to imaju uvjerenje, da hrvatske stranke u koaliciji prema motivaciji g. predlagača ne napuštaju time načelo narodne ravnoprav- nosti između hrvatskog i srpskog naroda. No pored svega toga moraju izjaviti, da će glasati protiv predloženih preinaka, a prema tome i protiv adrese u trećem čitanju, ako adresa u drugom čitanju ne bude primljena prema redakciji većine odbora, jer drže, da načelo ravnopravnosti, kojega se srpske stranke nikada i nikako ne mogu odreći, nije u preinakama došlo do dovoljno jasnog izražaja. Srbi zastupnici su međutim uvjereni, da se ovim njihovim držanjem u ovom pi- tanju u interesu naše otačbine Hrvatske neće pomutiti dobri i srđačni odnošaji iz- među hrv. srp. stranaka u koaliciji i odno- šaj cijele koalicije prema vladi.“ Dojduća sjednica sabora urečena je za četvrtak, te se u njoj ima prihvatiti adresa u trećem čitanju. Gradska Kronika. Sastanak za izbore. — Na 20. o. sastat će se u Dubrovniku, da se porazgo- vore o nastajnim izborima, načelnici, općin- ski prisjednici, dotično predstavnici mjes- nih odbora, u koliko je organizacija stranke provedena, onih općina, koje po novom iz- bornom redu sačinjaju izborni kotar Dubro- vnik —. Korčula. 'Te su općine: Konavle, Dubrovnik, Rijeka, Lopud, Šipan, Mljet, Lastovo, Blato, Velaluka, Korčula, Orebić, Slano i Zaton. Čista srijeda. — Danas spaljehjem starog, a uvijek mladog Princa Karnevala, prestada doba ugodnog mahnitanja i veselja, poklade. Ona čista kao djevica gleda na prošle dane te nas maslinovom grančicom tjera u doba kajanja, mirai skrušenja. A mi, primamo to kao nešto tajinstveno, sveto, a ipak osta- jemo isti, pa kad nadođe doba, uzdižemo na svoja pleća starog našeg zavodnika. Koja korist: ništa nas ne može opametiti. Muzike. — Danas poslije podne po starinskom običaju obavlja se posljednja sve- čanost poklada — spaljenje karnevala. Ako bude lijepo vrijeme, građanska muzika ide u sv. Jakob, a hrvatska općinska glaz- ba ide u Gruž. Doznajemo, da je neko tužio, i da se na mjesnom kotarskom sudu vodi istraga proti priređivačima tobožnje javne skupštine u ,Radničkom Društvu“ dneva 18. pr. mj. što je nijesu prijavili vlasti. Javna skupština od 20. pr.mj. siječnja bila je redovito prijavljena vlasti, koja nije našla ništa, da joj zamjeri kako je javljeno priređivačima. Sama stvar je zahtijevala, da oni se sakupe i odrede govornike i ostalo, što u sličnim slučajevima treba, eda red vlada. U tu svrhu zamoliše g. presjednika du- brovačkog radničkog društva, da im dozvoli da se u prostorijam društva dogovore. 'To je slijedilo na 18. siječnja. Na _ tom prethodnom konfidencijalnom sastanku bi ustanovljeno, kako da se sastavi skup- štinski bureau, i kojim redom da govore prijavljeni govornici. Na taj dogovor, kako je naravno, pristupio je priličan bro) osoba, da se obznane o stvari. Da je taj sastanak _bio strogo povjerljiv i u svezi sa javnom skupštinom najbolje potvrđaje odgovor sudu g. presjednika društva, na upit je li zatražio dozvolu za javnu skupštinu (jer_je prethodni taj sastanak bio tužen kao javna skupština držata bez dozvole), da mije, jer da su to već učinili gg. Bona i ĐeGiulli i dr. Ovaj čin veoma dobro ilustrira prilike, u kojim živimo, jer dok se hoće4a prepiše u grijeh presjedniku Rad. druš., što je dopustio, da se priređivači sastanu za potrebito osnovanje prethodnih mjera za uzdržavanje reda, s druge strane premda je svakome dobro po- znato, kako su se ono isto jutro, prije nego se je skupština držala, poznati smutljivci bili sakupili u ,Rad. Zadruzi“ da vijećaju, kako bi. je osujetili, što smo već i javili u našem listu, za to niko i ne pita, a kamo li, da im se u grijeh upiše. I pravo je, jer dok se je u radničkom društvu vijećalo o načina, kako da se red održi, ondje se vijećalo o načinu, kako da se red poremeti, što su poslije nepobitno sami dogođaji dokazali. Prava“ i podružnica sv. Ćirila i Metoda. — Kad se je ,,Prava“ denjala preštampati neke naše opaske iz br. 10. glede članstva mjesne Podružnice, računa- jući, da i to može nešto pomoći učvr- štivanju i širenju ,čistog“ rodoljublja, ču- dimo se, kako nije otole preštampala i imena Liepopilija, Mandolfa iste. To su ljudi, koji su bili članovi podružnice i odbili članstvo, kad su zapali u kolo Crničino, a što ,Prava“ štuca o našim ljudima, neka se potrudi do podružnice, pa će vidjeti, da nijedan od njih nije prestao biti članom družbe. Bit će na žalost nekih, koji nijesu upisani, ali izbri- sanih nema. Zadnji dani poklada. — : Nastavlja- mo svoje izvješće o pokladama. U subotu je bio sasvim uspjeli krabuljni ples ,Gra- đanske Glazbe“ u Bondinom Kazalištu. Lo- že pune, a u plateji se kretala koja stotina krabulja. Prigodne maškarate prekidale su jednoličnost plesa. Osobito je uspio kuple pred odmorom, koji je od općinstva izma- mio burno odobravanje. U ponedjelnik je bio jako animiran ples u Čitaonici, koji je posjetnike zadržao do sama jutra. Jučer je sve svršilo sa obi- čnim veljunom u kazalištu i tako zvanim bacanjem zahara' na Placi, gdje su zahare zamijenili koriandoli, serpetine, golokud i bob. Maškara nimalo. Perijodička infamija. — , Prava“ pita: ,Gdje je 50000 narodnoga novca“ ? Ako se čitaoci dobro sjećaju, ovako je ona pitala i nazad pet mjeseca. Tada je g. Dr. Trumbić izložio stvar u ,Narodnom Lista“ : to je 50000 na sigarnu mjestu, a njima — kazao je — ne može se raspolagati, dok ne reku svoju oni, koji su dali, t. j. američki Hrvati. ,Prava“ je na to umukla, a sad nakon pet mjeseca počinje iznova. Kad bi se opet ko javio, da im razjasni“, ona bi opet umukla, da do pet šest mjeseca počne opet sumnjičiti. To je sasvim po školi Franka, koji pred sudom daje izjave, da nema ni- kakva dokaza za tvrdnje Argusove, a do mjesec dana tvrdi u saboru, da je Argus istinu govorio. Što ima u dopisu ,Prave“ iz Ko- Antonije nam pripovijeda, da je ovih poklada bio u Dubrovniku. j fani da ga dođu isprdeljuskat. Ne moj Antonije, ne će tebe niko. Đubrovčani se ne prte u ljude, koji čine svoj poso. Sv. Vlasi. — Tako se zove list, ko- jega su jedini broj izdali Dubrovčani u Beču o sv. Vlahu ove godine. Uvodni članak ,sv. Vlaho“ napisao je sam sveuč lišni = profesor Milan Rešetar. Osim toga sadrži ove sastavke: Riječ, dvije o šumskijem prilikama u Dalmaciji od prof. D.ra Luja V. Adamovića — Crtica kap. B. Gjaja — Pri kraju života. Josip Čurlica — Hercegovac Dum Andrija Zvonić, pjesnik i guslar, pred crkvenim sudom u Dubrovni- ku. — Pokladno veče u akademiji dan- gubnijeh“ g. 1723. Frano Kulišić. — Ulo- mak (nekoliko požorišnih prizora) od F. A. Radovani — ,Sveti Vlaho od Gorice“ kom- pozicija od Berse. Kartanje. — Tuže nam se sa više strana, da je ova nesretna zaraza zavladala dosta i među pašim radništvom. Tu je ne- voljan radnik u stanju, da sve ono što je kroz sedmicu krvavim znojem i žuljima stekao, kroz malo časaka u nepovrat rastepe. A zar to smije, dok mu kod kuće obitelj u bog zna kakvoj nevolji žive? Neka se svaki dobro promisli, što čini, kad se toj igri po- daje, pak će —- ako ga nije pamet ostavila — za navijek samrzit na prokleti kartaški stol, s kojega dosta puta ustane ni čovjek ni živina, bez jedne pare u džepu! Zahvala. — Potpisanoj je ugodna du- žnost, da najljepše zahvali uglednoj upravi »Dubr. Hrvatske Čitaonice“ na dobrotvorno ustupljenim društvenim prostorijama za za- bavu u korist naše Glazbe dneva 6. o. mj.; srdačna hvala jošte i zauzetnom priređivač- kom Odboru dubr. hrv. Omladine, Hrvat- skom diletantskom Orkestru, i svoj p. nm. Gospodi posjetiteljima zabave i doprinosni- cima novčanim i inim darovima. Dubrovnik, 10. veljače 1907. Uprava ,Hrvatske Općinske Glazbe“. Sa pošte. Danom 15. februara , 1907. otvorit & se poštanski ured u Nadinu a istodobno ukinut će se tamošnje poštansko sabiralište. 'Taj novi ured dobit će svoje poštanske sveze srestvom male pošte Zadar- Sinj i koloslanica Zadar-Benkovac. Okružju razdavanja pripadat će mjesta Nadin i Korlat, te selo Biljane Dani, koji će biti spojeni sa poštanskim uredom u Nadinu četiri puta na sedmicu putem se, oskoga listonoše. — Danom 15. veljače 1907. uvesti će se seoska pošta 3 puta na sedmicu među Igrana i svih zaselaka sela : Igrana, Draš- nica i Živogošća. Listak. Ukinut ispit zrelosti. — Francuska je i u tome eto prva; tamo je naime mini- star prosvjete ukinuo ispit zdrelosti na svim srednjim zavodima. Ministar drži, ako je đak učio osam godina, kako treba, da pred- mete toliko poznaje, toliko se traži. Ova je naredba naravno obradovala osobito fran- cuske đake. navala: ,Cijena vinu je poskočila na 30 debate, koju vode talijanske novine o spiri- kruna. Nema ga već malo. Dosada najbolje plaća g. Kovačević iz Dubrovnika“.