Blagoslovi riječke resolucije. Primli smo: Programm der staatlichen Massnahmen zur wirtsehaftlichen Hehung Dalmatiens. Njemački je, dakako ! Iz njega vadimo: 1. Uspostavit će se direktna brza sveza, po mogućnosti svakoga dana, sa unutrašnjo- sti monarhije, pri čem bi trebalo izabrati najkraću liniju između austrijskog primorja i Zadra. Uredit će se i osigurati obalno i tr- govačko parobrodarstvo. 2. Gradit će se željeznice: a) Knin- granica (ako pristane Ugarska). b) Dugopolje- Aržano, Aržano-Bugojno. e) Dugopolje-Ma- donić-Metković sa ogrankom put Imotskoga. d) Zadar-Knin. e) Manje mjesne željeznice za turiste i tuđince n. pr. linija Spljet-Trogir. 3. Putevi: Proširenje i popravak erar- skog koniskog puta od Bečića preko Ka- štelastve, Sutomore, do Željezniče ; gradnja puta od Gjurića preko Morinja, Strpa put Risna: proširenje Risna: premještaj puta kog turjeg klanca: Bračke strane, Maloga i Velikog Zrnca: gvozdeni most preko Karina kod Obrovca. Ove će radnje započeti već g. 1907., a puta između Kotora i slijedeće bit će izvršene kroz 10 godina: kameni most preko Krke kod Sksadina uz premještaj puta: gradnja puta iz Omiša preko Rogoznice put Brulje; puta ispod Orsule kod Dubrovnika. Putevi, kod kojih doprinaša i pokrajina : premještaj Gradnja puta od Živogošća preko Drvenika, Zaostroga, Graca i Fline sa priključenjem državnom putu kod Novosela s ogrankom put Malog Prologa; gradnja puta od Obrovca do hrv. granice; put od Omiša do poljičkog puta; putevi na Braču i to: Bol-Humac- Nerežišće—Supetar, "Selce - Pučišće, Humac- Dublje, Milna-Bobovišće.Supetar, Postire-Supetar, Ložišće-Dračevica, Nerežišće- Humac, Praznice-Dublje: putevi na Korčuli: Korčula - Pupnat - Smokvice - Blato-Velaluka : na Hvaru: Hvar-Grablje-Starigrad, Starigrad- Dol-Vrbanj-Svirce, Vrisnik- Pitve-Jelsa, Vr- banj-Jelsa; na Visu ; Vis-Komiža ; na Lauštici. Ovi će se puti početi već 1907., a na Pe- Pučišće- lješću, put Filipjakovina-Smilčić, i u Pohle- nici na Hvaru bit će izrađeni kroz 10 godina. 4. Luke : Veće radje u Šibeniku, Spljetu, Giružu početi će već 1907, u Zadru Met- kovićima 4 Kotoru kroz 10 godina. Između manjih lučkih radnja spominje se Pag, Paz- man, Skradin, Trogir, Stomorska, Lastovo, Velaluka, Gjulijana. Pomnožati će se i svje- tionici. 5. Ribarstvo će se pomoći fondom od 100.000 K, otkle će se davati zajmovi za modernog oruđa, nabavom dviju lađa za pouku u ribanju na debelom moru (50.000), nabavom 5 parnih barkasa za nad- gledanje ribarstva (200.000), oklanjanjem po- gubnih načina ribanja i davajuć otštete za izmjenu trata (50.000 K) — sve u 4 do 5 godina. dobavu 6. Pomagaće se mali obrt putujućim tečajima, dobavom modela i ratila (kroz 3 godine). 7. Popravit če se poštarske, telegrafičke i telefonske sveze. 8. Povisit će se svota za gradnje cr- kovne. 9. Povisit će se svota za umjetničke restauracije (dioklecijanova palača u Spljetu,. toranj u Dubrovniku i muzealno društvo u Kninu). pismo iz Bečt. Beč, 24. veljače 1907. Ples naše omladine. — Dne 20. o. mj. bio je bal naše omladine u korist Strossma- Jerova spomenika u Zagrebu. Bal su prire- dili zajednički naša omladinska društva ,Zvo- nimir“ i Zora“. našim novinama protektorat je uzela odlična gosnođa Olga barunica Vraniczany i velemožni gospodin Rudolf grof Normann od Ehrenfels-a. Žalihože protektor grof Nor- mann nije mogao da dođe u Beč i prisu- Kako je već bilo javljeno po stvuje plesu radi žalosti obitelji uslijed smrti blagopokojnog Pavla grofa Pejačevića. Ples je bio priređen u prostranim prostorijama * Hotel Continental-a. Na ples je došlo i ne- koliko izvjestitelja bečkih noćina. Oni su se sami izrazili, da je ples veoma sjajno ispao i da se može bez pretjerivanja kazati, da ne zaostaje za nijednim ovogodišnjim plesom u Beču, izuzev dvorski. Bal je posjetilo više: uglednih ličnosti. Između ostalih došao je i mlađi barun Chlumecky. Radi smrti prin- sese Klementine Koburžke nijesu mogli pri- sustvovati gospoda sa srpskog i bugarskog poslanstva, koji su se ispričali. Isto tako nije prisustvovalo ni tursko poslanstvo, koje je bilo. obećalo doći. Nadalje je prisustvovao sveučilišni profesor Dr. Drozda, dvorski sa- vjetnik Globočnik, besjede Dr. Lenoch, ministarstveni | tajnik La&iwenthal; slikar G. Fisehof, zem. škol. nadzornik Dr. Primožić, dvorski savjetnik predsjednik prizivnog sudišta J. pl. Tomma- seo, dvorski savjetnik kod kabinetske kan- celarije S. Urpani, barun Sommartiga, grofica predsjednik slavenske Lanseh, barun Salis-Seewis, baruni S. i J. Vranyezani? ED Aranžer je bio plesni učitelj Bugno. Ples je uspio i moralno i materijalno. Mo- ralno jer je podigao ugled naše omladine u Beču, a materijalno jer je donio dobru svotu čista. prihoda za Strossmavero. spomenik. Ovo je najsjajniji ples, što su ga ikad Sla- veni davali u Beču. Bilo je prisutno oko 700 osoba. Sve su dvorane bile pune. Već u 94 bila je estrada puna sa počasnim odborom i pationesam. U 98.4 dođe pokroviteljica Olga barunica Vranyezanvi. Primio ju je predsjednik ,Zvo- nimira“ g. Ante Stuparić stud. ing. te ju kroz špalir mladog priređivajućeg odbora gospođica i gospode dopratio do estrade. To je bio jedan veličanstven pogled. Po- kroviteljica prolazi kroz spalir, a muzika udara prigodni touche. predsjednik Stuparić prestavio patronese i Na estradi joj je ostalu gospodu. Nakon toga je počeo ples. Poslije treće točke plesala se je ,Patrones- sen-(Quadrille*, Plesalo se je i hrvatsko salonsko kolo te srpsko kolo. Prvu quadrillu plesalo 150 parova. Cijelo vrijeme plesa vladao je je animiran život, koji je potrajao sve do u zoru. Svakomu je s lica odsjevala radost i veselje. Gospođam i gospodđicam se dijelilo evijeće i ,Damenspende“ izvezene narodnim vezivom. Kogod je došao na ples pomio je sobom ugodan dojam ; svak je bio zadovoljan. Uspjeh plesa bio je posljedica sloge nZivonimira“ i ,Zore“, Ujedinjena omladina prodičila je ime naše pred stranim svijetom za to joj naša hvala i priznanje. Samo tako naprijed, pa će dobro biti. — lin. Naši dopisi. Govore, da u ,Pravoj“ nema ništa ma- nje nego tri dopisa iz Makarske sa podpi- som ,Pučanin“. Ala su lijepo ime izabrali. Znademo vas tko ste i što ste. Pučanin nije nego policaj. Sigurna je policaj, (a što mu je drago ovo ime) sa našem franjevcu. lsti- na je, jer prvo nego li je poslao dopis, to je bilo u srijedu 20. o. mj. poletio je policaj u samostan da dopis prigledaju. I u istinu begenoše! Ovo nemogu pobiti jer ima i svjedoka kad je unmišo i izišo. Nek pobije i nek dade svoje ime dati ćemo (pedeset) kruna za Ćirila i Meteda, kad tobože uz upliv političke vlasti nije ukesao Sokol. Oh! Delijo ala si Makaranin. Još se podpisuješ onako. Tko te je ovamo dovuko. — Nua Makarska, 25. veljače. zamku si *uhićen. Balanjaš još o grbu i stijegu. Ta ti neznaš sa svojom družinom ništa drugo nego denuncirati. Imate li kakvog drugog sredstva jer taj vam je sporak. Fina kamarilo! Što se nabacivate na načelnika Klarića, Dr. Jurakovića i zast. \ Ribičića niste dostojni miti imena da im spomeneš, erna kukavice. Danas neću oduljivati već ti velim da nejedeš makarune i godicu uz 50% niže jer znadem da ih badava dobiješ iz torbe. \Iznijet ćemo da ćete se i pred siin- cem sramiti izaći. Još recite da niste đene- ralaši! Oh i kakovi. Živila Astrija i kleri- kalna stranka (žuto crna mantija) a ogledat ćemo se kako treba. Pućčanin. Ž Vrbovska, 2? veljače 1906. U broju 101. ,Prave Crvene Hrvatske“ nalazi se dopis iz Vrboske, koji poziva ras- klimane, Hrvate na mir i slogu. Sumnjamo da li onakovo prikazivanje stvari promiče naznačenu svrhu. Dopisnik spominje samo dopise ,Nar. Lista“, a one ljubice ,H. Krune* veledušno mimoilazi, S jedne strane ima i pravo: onakovoj pisaniji nestalo spomena! Ima pravo dopisnik, da naše iz simne prilike zahtijevaju od nas slogu i mir, — ali neka bude obostranog prijegora: u imenu hrvat- skom neka bude naša sloga i pobjeda! Ža- liti je pak, što bi se dopise ,Nar. Lista“ hotjelo prikazati kao početak, a preskače se povode i prave uzroke. Zamjernom upor- nošću hoće da se spominje poznata općin- ska *sjediiica, koju mi nećemo prvi razgla- bati jedino radi dostojanstva istoga Vijeća. Zar se gospoda ne spominju onih. značajnih riječi, koje je naš gospodin župnik, — koji ima znatnih zasluga za Hrvatstvo Vrbovske — rekao onom prigodom citirajuć jednu stavku iz knjige ,Bez Slobode“ ? Ko se je držao onog načela — mi ili oni? — Ako su gospoda uvjereni, da je većina vijećnika — kaka oni uvijek tvrde ,pravaša“ — pa zašto onda ne provedu naš predlog. Svak zna kakovi su bratski odnošaji bili izmed nas prije sviračkog sastanka. Za- što su se tada ignorirali i drugi ljudi, koji ipak nešto znače u mjestu? Dogovoru [po- govara nema! Jesu li se tom _ prigodoru poštovali oni obziri, koji su nas do sada držali skladne i jake? Stavimo ruku na prsi, pa sudimo pravo! Naš glas u cijelom očom neugodnom sporu nije bio drugo nego glas mira, — prosvjed proti onoj struji, koja nas hoće da podijeli. — Zaključujemo željom, da se čim prije nađemo na bratskomu dogovoru u Dalje u prilogu.