sobom preplašenu autonomašku saborsku ve- činu. Ako paka ima ljudi, koji misle da je Dalmacija nekakva čazarna, gdje-se može bezkažnjeno opetovat ona bezdjela kojim su obdarene okupirane zemlje, mislimo da su ti već imali prigode, da se uvjere, da to nije tako. . Kandidatura Dr. Tresića. — Spljet- ska .Sloboda“ u svome broju od 16. tek. donosi vijest, da su se gg. zastupnici Dr. Ivčević i Dr. Zaffron dogovarali sa g. na- mjesnikom na 8. o. m. za tri glede izbora; te da_je uslijed toga bio po- zvat u Zadar kot. poglavar g. namjesnikove strane, a sa strane Dr. Ivče- vića g. N. Duboković, koji je, kako je opće poznato, iznio kandidaturu Dr. Tresića. Sloboda“ nadodaje, da to sve slijedi da pošto po to osujeti izbor puna sata Laneve sa jer vlada hoće, g. Dr. Tresića. To sve ne da nam se vjerovati, jer bi značilo, da gg. Dr. Ivčević i Dr. Zaffron vode neku osobnu politiku na svoju ruku, bez obzira na klub kome pripadaju, i agi- tuju proti izboru jednog člana one stranke, kojoj oni sami spadaju. Mi moramo isključiti tako ponašanje sa strane svakog člana kluba , Hrvatske Stran- ke“, koje ne bi odgovaralo najelementarnijim načelima lojalnosti prama svojoj vlastitoj stranci i prama svojim drugovima. nmENssNEČNnĆa Giosuč Carducci. Munjevitom brzinom širi se cijelim ci- vilizovanim svijetom nevesela vijest, da se na 16. o. m. sa zemlje odijelio veliki duh naj- većeg pjesnika oslobođene Italije, duh Gio- suč Cardueccia. U njemu je mlada sloboda Italije uz proroka Mazzini i heroja Gari- baldi našla svoju personifikaciju, pa zaslu- žuje, da u kratkim potezima iznesemo nje- govu sliku. Činimo to za širu našu javnost, jer je Carducci više manje poznat svakome naobraženom čovjeku. Italija cijeni Carducci-a prvim svojim pjesnikom novijeg doba, ali on je bio i više: on je najznamenitiji liričar romanskih naroda, a možda i cijele Evrope. Krepkost njegova jezika je nenatkriljiva, njegovi opisi su slike, a izrazi same ideje. Pred pedeset go- dišta počela se slava njegova širiti po do- movini, te se ubrzo rasprostranila po cije- lom svijetu, a vrhunac je dostigla, kad je lanjske godine u Stockholmu dobio Nobe- lovu literarnu nagradu, jedini između savre- menih svjetskih književnika. Cardueci je izučio gimnazijske nauke u školi redovnika Skolop&a u Florenci. Odmah ispočetka dao se mladi Carducei svom dušom na izučavanje klasika, osobito latinskih. Na tome vrelu sisala je mlada pjesnička duša, a to nam svjedoči svaka njegova pjesma. Cardueci je već u najranijoj mladosti počeo da pjeva, te je pod pseudo- nimom _ Enotrio Romano izdao god. 1857 svoje prve ,Rime“. One su ga odale bogo- danim pjesnikom, a kako je dalje pjevao njegova je Muza sve veću slavu sticala. Dugo bi bilo navesti sva njegova pješ- nička djela, od ,Giambi ed epodi“, ,Levia Gravia“, ,Decennalia“ itd. do ,Odi barbare“, koje se broje među njegove najsavršenij4 tvorevine. Cardueci je bio pjesnik, ali i literarni historičar i to jedan od najznamenitijih u Italiji. Na sveučilištu u Bologni za čita- talijan- sku književnost, a njegova predavanja bila vih četrdeset godišta predavao je su učene rasprave prvoga reda. Kad bi on u velikoj dvorani za slušanje na sveučilištu u Bologni govorio o herojima talijanske lite- rature od Dantea, Petrarke, Boccaccia, Ariosta, Tassa pa do Alfieri-a i Manzoni-a, navrvila bi osim učenika sva sila drugog učenog svijeta, a kroz cijelo vrijeme predavanja trajala bi grobna tišina... ,intentique ora tenebant“. Cardueci je napisao i nekoliko historičkih slika iz svoga doba, a te su od neprocjenjive vrijednosti. : Rođen od oca Garibaldinca, a i po svo- joj naravi, Cardueci je bio žestoki opozicijo- nalac, navlastito u doba oslobođenja. Njegova muza utjecala je dosta na javni život Italije, jer je uzvišenim stihovima pozivala u boj proti neprijatelju, koji je onda držao Lom- bardiju i Sardiniju. Njegova pjesma , Alla eroce di Savoja“ u ono vrijeme, kada su se slobodne garibaldinske čete spremale u boj, bila je Popularna i pjevala se. Njegovi stihovi kao živa vatra poticali su bojovnike u Italiji, a i samoga Garibaldi, koji bi bez Carduecieva nagovora bio napustio da ide na Rim. Kasnije iza oslobođenja bio je uvjereni republikanac, a takav je u duši jamačno ostao i do svoje smrti. Ispočetka živo je djelovao kao republikanski pjesnik, ali je kraljici Margheriti sa svojim .gracijama“, pod kojima bi se i najdeblji led bio rastopio, konačno uspjelo da ga kao takovog razoru- ža. Ona ga je obasula svim mogućim milo- štama, a u njegove pjesme bila je toliko zaljubljena, da je znala na izust veliki broj .oda barbarskih“. Odnošaj između Carduecia i kraljevske porodice bio je sve tješnji, tako kada je ženidba ondašnjeg prestolonasljed- nika Viktora Emanuela pobudila izvjesno nezadovoljstvo u Italiji, on je korak mladog kneževića odobravao sa potpunim uvjerenjem i ,kao čovjek i kao liberalac i kao Talijan“. Taj razumljivi preokret velikome pjesniku slobode italijanske nije niko zamjerio. Stoga cijela Italija oplakuje svoga velikog sina, a ta žalost odjekuje cijelim svijetom. Sretan je narod, koji svoju žalost može tako izraziti, kako ga izrazuje Italija.:'Ona naviješta stranim narodima svoju nesreću, a tim odaje njedno veličina narodnu, nje- govu budućnost. * * * Giosuč Carducei rodio se 27. srpnja 1835 u Valdicastello kod Pietrasanta. Otac njegov, koji je bio liječnik, i majka bili su rodom Florentinci. Iza svršenih nauka na sveučilištu u Pisi, gdje je postigao 1855. doktorat potucao se nekoliko godina kao neznatni profesor po raznim gradovima Ita- lije, dok ga godine 1860 ne postave na katedru Bolognskog sveučilišta, na kojoj je neumorno djelovao četrdeset godišta, a onda ga je naslijedio njegov valjani učenik Pascoli. Dubrovnik, 19. veljače. Hrvatski sabor. — U subotu, pošto je u petak bio počinak, hrvatski sabor nas- tavio je raspravu o proračunu. Odmah u početku dao je ban Pejačević izjavu, na ko- jemu je temelju proračun sastavljen. čekao je, da ovogodišnji proračun odgovara u sva«+ kom pogledu financijalnoj nagodbi, koju su regnikolarne deputacije na 10 godiua usta- novile, u kojima su bile sastupane sve stranke. Rezultat deputacija prihvatio je i zajednički i hrvatski sabor, a kako ga je i vladar sankcionirao, to proračun stoji na potpuno zakonskoj podlozi. Vlada će uva- žiti svaku kritiku, koja se bude tičati ne- čega, što odgovara potrebi zemlje i koristi narodnoj. Zaželio je, da u ovoj raspravi ne bude stranačkih prepiraka, a u specijalnoj debati mogle bi se izgladiti eventualne oš- trice stranačke, koje nijesu ni u interesu naroda ni sabora. Na to čisti zast. Dragutin Pisačić izja- vljuje da iskreno pozdravlja naziv narodna vlada“. Spreman je raditi sa svakom vladom, koja će podnijeti tačne račune o financijal- nim odnosima između Ugarske i Hrvatske. Načelno odbija proračun,ali će reforme zaje- dno s hrvatsko-srpskom koalicijom prihvatiti. Iza toga je govorio zast. Harambašić osvrnuvši se na današnji položaj u Hrvat- skoj. Odobrava etapnu politiku i preporuča proračun. Afere u Ugarskoj. — loš je uvijek na dnevnom redu u Ugarskoj afera Lengyel- Hajdu, o kojoj smo posljednji put javili. Spisi, koje je Hajdu bio ukrao iz drž. rač. ureda sadrže račune o paušaliziranju novina. Gotovo sve novine madžarske dobivaju go- dišnje stanovit paušal za uvrštenje raznih oglasa željezničkih, a to su sada stavili na veliko zvono kao potkupljivanje .madžarske štampe. Koliko se vlada strašila tih tobožnjih skandala, najbolje dokazuje, što je sam mi- nistar Kossuth iznio pred parlamenat sve spise, od kojih najveći dio potiče od ere Fejervary-eve. Osim paušala novinama nalazi se u spisima, da je novinar i književnik Meray-Horvath dobio od vlade subvenciju za pet godina po 10.000 kruna godišnje u svrhu, da ode u inozemstvo u naučne svrhe i da izdade naučno djelo o svome putovanju. Cijela svota, koja se je u sve to potrošila iznosi 123.000 kruna, uračunavši i preduj- move, koje su neke novine dobile. Činov- nika Hajdu, koji je spise ukrao sud ne će progoniti kao zločinca radi krađe, nego samo disciplinarno radi otkrića uredovne tajne. »Rastavimo se odmah“! — Grof Theodor Bathyamyi objelodanio je u ,Ma- gvarorszagu“ od subote članak, u kojemu pozivlje narod, neka se ne dade smesti škandalima, koji se aranžiraju sa poznate strane, da se svrati briga naroda od borbe za samostalnost proti Austriji. Članak, ko- jemu je naslov ,Rastavimo se odmah“ ! bavi se iza toga austrijskim spletkama, te otkriva, kako se austrijska vlada u Dalmaciji bori proti onima, koji su na temelju zakona za sjedinjenje sa zemljama ugarske krune, a kako u Hrvatskoj i Slavoniji kamarilei ' i njihovi pomagači i štampom i klevetanjem i opstrukcijom nastoje razbiti madžarsko- hrvatski sporazum, te tako ovu polu monar- hije oslabiti u eči gospodarskog rata s Au- strijom. Pošto je austrija postavila alterna- tivu, ili da se spojimo ili da se rastavimo, onda - veli — rađe se rastavimo odmah nego tek nakon 20 godina. Gradska .kronika. Imenovanje poštanskog ravnate- lja. — Poštanski savjetnik gosp. Antun Brilli naš sugrađanin, koji je do sada upra- vljao ravnateljstvom pošti i brzojava u Za- dru, imenovan je ravnateljem. More solito. — U nedjelju su more solito spalili karnevala. u sv. Jakobu. 'To je