to imaju uvjerenje, da hrvatske stranke u
koaliciji prema motivaciji g. predlagača ne
napuštaju time načelo narodne ravnoprav-
nosti između hrvatskog i srpskog naroda.
No pored svega toga moraju izjaviti, da će
glasati protiv predloženih preinaka, a prema
tome i protiv adrese u trećem čitanju, ako
adresa u drugom čitanju ne bude primljena
prema redakciji većine odbora, jer drže,
da načelo ravnopravnosti, kojega se srpske
stranke nikada i nikako ne mogu odreći,
nije u preinakama došlo do dovoljno jasnog
izražaja.

Srbi zastupnici su međutim uvjereni,
da se ovim njihovim držanjem u ovom pi-
tanju u interesu naše otačbine Hrvatske
neće pomutiti dobri i srđačni odnošaji iz-
među hrv. srp. stranaka u koaliciji i odno-
šaj cijele koalicije prema vladi.“

Dojduća sjednica sabora urečena je za
četvrtak, te se u njoj ima prihvatiti adresa
u trećem čitanju.

 

Gradska Kronika.

Sastanak za izbore. — Na 20. o.
sastat će se u Dubrovniku, da se porazgo-
vore o nastajnim izborima, načelnici, općin-
ski prisjednici, dotično predstavnici mjes-
nih odbora, u koliko je organizacija stranke
provedena, onih općina, koje po novom iz-
bornom redu sačinjaju izborni kotar Dubro-
vnik —. Korčula. 'Te su općine: Konavle,
Dubrovnik, Rijeka, Lopud, Šipan, Mljet,
Lastovo, Blato, Velaluka, Korčula, Orebić,
Slano i Zaton.

Čista srijeda. — Danas spaljehjem
starog, a uvijek mladog Princa Karnevala,
prestada doba ugodnog mahnitanja i veselja,
poklade. Ona čista kao djevica gleda na prošle
dane te nas maslinovom grančicom tjera u
doba kajanja, mirai skrušenja. A mi, primamo
to kao nešto tajinstveno, sveto, a ipak osta-
jemo isti, pa kad nadođe doba, uzdižemo
na svoja pleća starog našeg zavodnika. Koja
korist: ništa nas ne može opametiti.

Muzike. — Danas poslije podne po
starinskom običaju obavlja se posljednja sve-
čanost poklada — spaljenje karnevala. Ako
bude lijepo vrijeme, građanska muzika
ide u sv. Jakob, a hrvatska općinska glaz-
ba ide u Gruž.

Doznajemo, da je neko tužio, i da se
na mjesnom kotarskom sudu vodi istraga
proti priređivačima tobožnje javne skupštine
u ,Radničkom Društvu“ dneva 18. pr. mj.
što je nijesu prijavili vlasti.

Javna skupština od 20. pr.mj. siječnja
bila je redovito prijavljena vlasti, koja nije
našla ništa, da joj zamjeri kako je javljeno
priređivačima. Sama stvar je zahtijevala, da
oni se sakupe i odrede govornike i ostalo,
što u sličnim slučajevima treba, eda red
vlada.

U tu svrhu zamoliše g. presjednika du-
brovačkog radničkog društva, da im dozvoli
da se u prostorijam društva dogovore. 'To
je slijedilo na 18. siječnja. Na _ tom
prethodnom  konfidencijalnom sastanku bi
ustanovljeno, kako da se sastavi  skup-
štinski bureau, i kojim redom da govore
prijavljeni govornici. Na taj dogovor, kako
je naravno, pristupio je priličan bro) osoba,
da se obznane o stvari. Da je taj sastanak
_bio strogo povjerljiv i u svezi sa javnom

 

skupštinom najbolje potvrđaje odgovor sudu
g. presjednika društva, na upit je li zatražio
dozvolu za javnu skupštinu (jer_je prethodni
taj sastanak bio tužen kao javna skupština
držata bez dozvole), da mije, jer da su to
već učinili gg. Bona i ĐeGiulli i dr. Ovaj
čin veoma dobro ilustrira prilike, u kojim
živimo, jer dok se hoće4a prepiše u grijeh
presjedniku Rad. druš., što je dopustio, da
se priređivači sastanu za potrebito osnovanje
prethodnih mjera za uzdržavanje reda, s
druge strane premda je svakome dobro po-
znato, kako su se ono isto jutro, prije nego
se je skupština držala, poznati smutljivci
bili sakupili u ,Rad. Zadruzi“ da vijećaju,
kako bi. je osujetili, što smo već i javili u
našem listu, za to niko i ne pita, a kamo

li, da im se u grijeh upiše.

I pravo je, jer dok se je u radničkom
društvu vijećalo o načina, kako da se red
održi, ondje se vijećalo o načinu, kako da
se red poremeti, što su poslije nepobitno
sami dogođaji dokazali.

Prava“ i podružnica sv. Ćirila i
Metoda. — Kad se je ,,Prava“ denjala
preštampati neke naše opaske iz br. 10.
glede članstva mjesne Podružnice, računa-
jući, da i to može nešto pomoći učvr-
štivanju i širenju ,čistog“ rodoljublja, ču-
dimo se, kako nije otole preštampala i imena
Liepopilija, Mandolfa iste. To su ljudi, koji su
bili članovi podružnice i odbili članstvo, kad
su zapali u kolo Crničino, a što ,Prava“
štuca o našim ljudima, neka se potrudi do
podružnice, pa će vidjeti, da nijedan od njih
nije prestao biti članom družbe. Bit će na
žalost nekih, koji nijesu upisani, ali izbri-
sanih nema.

Zadnji dani poklada. — : Nastavlja-
mo svoje izvješće o pokladama. U subotu
je bio sasvim uspjeli krabuljni ples ,Gra-
đanske Glazbe“ u Bondinom Kazalištu. Lo-
že pune, a u plateji se kretala koja stotina
krabulja. Prigodne maškarate prekidale su
jednoličnost plesa. Osobito je uspio kuple
pred odmorom, koji je od općinstva izma-
mio burno odobravanje.

U ponedjelnik je bio jako animiran
ples u Čitaonici, koji je posjetnike zadržao
do sama jutra. Jučer je sve svršilo sa obi-
čnim veljunom u kazalištu i tako zvanim
bacanjem zahara' na Placi, gdje su zahare
zamijenili koriandoli, serpetine, golokud i bob.
Maškara nimalo.

Perijodička infamija. — , Prava“
pita: ,Gdje je 50000 narodnoga novca“ ?
Ako se čitaoci dobro sjećaju, ovako je ona
pitala i nazad pet mjeseca. Tada je g. Dr.
Trumbić izložio stvar u ,Narodnom Lista“ :
to je 50000 na sigarnu mjestu, a njima —
kazao je — ne može se raspolagati, dok ne
reku svoju oni, koji su dali, t. j. američki
Hrvati. ,Prava“ je na to umukla, a sad nakon
pet mjeseca počinje iznova. Kad bi se opet
ko javio, da im razjasni“, ona bi opet
umukla, da do pet šest mjeseca počne opet
sumnjičiti. To je sasvim po školi Franka,
koji pred sudom daje izjave, da nema ni-
kakva dokaza za tvrdnje Argusove, a do
mjesec dana tvrdi u saboru, da je Argus
istinu govorio.

Što ima u dopisu ,Prave“ iz Ko-

 

  
  
 

Antonije nam pripovijeda, da je ovih
poklada bio u Dubrovniku. j
fani da ga dođu isprdeljuskat. Ne
moj Antonije, ne će tebe niko. Đubrovčani
se ne prte u ljude, koji čine svoj poso.

Sv. Vlasi. — Tako se zove list, ko-
jega su jedini broj izdali Dubrovčani u
Beču o sv. Vlahu ove godine.

Uvodni članak ,sv. Vlaho“ napisao je
sam sveuč lišni = profesor Milan Rešetar.
Osim toga sadrži ove sastavke: Riječ, dvije
o šumskijem prilikama u Dalmaciji od prof.
D.ra Luja V. Adamovića — Crtica kap. B.
Gjaja — Pri kraju života. Josip Čurlica —
Hercegovac Dum Andrija Zvonić, pjesnik i
guslar, pred crkvenim sudom u Dubrovni-
ku. — Pokladno veče u akademiji dan-
gubnijeh“ g. 1723. Frano Kulišić. — Ulo-
mak (nekoliko požorišnih prizora) od F. A.
Radovani — ,Sveti Vlaho od Gorice“ kom-
pozicija od Berse.

Kartanje. — Tuže nam se sa više
strana, da je ova nesretna zaraza zavladala
dosta i među pašim radništvom. Tu je ne-
voljan radnik u stanju, da sve ono što je
kroz sedmicu krvavim znojem i žuljima
stekao, kroz malo časaka u nepovrat rastepe.
A zar to smije, dok mu kod kuće obitelj u
bog zna kakvoj nevolji žive? Neka se svaki
dobro promisli, što čini, kad se toj igri po-
daje, pak će —- ako ga nije pamet ostavila
— za navijek samrzit na prokleti kartaški
stol, s kojega dosta puta ustane ni čovjek
ni živina, bez jedne pare u džepu!

Zahvala. — Potpisanoj je ugodna du-
žnost, da najljepše zahvali uglednoj upravi
»Dubr. Hrvatske Čitaonice“ na dobrotvorno
ustupljenim društvenim prostorijama za za-
bavu u korist naše Glazbe dneva 6. o. mj.;
srdačna hvala jošte i zauzetnom priređivač-
kom Odboru dubr. hrv. Omladine, Hrvat-
skom diletantskom Orkestru, i svoj p. nm.
Gospodi posjetiteljima zabave i doprinosni-
cima novčanim i inim darovima.

Dubrovnik, 10. veljače 1907.

Uprava ,Hrvatske Općinske Glazbe“.

Sa pošte. Danom 15. februara , 1907.
otvorit & se poštanski ured u Nadinu a
istodobno ukinut će se tamošnje poštansko
sabiralište. 'Taj novi ured dobit će svoje
poštanske sveze srestvom male pošte Zadar-
Sinj i koloslanica Zadar-Benkovac.

Okružju razdavanja pripadat će mjesta
Nadin i Korlat, te selo Biljane Dani, koji
će biti spojeni sa poštanskim uredom u
Nadinu četiri puta na sedmicu putem se,
oskoga listonoše.

— Danom 15. veljače 1907. uvesti će
se seoska pošta 3 puta na sedmicu među
Igrana i svih zaselaka sela : Igrana,  Draš-
nica i Živogošća.

Listak.

Ukinut ispit zrelosti. — Francuska
je i u tome eto prva; tamo je naime mini-
star prosvjete ukinuo ispit zdrelosti na svim
srednjim zavodima. Ministar drži, ako je
đak učio osam godina, kako treba, da pred-
mete toliko poznaje, toliko se traži. Ova je
naredba naravno obradovala osobito fran-
cuske đake.

 

navala: ,Cijena vinu je poskočila na 30 debate, koju vode talijanske novine o spiri-

kruna. Nema ga već malo. Dosada najbolje
plaća g. Kovačević iz Dubrovnika“.