sobom preplašenu autonomašku saborsku ve-
činu. Ako paka ima ljudi, koji misle da je
Dalmacija nekakva čazarna, gdje-se može
bezkažnjeno opetovat ona bezdjela kojim su
obdarene okupirane zemlje, mislimo da su
ti već imali prigode, da se uvjere, da to
nije tako. .
Kandidatura Dr. Tresića. — Spljet-
ska .Sloboda“ u svome broju od 16. tek.
donosi vijest, da su se gg. zastupnici Dr.
Ivčević i Dr. Zaffron dogovarali sa g. na-
mjesnikom na 8. o. m. za tri
glede izbora; te da_je uslijed toga bio po-
zvat u Zadar kot. poglavar g.
namjesnikove strane, a sa strane Dr. Ivče-
vića g. N. Duboković, koji je, kako je opće
poznato, iznio kandidaturu Dr. Tresića.
Sloboda“ nadodaje, da to sve slijedi
da pošto po to osujeti izbor

puna sata

Laneve sa

jer vlada hoće,
g. Dr. Tresića.

To sve ne da nam se vjerovati, jer bi
značilo, da gg. Dr. Ivčević i Dr. Zaffron
vode neku osobnu politiku na svoju ruku,
bez obzira na klub kome pripadaju, i agi-
tuju proti izboru jednog člana one stranke,
kojoj oni sami spadaju.

Mi moramo isključiti tako ponašanje sa
strane svakog člana kluba , Hrvatske Stran-
ke“, koje ne bi odgovaralo najelementarnijim
načelima lojalnosti prama svojoj vlastitoj
stranci i prama svojim drugovima.

nmENssNEČNnĆa
Giosuč Carducci.

Munjevitom brzinom širi se cijelim ci-
vilizovanim svijetom nevesela vijest, da se na
16. o. m. sa zemlje odijelio veliki duh naj-
većeg pjesnika oslobođene Italije, duh Gio-
suč Cardueccia. U njemu je mlada sloboda
Italije uz proroka Mazzini i heroja Gari-
baldi našla svoju personifikaciju, pa zaslu-
žuje, da u kratkim potezima iznesemo nje-
govu sliku. Činimo to za širu našu javnost,
jer je Carducci više manje poznat svakome
naobraženom čovjeku.

Italija cijeni Carducci-a prvim svojim
pjesnikom novijeg doba, ali on je bio i više:
on je najznamenitiji liričar romanskih naroda,
a možda i cijele Evrope. Krepkost njegova
jezika je  nenatkriljiva, njegovi opisi su
slike, a izrazi same ideje. Pred pedeset go-
dišta počela se slava njegova širiti po do-
movini, te se ubrzo rasprostranila po cije-
lom svijetu, a vrhunac je dostigla, kad je
lanjske godine u Stockholmu dobio Nobe-
lovu literarnu nagradu, jedini između savre-
menih svjetskih književnika.

Cardueci je izučio gimnazijske nauke u
školi redovnika Skolop&a u Florenci.

Odmah ispočetka dao se mladi Carducei
svom dušom na izučavanje klasika, osobito
latinskih. Na tome vrelu sisala je mlada
pjesnička duša, a to nam svjedoči svaka
njegova pjesma. Cardueci je već u najranijoj
mladosti počeo da pjeva, te je pod pseudo-
nimom _ Enotrio Romano izdao god. 1857
svoje prve ,Rime“. One su ga odale bogo-
danim pjesnikom, a kako je dalje pjevao
njegova je Muza sve veću slavu sticala.

Dugo bi bilo navesti sva njegova pješ-
nička djela, od ,Giambi ed epodi“, ,Levia
Gravia“, ,Decennalia“ itd. do ,Odi barbare“,
koje se broje među njegove najsavršenij4
tvorevine.

Cardueci je bio pjesnik, ali i literarni
historičar i to jedan od najznamenitijih u
Italiji. Na sveučilištu u Bologni za čita-

talijan-
sku književnost, a njegova predavanja bila

vih četrdeset godišta predavao je

su učene rasprave prvoga reda. Kad bi on
u velikoj dvorani za slušanje na sveučilištu
u Bologni govorio o herojima talijanske lite-
rature od Dantea, Petrarke, Boccaccia, Ariosta,
Tassa pa do Alfieri-a i Manzoni-a, navrvila
bi osim učenika sva sila drugog učenog
svijeta, a kroz cijelo vrijeme predavanja
trajala bi grobna tišina...  ,intentique ora
tenebant“. Cardueci je napisao i nekoliko
historičkih slika iz svoga doba, a te su od
neprocjenjive vrijednosti. :

Rođen od oca Garibaldinca, a i po svo-
joj naravi, Cardueci je bio žestoki opozicijo-
nalac, navlastito u doba oslobođenja. Njegova
muza utjecala je dosta na javni život Italije,
jer je uzvišenim stihovima pozivala u boj
proti neprijatelju, koji je onda držao Lom-
bardiju i Sardiniju. Njegova pjesma , Alla
eroce di Savoja“ u ono vrijeme, kada su se
slobodne garibaldinske čete spremale u boj,
bila je Popularna i pjevala se. Njegovi stihovi
kao živa vatra poticali su bojovnike u Italiji, a
i samoga Garibaldi, koji bi bez Carduecieva
nagovora bio napustio da ide na Rim.

Kasnije iza oslobođenja bio je uvjereni
republikanac, a takav je u duši jamačno
ostao i do svoje smrti. Ispočetka živo je
djelovao kao republikanski pjesnik, ali je
kraljici Margheriti sa svojim .gracijama“,
pod kojima bi se i najdeblji led bio rastopio,
konačno uspjelo da ga kao takovog razoru-
ža. Ona ga je obasula svim mogućim milo-
štama, a u njegove pjesme bila je toliko
zaljubljena, da je znala na izust veliki broj
.oda barbarskih“. Odnošaj između Carduecia
i kraljevske porodice bio je sve tješnji, tako
kada je ženidba ondašnjeg prestolonasljed-
nika Viktora Emanuela pobudila izvjesno
nezadovoljstvo u Italiji, on je korak mladog
kneževića odobravao sa potpunim uvjerenjem
i ,kao čovjek i kao liberalac i kao Talijan“.
Taj razumljivi preokret velikome pjesniku
slobode italijanske nije niko zamjerio. Stoga
cijela Italija oplakuje svoga velikog sina, a
ta žalost odjekuje cijelim svijetom.

Sretan je narod, koji svoju žalost može
tako izraziti, kako ga izrazuje Italija.:'Ona
naviješta stranim narodima svoju nesreću,
a tim odaje njedno veličina narodnu, nje-

govu budućnost.

*
* *

Giosuč Carducei rodio se 27. srpnja
1835 u Valdicastello kod Pietrasanta. Otac
njegov, koji je bio liječnik, i majka bili su
rodom Florentinci. Iza svršenih nauka na
sveučilištu u Pisi, gdje je postigao 1855.
doktorat  potucao se nekoliko godina kao
neznatni profesor po raznim gradovima Ita-
lije, dok ga godine 1860 ne postave na
katedru Bolognskog sveučilišta, na kojoj je
neumorno djelovao četrdeset godišta, a onda
ga je naslijedio njegov valjani učenik
Pascoli.

Dubrovnik, 19. veljače.

Hrvatski sabor. — U subotu, pošto
je u petak bio počinak, hrvatski sabor nas-
tavio je raspravu o proračunu. Odmah u
početku dao je ban Pejačević izjavu, na ko-
jemu je temelju proračun sastavljen. čekao
je, da ovogodišnji proračun odgovara u sva«+
kom pogledu financijalnoj nagodbi, koju su
regnikolarne deputacije na 10 godiua usta-
novile, u kojima su bile sastupane sve
stranke. Rezultat deputacija prihvatio je i

   

zajednički i hrvatski sabor, a kako ga je i
vladar sankcionirao, to proračun stoji na
potpuno zakonskoj podlozi. Vlada će uva-
žiti svaku kritiku, koja se bude tičati ne-
čega, što odgovara potrebi zemlje i koristi
narodnoj. Zaželio je, da u ovoj raspravi ne
bude stranačkih prepiraka, a u specijalnoj
debati mogle bi se izgladiti eventualne oš-
trice stranačke, koje nijesu ni u interesu
naroda ni sabora.

Na to čisti zast. Dragutin Pisačić izja-
vljuje da iskreno pozdravlja naziv narodna
vlada“. Spreman je raditi sa svakom vladom,
koja će podnijeti tačne račune o financijal-
nim odnosima između Ugarske i Hrvatske.
Načelno odbija proračun,ali će reforme zaje-
dno s hrvatsko-srpskom koalicijom prihvatiti.

Iza toga je govorio zast. Harambašić
osvrnuvši se na današnji položaj u Hrvat-
skoj. Odobrava etapnu politiku i preporuča
proračun.

Afere u Ugarskoj. — loš je uvijek
na dnevnom redu u Ugarskoj afera Lengyel-
Hajdu, o kojoj smo posljednji put javili.
Spisi, koje je Hajdu bio ukrao iz drž. rač.
ureda sadrže račune o paušaliziranju novina.
Gotovo sve novine madžarske dobivaju go-
dišnje stanovit paušal za uvrštenje raznih
oglasa željezničkih, a to su sada stavili na
veliko zvono kao potkupljivanje .madžarske
štampe. Koliko se vlada strašila tih tobožnjih
skandala, najbolje dokazuje, što je sam mi-
nistar Kossuth iznio pred parlamenat sve
spise, od kojih najveći dio potiče od ere
Fejervary-eve. Osim paušala novinama nalazi
se u spisima, da je novinar i književnik
Meray-Horvath dobio od vlade subvenciju
za pet godina po 10.000 kruna godišnje u
svrhu, da ode u inozemstvo u naučne svrhe
i da izdade naučno djelo o svome putovanju.
Cijela svota, koja se je u sve to potrošila
iznosi 123.000 kruna, uračunavši i preduj-
move, koje su neke novine dobile. Činov-
nika Hajdu, koji je spise ukrao sud ne će
progoniti kao zločinca radi krađe, nego samo
disciplinarno radi otkrića uredovne tajne.

»Rastavimo se odmah“! — Grof
Theodor Bathyamyi objelodanio je u ,Ma-
gvarorszagu“ od subote članak, u kojemu
pozivlje narod, neka se ne dade smesti
škandalima, koji se aranžiraju sa poznate
strane, da se svrati briga naroda od borbe
za samostalnost proti Austriji. Članak, ko-
jemu je naslov ,Rastavimo se odmah“ ! bavi
se iza toga austrijskim spletkama, te otkriva,
kako se austrijska vlada u Dalmaciji bori
proti onima, koji su na temelju zakona za
sjedinjenje sa zemljama ugarske krune, a
kako u Hrvatskoj i Slavoniji kamarilei ' i
njihovi pomagači i štampom i klevetanjem
i opstrukcijom nastoje razbiti madžarsko-
hrvatski sporazum, te tako ovu polu monar-
hije oslabiti u eči gospodarskog rata s Au-
strijom. Pošto je austrija postavila alterna-
tivu, ili da se spojimo ili da se rastavimo,
onda - veli — rađe se rastavimo odmah
nego tek nakon 20 godina.

Gradska .kronika.

Imenovanje poštanskog ravnate-
lja. — Poštanski savjetnik gosp. Antun
Brilli naš sugrađanin, koji je do sada upra-
vljao ravnateljstvom pošti i brzojava u Za-
dru, imenovan je ravnateljem.

More solito. — U nedjelju su more
solito spalili karnevala. u sv. Jakobu. 'To je