jujemo za istinu, s istinom se moramo bo- riti. Nedavno sam Vam pisao o svezama, koje da A. Jakić, urednik ,S. M.“ ima sa Sole-om“ i zloglasnim Pjerotićem, a u za- dnje doba i s Mahkovcetu. Sada sam iz ne- pristranog izvora razabrao, da me je glede »Sole-a“ i Pjerotića nasamario jedan osobni neprijatelj Jakićev, koji tjera politiku radi osobnosti i osvete. Glede Mahkovca, razje- šnjuje mi sam Jakić, da je on bio pozvan jednom od toga gospodina da odgovara radi nekog privatnog postupka, radi čega je i platio 40 K globe. A sam mi je Jakić i glede drugog reportera dokazao, da ovaj ima čemu da nastupa proti njeiu: opet radi osobnosti.*) Ovo bilježim radi stvari, za koju se bo- rimo i radi toga, što naša politika ne treba nemoralnih sredstava, kojima cilja. Dakako, da me ovo priznanje neće sme- tati, a da i nadalje pobijam izvađanja ,S. M.“ Gosp. Jakić preveć se zagrijava za Rusiju i jer ta nesretna službena Rusija prijateljuje s Austrijom i mi bismo tobože morali biti uz bečku kamarilu. Tu se dakle radi o shva- ćanju ljubavi, koju smo dužni slav. carstvu Ko mogućnosti da više vjerujemo Beču. O tome drugi put. - O demostraciji n kazalištu ,, Filodrama- tico“, koju je priredila slav. omladina proši: srijede prigodom premijere (za Trst) Leharove »Die lustige Wittwe“, pričaju veći svjetske novine ! Lehar je došao u "first da bere le- vorike, a nu ti onijeh, . Piecola“ kojih po pričanju nema, i uspjelo im je, «da djelo- mice zapriječe igrunje te uvrijedljive operete Za ernogorski dvor, da se s pozornice odaleče slike Gospodara i Knjeginje, da drugi dan impresario izjavi u ime libretista i maestra Lehš&ra da nijesu imali namjeru ikoga vri- jeđati i konačno da je sam Lehar en gal- lop. ostavio "Trst. Opereta se daje dakako i nadalje, ali pod pokroviteljstvom slavne policije, koja je recimo sinoć bila u kaza- lištu u većini. — — Radi tiranskog prostora vašeg lista ni danas se neću upuštati u podrobno raspravljanje o predlogu reforme izbornog reda, o komu se sada raspravlja u našem pokraj. saboru. Već u prvoj sjednici muško nastupiše slov. zastupnici i svi odlučiše po- vesti borbu do kraja sa svim srestvima. Na to ih je pozvao narod mjesta i okolice, oso- bito na nedjeljnom zboru u ,Nar. Domu“. Naših je zastupnika u saboru samo 6, ali cendencija predložene reforme toli je očita, toli nepravedna proti svima, koji ne pušu u camorrin rog,«da će javno mnijenje, a uvje- reni sme i vlada, napokon stati na rep igri Venezianove klike. A ne radi se samo o tome, da padne podnešeni predlog, nego po- glavito i o tome, da se napokon pošteno re- formiše izborni red, koji datira od 57 god. nazad, koji dakle nikako ne odgovara potre- bama današnjeg Trsta, a najmanje modernom poimanju narodnog zastupstva u zakonodav- nim tijelima. — — Jučer se je vršio u Kozini sa- stanak pouzdanika istarskog izbor. sreza podgradsko-koparskoga. Raspravljalo se je o organizaciji i o budućem karzdidatu. Zboro- vanje je otvorio presjednik izbornog odbora za Trst i okolicu, prof. Mandić, kojemu je kasnije jednoglasno i bila posuđeno kandi- *) Puštamo g. dopisniku, da kaže što misli i RO e. A na preporučili bi g. Jakiću, da ne prti u posle, koji sočne s uplitar jem policije. bi došla do * datura. Naglasujemo, da je spomenuti srez čisto slovenski, a kandidatura Hrvata Man- dića jasno priča o slozi Slovenaca i Hrvata, o kojoj je ti na tom sastanku oduševljeno govorio Dr. Rybaš. 1 njemu je bila ponu- đena kandidatura, ali njegovo ime mora da bude bojni poziv za našeg tršćanskog kan- didata. Resolucija primljena na tom zboru naglašuje : da je današnja lijepa uzajamnost među Hrvatima i Slovencima životna po- treba slov. i hrv. naroda i da tu ulogu treba i nadalje marljivo njegovati. 'To je dužnost* svakog rodoljuba, osobito sada u doba izbora. J. Blagoslovi riječke resolucije. (Nastavak). 10. Nastava. Podržavljenje trgovačke škole u Spljetu, povećanje subvencije za dje- vojačku trgovačku školu u Kotoru, gradnja realke u Spljetu i gimnazije u Dubrovniku, uređenje obrtne pouke, povećanjee pripomoći za gospodarstvene kursove, proširenje vjež- baonice u Arbanasima, stipendija za školske lađe i ženskog odgojnog zavoda u Zadru, umnoženje stipendija za nautike, nova je- dna trgovačka škola, izvanredna pripomoć za podignuće pučke ohqke u godišnjem iz- nosu od 300.000 K od čega će već za 1907. bit doznačeno Dalmaciji 150:000 K. 11. Podržavljenje i uređenje najprvo u Pagu, pri čem će se asanaciju mjesta i zaradu pučanstva. 12. Reorganizacija putujućih (umnoženje i stalnest), ustanovljenje izgled- nih gospodarstva i umnoženje stipendija. 13. Proširenje poljodjelskog naučnog i pokušajnog zavoda u Spljetu. 14. Energično pobijanje filoksere i inih zaraza. 15. Direktno stva i to: potpomaganje vinogradarstva podizanjem podruma, izvoza vina, izložba vina, subven- cijoniranjem uzornih podruma i podrumskih zadruga te potpomaganje eksporta stoinog grožđa potpomaganje uljarstva potpomažuć gojenje maslina i pravljenje boljeg ulja, nagrađiva- nje boljih vrsti potpomaganje voćarstva ustrojenjem veće državne voćarske škole za dotične vrsti voća (ujedno cvijeća i ranog zelja), pomaganjem dviju velikih općinskih voćarskih škola, ure- đenjem uzornih voćnjaka i potpomaganje eksporta osušenih višanja potpomaganje konjogojstva etc. pošumljivanje .etc. 16. Umnoženje organa za nadgledanje gospodarstva (23 novih mjesta, počinje već god. 1907). Namještenje 2 pomoćna organa u gospodarskom viječu, umnoženje personala solinara paziti na učitelja potpomaganje gospodar- za čuvanje od filoksere za 2 činovnika u. 9. klasi. 17. Meljoracije i to tako, da će pokra- jina partecipirati najviše na 10% za izrad- nju, a 3% za uzdržanje. Program meljora- cija bit će izrađen. Za sad se spominje: Uređenje bujica na Braču i Boci. U Dubrovačkom uredit će se Konavoštica. / Uredit će se rijeka Zrmanja, Krka i pritoci, rioo j prtih i mnogi obalni pritoci. . Prosušenje Poluča Jagodnje, regulacija nadinskog jezera, Mirasnice i Kličerice, pe sušenje Biljana-Korcata-Kulalogića, Moriv- -laca, Imotskog polja, Rastoka kod Vrgorca, Bočina, Blata na Korčuli, Konavala, Župe ete. . 18. Predložit će se saboru zakonska osnova - za diobu i regulacija zadružnog imetka i komasaciju zemljišta za shodnu podjelu i dodijeljenje općinskih pašnjaka u privatnu vlasnost, za reformu kmetstva, or- ganizaciju zastupstva interesa zemljištnih gospodara, reorganizaciju okružnih gospo- darskih udruga, podignuće zadruga polje- djelskih na temelju zakona od 27. IV. 02 br. 91., utemeljenje okružnih zajmovnih bla- gajna skupa sa centralnom blagajnom, po- lakšica_ kod rada zemaljskog hipotekarnog zavoda. — Potpomagat će se zadružno go- spodarstvo stvarajuć jednu svezu, umnažajuć produktivne zadruge i sa jačim subvencijama, racijonalno upotrebljavanje vodenih sila i za poljodjelstvo i za industriju. 19. Za strance: stvorit će se zgodne saobraćajne sveze, pomagati gradnju hotela i obilno poduprijeti zemaljsko društvo za dolazak stranaca, koje bi 'se ustrojilo. Pismo iz Zagrebt. Zagreb, 27. veljače. Za glagoljicu. — Hoću da Vas izvije- stim o najavljenoj đačkoj skupštini držanoj u obranu glagoljice. U ponedjeljak o podne sakupilo še preko 500 djaka u _vestibalu universe. Govorilo je više naprednjaka, dva starčevićanca, a oglasio se je i jedan fur- timaš. Od predloženih triju rezolucija pri- mljena je ogromnom većinom glasova naj- radikalnija. Dekret o ukinuću glagoljice dira u vjerske i narodne osjećaje hrv. naroda. Hrv. đaštvo konstatuje da je Rim neprija- telj hrv. naroda dosljedno da od Rima nema hrv. narod ništa očekivati. S toga hrv. đaštvo drži, da braneći prava, karakter, ponos, kul- turu i interes hrv. naroda protiv / centrali- stičke i internacionalističke težnje Rima u vjerskom pogledu, nije samo dužno prosvje- dovati, nego obračunavši u načelu od svoje strane jednom za uvijek s Rimom te pora- diti svim silama, kako bi u dogledno doba u hrv. narodu dozrela odluka za posvemašnje odcijepljenje od Rima. Hrv. đaštvo zaklju- čuje da će u ovom pravcu u narodu inten- sivno poraditi i to već sada a osobito ka- snije, kao njegova inteligencija. Ovo sn glavne tačke primljene rezolucije. Ne odgt- vara istini prigovor furtimaških novina da su rezoluciju primili samo naprednjaci, jer u samom odboru za priređivanje skupštine bilo je 5 starčevićanaca. Poslije skupštine otišlo je đaštvo uz poklike proti Rimu i furtimašima u gornji grad pred sabor. Po- sebna deputacija od dva naprednjaka i dva starčevićanca predala je sab. presjedniku Dru. Medakoviću rezolaciju u formi peticije. Iz hrv. sabora. — Debata o proračunu rastegla se neobično dugo. Od ponedjeljka vuče se specijalna debata, pri kojoj govornici raspredaju razna pitanja velike politike. Čisti“ su se ponovno zadjeli o srpsko pi- tanje. Odgovorio im je zast. Pribičević, a osobito vješto nar. zast. Supilo progovorio je o Srbima. Razložio je politiku Srba u | itanju sjedinjenja Dalmacije a napose istak- nuo pitanje Bosne i Hercegovine. Završio je sygj govor riječima, da ko brata ne pri znaje za brata, taj će priznati tuđina za go- apodara, nadodavši k tomu Dante-ove riječi : Uomini šiate e noa pecore matte: : Acehč | ebreo tra voi di voi mon rida.