. U molbi se potanko obrazlaže ta želja Po- ljica; spominje se historična važnost stare knežije, dokazuje se kako su sva sela po- ljička pristala odcijepiti se od današnjih triju općina za utemeljenje posebne poljičke općine, a ove tri općine (Drniš, Sinj i Spljet) nemadu ništa proti tome ; te kako bi Po- ljica bila u stanju, da u svakom pogledu uzdrže svoju općinsku samoupravu. Poljičko znao imenom srp- — gin. sve više sticao pristaša. , sjemenište Priko imalo bi da bade sijelom nove poljičke općine. U molbi se na svrsi ističe meka dahu. Sabor u prvom dojdućem zasjedanju riješi ovo pjtanje, tako te bi se moglo. još ove godine 1907. provesti izbore općinskog za- stupstva, e da upraviteljstvo općine započne svoj život i uredovanje sa 1. siečnja 1908. Nadat se je da će sabor uslišati ovu pravednu molbu, te će stara slobodna kne- žija Poljica biti prestavljena u novoj manje slobodnoj formi. Nova vlada u Crnojgori. Ovo je drugi put da se mijenja vlada u Crnojgori kroz malo vrijeme, od kada je ustav u životu. Stara vlada zahvalila se pred nekoliko dana, zna zastalno uzrok. Nova vlada sastoji se od tri ministra. Andrija Radulović vanjske poslove, a da se ne ima predsjedništvo, iz- financije i rat, Mihajlo Iva- nović unutrašnje poslove a pravosuđe i nastavu. Giabro Cerović Prvi čin nove vlade u Crnojgori bio bi dokinuće kazne Knjaz Nikola naime dao je nalog novom ministru pravde Cerosviću da iznese pred narodna skupštinu zakon, kojim se ukida kazna smrti. Nasljednik Polonyi-a. Kako je bilo predviđati afera Polony-a svršila_je njegovom demisijom na mjestu mi- nistra pravosuđa. Istodobno njegova stranka smrti. izrazila mu je neku vrst povjerenja, da ga barem nekako za politički život rehabilitira. Nasljednikom Wekerle predložio je kralju državnog tajnika Giinthe- ra, kojega je kralj i imenovao ugarskim mi- nistrom za pravosuđe. Polonvia = ministar Novi miništar u su botu je prisegao kralju. Pisma iz Zagreba. Zagreb, 2, februara 1907 Obstrukcija pogubna za narod, a spa- sonosna za familiju Frank i njezine kumo- ve još nije prestala. Zviždalice, ' lupanje .la- dica i klupa, udaranje poklopcima i tanju- rima, tamburanje lopatama od peći razno je oruđe frankovaca kojim provađaju ob- strukciju. Zaboravilo se je na alfere Argusa i Strasnofa. To je dr. Frank i htio izazvavši srpsko pitanje. Zabašurit će svoje prljavšti- ne a učinit će uslugu svdjim vjernim Veli- ke Austrije. Dr. Mile Starčević i lički zastu- pnici, koji su u zadnje vrijeme rati D.ra Franka, fanatizinu ne vide sramotnu igru zloduha Jozne. kontrolirali i oni u svom Da se omogući rad sabora inicijativom saborskog presjednika Da Medakovića po- veli su se ponovno pregovori o pomirenju U tu svrhu sastali su se-izaslanici koalicije Supilo, Dr. Bauer i Pribičević sa izaslani- cima čistih Dr. Kiš, J. Pavelić i Dr. Mile Starčević. Koalicijoni izaslanici pošli su im u susret, te izjaviše da će za odstranit sva- ku izliku za kakovo krivo tumačenje o hr- vatskoj jedinstvenoj polit. individualnosti kraljevine Hrvatske vrlo rado pristati, da: se u adresi istaknu oznake kraljevina Hr- vatska“, ,hrvatski sabor“, ,hrvatska vlada“. Raspravljalo se je još o samoj opstrukciji i štetnim posljedicama iste, a na koncu izja- više izaslanici ,čistih“ da moraju prije ko- načnog odgovora pitati klub, rezaltat čega je bio odgovor D.ra Franka i drugova, da odbijaju predloge koalicije. U konferenciji kluba frank. niko nije bio pripušten, pače ni novinari, ali bio je Kršnjavi. Jasno je