God. XVI. U DUBROVNIKU, 23. veljače 1907. Broj 16. (CRVENA HRVATSKA Cijena _je lištu unaprijeda: zemsštvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. predbrojen i za došašto Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. = Odgovor zast. Biankini. Na brzojav priopćen u. zadnjem broju, u kojemu mu je Dr. Pero Čin- grija javljao, da ga predstavnici op- čina predlažu kao kandidata za za- stupnički mandat na vijeću, odgovorio je g. Biankini ovako: Dubokom harnošću zahvaljujem Vama i predstavnicima većine općina toga izbornoga kotara na iskazanomu mi pouzdanju. Biti ću ponosan i na- dalje zastupati taj odlični kotar, pri- stane li na to središnji odbor. Zivjela ujedinjena Hrvatska! Biankini“ Kandidatura Jurju Biankini. Juraj Biankini poznati i priznati je patriota hrvatski. Odgojen u tra- dicijama pok. Pavlinovića on se nije nigda sakrivao kadgod je trebalo ustati za narod. Ni sami njegovi protivnici — a stekao ih je dosta kroz decenija svoga javnog djelovanja nijesu mu odlučnost u tim prili- oni pak, koji su ga kama porekli ; izbliže upoznali, hvale njegovu radi- Njima treba da nost zauzetnost. zahvali svoju popularnost i u sabo-' rima i kod izbornika. Ovakoga radenika predložio je zbor ,hrvatske stranke“ odboru neumornog u Dubrovniku stranke za kandidata za ovaj kotar pri nastajnim izborima za carevinsko vijeće. Iskazajuć mu na taj način povjerenje za njegovo dosadanje za- stupanje, zbor je dokazao, da zna cijeniti rad i koji. su Bianki- niju vodilje u životu; dokazao je, da zna lučiti pravog narodnog svećenika koji u narodu hoće upravnom od svećenika, da traže uporište za nenarodne ci- ljeve, te tako kaznio one, koji su svijetu kazivali, da smo mi proti sve- čenstvu kao takovu. A ko pročita brzojavku, u &ojoj tu odluku u ime zbora presjednik njegov g. Dr. Pero Čingrija javlja g. Biankmiju, taj će uvidjeti i to, da je g. Biankini za- služio povjerenje svojih nekadanjih birača poglavito tim, što im je ostao vjeran u najnovijem političkom preo- kretu. To oni još više cijene, što za Dubrovnik i za Austro-U garsku na godinu 10 K. Za ino- kad mu pretplata mine, polugodište. carevinskom" IZLAZI S smatra s€ ambijenat, u kom je Biankini razvi- jao svoju djelatnost, nije bio baš naj- zgodniji, da uščuva dodir između birača i zastupnika. I postavljanje kandidata jedan jo politički akt, pa zato nije loše oba- zrijeti se, kako će djelovati na opći politički položaj u zemlji, tim više, s neke strane, što svakomu “ poznato nastojanje da se kandidatura u ovom kotaru izrabi poe samoj ,hr- vatskoj stranci“. Reklo bi se, da je bila ste strane parola: svukud Bian- kini, samo ne u Dubrovniku. ĆCijenili su, da će tako eventualno moći omesti druge sebi — ne znamo zašto — nepoćudnije kandidature. Zbor u Du-: brovniku dokazao je ipak, da je ,hr- vatska stranka“ razabrala ove intrige. Bit će zastupnikom i Biankini i Tre- koje hrvatska cijeni narodu potrebito da sić i svi drugi, za stranka“ budu zastupnici, bez obzira na to, hoće li se to komu sviđati. Zemlja bira, a ne mtriga. Ovo bi već bio dostatan razlog, da skupi sve birače pristaše riječke rezolucije oko kandidata, koji je zbor postavio, a neka budu uvjereni oni, koji kušaju posijati smutnju u narodu, postižu , Hrvatska da kojim da naprezanja efekat. je čvrsta, je mogli raskinuti ratila, se služe. Kušali su spletkama, stavili su podmićivanjem, latili opadanja, a sve to nije pomoglo. Kandidatura Biankini baš u Dubrov- niku odgovor je stranke na te intrige. Razumjet će ga dobro protivnici, a željeti je, da ga shvate i naši prijatelji. Politika oportunizma. Sve političke struje svijesne su onoga, Jedne na jedan načina druge na njihova samo protivni stranka“ odveć bi ! na- se za čim idu. drugi nastoje da dođu do svoga cilja. U programima se za to mnoge kose, i to čim su oprečnije struje među sobom, tim više dolazi program jedne u konflikt s olim druge, a naprotiv imadu li političke stranke sličan cilj, one se ne kose, dapače se jedna s drugom popunjuju. Promotrimo sada malo prilike političke u nas u Dalmaciji. S jedne strane imamo jaku. resolucijonaška struju, a s druge strane »pravaše“ i sve njihove prikrpine. Obe ove NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUČNA BIPLIOTEKA, BU: A SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ t0 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena. zahvali «plafa se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. kako se veli da Ali kako rade? ponoviti ono, nastoje, struje političke, rade za narod. Mi ćemo ovdje što smo bezbroj puta dosad kazali, da resolicijonaška struja ide za tim, da upotrebi današnje tr- zavice u monarhiji, koje izazivlju Madžari žilavom borbom za svoju samostalnost, u ko- moguće na korist našu. Navlastito liko. je kad ta borba može za našu kožu biti osudna, mi ne smijemo onda gledati samo sa zaba- vom ono što nam se nad glavom događa, nego moramo se i sami uplesti i na jednu stranu stupiti. Na stranu Beča ne sufijemo, jer nas povjest uči a i sami smo vidjeli i iskusili, što nam je do sad učinio za ono, što smo mu vjerno služili. Okrenuli smo se s toga na protivnu stranu, te se već dobre posljedice toga preokreta vide :; u Hrvatskoj je srušen tiranski režim i počinje da vlada sloboda, a na Dalmaciju navalila slatka obe- ćanja mjesto biča izrabljivanja, što je dosad da smo na dobru uživala. A to baš znači, putu. Ova je naša politika oportunistička i nikakova politika Prekinuli smo zatornu kad vidimo da i oni mogu raditi s nama: zajedno u što će koristi donijeti cjelokupnomu ni realni y podlozi, a ne sentimentalizma. Srbima, zanešenjaštva i borbu sa Onome, narodur Stavili smo se na temelj postojećeg zakona, te se pomirili s Madžarima, kad su oni prestali da u našoj domovini u društvu s drugijem podržavaja tiranina; potpoma- žemo ih u njihovoj borbi, dok oni nas u na- da se izvede ono, nam dok se Dalmacija pripoji materi zemlji. Ako na realnome temelju idemo i gradimo dalje, još šoj potpomažu, što, je. zakonom ;zajamčeno, mi ovome se zato nijesmo odrekli naših najvećih na- rodnih slobode i nezavisnosti, dapače imamo više nade, da ćemo do njih doći, ako budemo ovako solidno dalje radili. To je naša narodna, oportunistička po- litika ! S protivne strane Hoće borbu sa Srbima, hoće da ih _,istrijebe“, s Madžarima bi htjeli na nože, ne će & Be. ideala : radi se drugčije. čom, a uvijek im je u ustima: velika, slo- bodna, ujedinjena Hrvatska! Nikud bolje! Samo su nešto zaboravili: boiki smo se i sada sa Srbima, istrijebili ih nijesmo, nego još više ojačali; s Madžavima, oni su nas za uzdarje gnjavili; nijesmo htjeli s Bečom, a on nas je ipak sisao i naša prava nam otimao. Međutim: velika, slobodna ujedinjena Hrvatska živjela je jadno u našoj fantaziji. Nego kako rekosmo onda smo gotovo svi tako radili, a danas su .se prilike pro- mijenile. Mi smo okrenuli na jednu stranu, w oni su ostali na istome mjestu. Viču još uvijek onaj stari refrain o slobodi i neža- visnosti. Načelno dakle još su isti, ali su svoju busulu ipak počeli okretat, jer su ih do bili smo se na nože 4/