God. XVI. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i ža Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo.10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. U DUBROV predbrojen i za“tlošasto polugodište. Štamparija DeGiulli i dr. Pa a* , tio ? 44 rr NIKU, 20. ožujka 1907. Broj 23. \Ww 4 mm———————————————————————= IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE mm—————————————————————— Inn POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvali aća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta š u, po po 1 P o 1 i P godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Uzrujavaju se. U Beču. se počeli uzrujavati. ,Neue Frei Presse“ otvoreno poru- čuje: ,Treba zabilježiti, da Ugarska pokazuje jako živ interes za dalma- tinske odnošaje, otkako je austrijska vlada objelodanila program za oplođe- nje Dalmacije i javno muijenje Austri- je pokazalo najtopliji interes za gospo- darsko podignuće ove zemlje. Do sad smo neko miješanje u Dalmaciju tr- pjeli i opraštali kao dobri susjedi. Ali kad bi se ovi pojavi, koji se ovdje pomnjivo prate, umnožali, Au- strija bi jamačno imala potrebite od- lučnosti, da posvijetli u ovu tminu, i kaže onim, koji reklo bi se da imadu interesa, da Dalmaciju uzne- miruju, dosta jasno po starinskoj izreci: Dođite i kušajte je uzeti“. Ako ovo nije mahnitanje, tad što je! Mi jako dobro znamo, što su u Beču kadri, i da bi bili najradiji, kad Dalmacija no bi imala onu kr- , picu zakona, koja je krije od svako- jakih eksperimenata, ali to nije po- treba, da nam kažu, to ih ne pitamo. Slične prijetnje mogu Dalmatincu izmamiti samo posmijeh na_ usta, ali one ne će riješiti pitanje dalmš&- tinske željeznice. Kad se bude raditi o sjedinjenju, tad ćemo se i o tomu razgovarat, a sad bismo im mogli jedino kao pri- jatelji prišaptat, da je najveća sa- moobmama i pomišljati na to, da bi ponovno osvojenje Dalmacije moglo iispjeti bez oživotvorenja kardinalne tačke ekonomskog dijela programa svih dalmatinskih stranaka bez ra- zlike, bez željezničke sveze sa Hr- 'satskom. Ako nam Beč može to za- jamčiti, možda bi našao desetak Dal- matinaca, koji će mu vjerovati i u ostale tačke programa za ,oplođe- nje“ Dalmacije; ne može li to, tada ih ne će nači ni to deset. Neue Frei Presse“ muči se, da protumači, kako :Austrija u poslu dalmatinske željeznice ne može ni- kako pristati na zahtjeve Ugarske: Ali i kad bi to bila istina, Dalma- tiucima je svejedno; oni hoće imati željeznicu. Ti bečki argumetiti u D&L“' maciji ne mogu upalit, tim više, što ona zna: 1. tla Je ugarska vlada spravno sagraditi željeznicu Ogulin — granica sa troškom od 70-80 milijuna | svezati tu željeznicu sa Rranjskom. 2. da vlada austrijska nije niyda zahti- jevala dalmatinsku željeznicu, nego da je 'mju željelo ratno ministarstvo, a fo je nešto sasvim različno od gustrijske vlade, 3: da Je austrijska vlada zavriječila gradnju željeznice, Jer Je ona stavila pi tanje zeljezničko u t. zv. nagodbeni kompleks, i tako prisilila ugarsku vladu, da to isto učini. 4-40 mustiijska. vlada ne bi potrošila ni novčića za-ovu željeznicu > +6. da uustrijsku vlade nije : rila ugarsku vladu u ovom pltanju, dapače da nije ni odgovorila od 9 na ugarsku notu o predmetu. - Ovo su činjenice, koje iz Beča nijesu porekli, a bojimo se, da ih ne će ni poreći, jer je ovako. Bečka je vlada pokazala dakle tako malo in- teresa za ovo životno “pitanje Dal- macije, da su u Pešti, gdje su sve ovo. znali, ostali zabezeknuti, kad su u jednom oficijelnom komunikeu dalmatinskog namjesništva čitali crno na bijelu: ,Od pitanja, što su za Dalmaciju aktuelna, ostaje za:sada ne riješeno samo ono o“lizravnoj že- ljezničkoj svezi sa Dalmacijom. Uvjet da se ovo pitanje riješi, jest spora- zumak s ugarskom vladom, koji us- prkos svim nastojanjima austrijske vlade nije se dosad još mogao postići“. Razumijemo, da je Beču bilo mnogo do toga, da se njegova .akcija - za osvojenje Dalmacije - prekaže u :šte kulturnijem svjetlu, e da se nas uz- mogne prikazati kao ljude, na koje je dopušteno vršiti u interesu kul- ture pritisak, ali morali su opet pro- misliti i na to, da Dalmacija ima iskustvo. od 100. godina, «i da će ona prije nego povjeruje, htjeti se uvjeriti sta pripovijeda. Mogli su: znati i to, da nijedna vlada, a: po gotovo ne ona, u kojoj sjede faktični vođe mad- žarskog naroda, ne mdž& dopustiti, da joj se pripisuje nešto, što ne od- govara istini. Kako se je moglo go- voriti-o , nastojanjima austrijske vla- NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK de“, kad u ugarskom ministarstvu ne postoji nikakva spisa, koji bi to ,nastojanje“ potvrdio, kad iz Beča nijesu se ni udostojali odgovoriti na notu ugarske vlade u tom pitanju ? Iz Pešte to tumače na jako jedno- stavan način — nastajnim izborima. Je li tako, ne mari nam se ispiti- vati, ali zaludu je tajati, cijeli vla- din program za podignuće Dalmacije dobio je ovim otkrićima takav udarac, da bi u interesu same vlade bilo dati narodnom zastupstvu što prije pri- gode, da se cijelim programom po- zabavi i reče svoju, neka narod čuje iz usta svojih zastupnika, ima li se čemu nadati, ili su sve bile same puste riječi. Jedino je sabor mjesto, gdje bi vlada mogla dati razjašnjenja, koja zemlja traži. U uzrujanosti bit će i to zaboravili! Smotra dalmatinska“ donosi ovo priopćeno ; ,O zaprijekam, koje su na putu željez- ničkom spoju Dalmacije, dobivamo s pouz- dane strane ove obavijesti: Ima preko 20 godina, kako austrijska vlada nastoji da is- posluje dalmatinsko željezničko priključenje, ali je Ugarska uvijek to osujećivala. U zadnje vrijeme Ugarska je doista u načelu obećala spojenje Dalmacije željezničkom prugom, ali je postavila slijedeće uvjete: prvo: samo- stalno priključenje Kašovske-Oderberške že- ljeznice pruskoj državnoj željezničkoj mreži; drugo: Da se obveže trajnom tarifom uz au- strijske pruge, koje su po Ugarsku najzna- menitije. Ovo su zahtjevi što Ugarska od više vremena postavlja. Ali Austrija ne može da na nje pristane ni pod kakvim uvjetom. Koja god bila vlada, koja bi s ovakovim zahtjevima izašla pred parlamenat, učinila bi se odmah nemogućom. A Ugarska poznaje dobro ovo austrijsko stanovište ; pa ako dal- matinsko željezničko priključenje ima odvi- siti od ispunjenja pomenutih zahtjeva, to znači isto kao da je priključenje zaniekano. Današnje neiskrene izjave Ugarske smieraju samo tia to, da sa: Ugarske vlade svale*ma austrijsku ono nerazpoloženje, što se danas opažii u Hrvatskoj i Dalmaciji“: Pa neka bude sve tako kako ,Smotra*“ govori, što iz toga slijedi? Da dok je u Ugarskoj bila na-vladi liberalna stranka, za koju še Beč toliko zagrijavao, ona je siste- matično priječila , dobre“ namjere Beča. Što nam tad zamjerajn da se veselimo dolasku Košuti i drugova na vladu i pune ,Smotru“ tijestima, gdje se slika Košut kao kakvo strašilo ? 63