. Ugarska, vele, stavlja takove uvjete, na koje Austrija ne može pristat. < Ali to isto govore i Madžari, stom razlikom, da ono, što Madžari traže, služi za ekonomsku neod- visnost i Ugarske i Hrvatske od hira nje- mačkog Beča, a ono, što Beč traži ili bolje ne će da dade, služi mu, da i Hrvatsku i Ugarsku isisava. On dapače, da uzdrži svoje preimućstvo nad Ugarskom, spravan je eto i Dalmaciju žrtvovati. »Hrvatskoj Kruni“ Beč je mozak ispio. Ona govori o nekakvoj transinsularnoj željeznici, za koju je ministarstvo željeznica u Beču dalo sada na brzu ruku predkonce- siju. ,Pošto je koncesija izdadena, možemo više nego sigurno ustvrditi, da se nalazimo pred gotovim faktom. Austrijska vlada ili iz prkosa, ili jer nije voljna pristati na nika- kove rekompensacije za madžarsku privolu željezničkog spoja Knin-Novi, ili preko Like, odlučila se za izgradnju skupe, fantastičke, & ni za što sposobne transinsularne željez- nice“. Navaljuje na to na resolucijonaše kao krivce, pa pošto je navela, što smo pisali na glas o izjavi Szterernyijevoj, svršava ovaj sensacijonalni članak : ,Ovako mogu govoriti samo avcimadža- roni, ljudi kojima je sopstveni ,ja“ sve, a narod i interesi njihove domovine — deveta briga itd. u običnom tonu , prvog hrvatskog dnevnika“. Što se tiče onoga, što smo pisali o Sztererenyijevoj izjavi, jako nam je milo, da su izjave, koje su poslije stigle, i samo pi- sanje bečkih novina dale nama potpuno pravo. A što se pak tiče transinsularne že- ljeznice, ima biti da je ,Hrvatska Kruna“ jako dobro upućena u osnove bečke vlade, kad drži ozbiljnim nešto, čemu se svi u Dalmaciji smiju. Izborno gibanje. Kandidatura Ivčevića. — Zastupnici općina izbornog kotara Trogir — Lećevica — Drniš itd. složili su se i predložili uprav- nom odboru stranke zašt. Ivčevića za svo- ga kandidata. Protukandidat g. Dulibiću. — U šibenskom kotaru kandidira Dr. Iljadica pro- ti Dr. Dulibiću. Dr. Dulibić je poznat kao otvoreni resolucijonaš, koji je uz resoluciju pristao od prvog početka, pa sigurno nema političkih uzroka, koji bi opravdali protu- kandidaturu Dr. Iljadice. Pravije je tražiti uzroka u mjesnim borbama, koje su se oči- tovale i nedavno prigodom općinskih izbora. Kandidati u srpskim kotarima. — Izaslanici mjesnih odbora složili su se u Boci u osobi Dr. Kvekvića, a u Kninu u osobi Dr. Pugliesi. Oba su primili ponuđe- nu kandidaturu, ako ih dakako kandiduje upravni odbor srpske stranke. Tim je dakle kandidatura Gopčevića u Boci propala, a prestati će ufamo se i agi- tacije u kninskom kotaru, o kojim se počelo govoriti i po hrvatskim novinama, i to kad- god ne baš najtaktičnije, Naši dopisi. Slano, 16. ožujka 1906. v zadnje doba pojavilo se kod nas si- lesija, čagalja da ih je užasno slušati kako pred večer. vrij. — Ali dok je do sa- mog zavijanja bilo, još su se mogli trpjeti, nu ovih dana počeli su da kolju životinju već i tako siromašnom pučanstvu. Pred 15 dana zaklali su dva brava u Trnovi, pred osam dana zaklali su 14 brava jednoj sasma siromašnoj obitelji u Slanome, kojoj -su ti bravi bili jedina prehrana, a prekojučer u sred dana, čagalj je naskočio i zaklao jednoga ovna. Potraje li ovako pri- jeti pogibelj da ne ćemo ni po danu smjeti stoku na pašu slati, a kod kuće je nemamo čime hraniti, — Naša je općina hvalevrijedno se požurila da odredi lov na čaglje i zatra- žila otrovi od vlade, da se kušamo riješiti ili bar odalečiti ove grabežljive zvijeri. Ovijeh dana usrećić nas je svojim do- laskom jedan novi oružnik — Lončar tako zvani — koji rek bi između ostalog ili nezna ili je zaboravio da ovdje mjesno re- darstvo pripada općini a ne njemu, pa po- čeo nešto odviše da se promeće i zadirkiva, gdje mu mjesta nije. Molimo ga da se umiri i ne zakidiva, jer mi amo mirno živimo, ne sekavamo nikoga, ali ne dopuštamo ni da nas sekavaju .... Ta nijesmo još u.... m ——————————————— Dubrovnik, 19. ožujka. 1906. Pitanje . željezničkog spoja Dal- macije. — Odlični političar madžarski grof Teodor Batthyany u polemici, koju vodi u »Magyarorszagu“ sa poluslužbenom bečkom »N. F. Presse“ o nagodbi između Ugarske i Austrije, bavi se među ostalim i o pitanju dalmatinske željeznice. Batthyany razlaže, da austrijska vlada, štono riječ, _nije_ uzela na znanje, e Dalmacija opstoji na svijetu. Tek onda kad se počeše pomaljati prvi po-' čeci one simpatije, što danas spaja južne Slavene s Madžarima, sjetiše se Dalmacije i stadoše se brinuti za dosad zanemareno spo- jenje Dalmacije s Austrijom. Pod. pritiskom južne slavenske politike, koja vodi k neod. visnosti, stala se austrijska vlada ozbiljno baviti interesima Dalmacije, a počelo se Dal- matincima prikazivati Ugarsku i njenu naro- dnu vladu kao da je neprijateljica Dalmacije, te se kod toga ponajviše služe kojekakvim tvrdnjama u poslu dalmatinske željeznice. Spominje onda poznati brzojav Nardelli-a, te o njemu kaže da bi bio krasan, da nije slučajno bio izdan cigla dva mjeseca pred izbore. Tumači tada izjavu Szeterenyievu i opravdava ponašanje ugarske vlade u pitanju južne hrvatske želježnice, jer je sam mini- star presjednik Beck izjavio, da postoji jun- etim za sva nagodbena pitanja, te je u taj sklop povukao i pitanje dalmatinske željez- nice. Prisilio je tako i ugarsku vladu, da i oma, kako je naravno, izađe sa svojim traž- binama. Iz svega se ovoga — veli dalje — jasno vidi, kako je upravo postupanje au- strijske vlade jedina zapreka izgradnji želje- znice, koja bi Dalmacija spojila sdrugim zemljama. Corpus seperatum Spljet. Sad kad su otkriveno uredovne laži treba izmisliti što drugo, pak šu izmislili nešto što ni- komu (ozbiljna nije moglo da pade na pa- met. Sasviin ozbiljno tvrde, da Madžari, kako cijenu za željezničku. svezu meću' pripojenje Spljeta Ugarskoj. Po običaju kaža da to doznaju iz dobro upućena izvora. Ako nije skovana u uredništva Krune, taj izvor biti će pop Viwio, ili osoba njemu slična. Mislimo - da je i Madžarima i Hrvatima dosta jedna ., Rijeka što im mnogo jada zadava, e da bi pošli stvarat drugu mnogo goru. Rijeka, ili bolje riječko teško pitanje, taj veliki kemen smutnje, stvorili su dogođaji prošlih vijekova ali u naše doba nove primjere tom slične, na Hrvatskoj obali, mogli bi stvoriti samo neprijatelji domovine, a izmisliti i pisati u grijeh novome kursu, samo stari okorjeli sektarci, sad pretvoreni u kamarilske agente a to ako ne po mitu zaslijepljeni sektarskim duhom i ludosti.: Izlet iz Banovine u Dalmaciju. — Zagrebačka , Hrvatska“ javlja: Građanski klub Hrvatske stranke prava u Zgrebu za- ključio je, da se stavi u sporazum sa svim zanimanim krugovima o izletu u Dalmaciju, te čim budu predradnje gotove, priopćiti će se osnova putovanja odborima ostalih hrvat- skih i srpskih stranaka, da se ovaj rodo- ljubni izlet konačno izvede uz sudjelovanje i u sporazumu sa svim hrvatskim rodolju- bima s ovu stranu Velebita, koji su solidarni s radom i težnjama koaliranih hrvatskih i srpskih stranaka u Hrvatskoj i Dalmaciji. Povodom krivih vijesti, koje su o pohodu u Dalmaciju bile iznešene u nekim našim li- stovima, građanski klub Hrv. Stranke prava u Zagrebu mora izjaviti, da jeizletu svrha samo ta, da se rodoljubi iz gornje dosele - toli teško potlačene Hrvatske uzmognu upo- znati s požrtvovnom braćom u Dalmaciji, koji su toliko pridonesli preokretu prilika u Hrvatskoj. U drugom redu svrha je izletu da upoznamo krasote Dalmacije, pa se izrično želi, da tom izletu sudjeluje i rodoljubni krasni spol Banovine. Molimo naše novin- stvo, da samo u tom duhu i smjeru prati akciju građanskoga kluba Hrv. stranke prava u Zagrebu. Izborna reforma za Hrvatsku. — Saborski odbor za izbornu reformu držao je dne 13. o. mj. drugu svoju sjednicu, da se ustanove načela, na kojima bi se osnivala nova izborna reforma za Hrvatsku. Iza sve- strane i živahne debate prihvaćena su neka načela glede aktivnog izbornog prava. O ostalim načelima odlučiće se u budućoj sjed- nici, koja će biti -sazvana čim prije. 'Ta će se načela, što ih odbor odredi priopćiti vladi, da ona na njihovom temelju izradi zakonsku osnovu i da ju predloži ustavnimi faktorima na daljnje riješenje. Nade je, da će ova osnova biti već u jesenskom zasijedanju hr- vatskoga sabora prihvaćena., Sjajna pobjeda Hrvata u Istri. — Iza Veprinca, gdje su Hrvati sjajno pobi- jedili u općinskim izborima, dolazi i još veseliji glas o uspjehu izbora u Pazinu. U III. tijela Hrvati su prodrli sa 1047 glaso- va proti 9 talijanaških. U II tijelu talija- naši su se ustegli od glasovanja, a Hrvata jer došlo na izbore 383. Prema tome Hrvati imadu većinu. U L tijelu naravno da su ta- lijanaši izvukli većina pomoću činovničkih glasova. * P Ove pobjede u Istri svakoga Hrvata moraju obradovati. Znak je ovo, da se i u Istri počela buditi narodna svijest usprkos svih pritisaka sa strane službenih ljudi, koji su se obikli da narod onesviješćen vode kuda je njima drago. Ovakovi svijesni is- . tupi Hrvata jamačno će uplivat i na odno- šaje u istarskom saboru, koji ne može da' radi, jer talijanaška većina | ne dopušta da se u saboru ve našim za * regereci tiskođu Austrije i Srbije. — Dne 15.,0. mj. srpska vlada predala je austro-ugarskom poslaniku baranu Crikanu odgovor na zadnju notu austro-ugarsku. Tu se veli, da je srpska vlada uzela sa zado-