i

maria

+

   

vl + q
poet iJj
titdid isinai Ši

| i
s i

ti 8

vi
iti

4
i
1
đ
3
|
I
%
M

koa 3.

=

 

  
 

pravda, interesi prejasnog vladalačkog

doma, naših zemalja i naroda sve je to

uz nas, za to borimo se skupa, uza-

jamno, rame o rame za remkorpo-

raciju Dalmacije!

 

€. Dr. Ioanu Mangjeru.

Naš članak u 24. broju pod naslovom
Otrov“, dao je povoda nar. zast. g. Dr.
Ivanu Mangjeru, da se na naš čedni rad
osvrne. Kaže, da smo ciljali na njega. Nije
baš to istina, jer smo onim člankom ciljali
na sve tajne i javne kumove bečke  propa-
gande, ali kad bi baš to bila istina, svakako
bismo, ne pominjući ga bili pokazali prama
njemu više obzira, nego ga on sam poka-
zuje, kul dopušta, da se njegovo ime crni
na bielini Našeg Jedinstva“.

Nama je svejedno, što do našega rada
drži gosp. zast. Ivan Mangjer, i kako ga
on kosti, samo će mam dapustiti, da ono
što mislimo, imamo srčanosti, da i kažemo,
i da se nijesmo nigda ponizili do mutnih
intriga proti stranci, kojoj pripadamo. G.
zastupnik nam predbacuje, da na nemjestu (!)
spominjemo riječku resoluciju, ali kad bi to
bilo istina, cijenimo, da je bolje resolućiju
spominjati #+na = nemjeslu; nego zaboraviti,
poklen si je podpišsao, da ona postoji i da
je nju hrvatska stranka“ prihvatila kao
program.

. Sto smo kazali, da je moglo razljutit

gospodina zastupnika? Jednostavno to, da
ima u Dalmaciji ljudi, koji hoće da podimeću
klipove gradnji pruge Ogulin-Knin, vičući
na sva usta, da to nije željeznica, koju Dal-
macija hoće, i u ime toga rujući proti spo-
razunmu Hrvata i Madžara. Kada se je g.
Mangjer na to odazvao i smatrao potrebnim,
da reagira, bit će da je i sam shvatio, kako
bi njegovo pisanje moglo dati povoda, da
na njega padne slična sumnja. Ako se je
htio da od te sumnje opravda, dobro je u-
činio, ali je samo mogao izabrati drugi način
a ne upuštati se s nama u polemiku, kojoj
naši nazori o dalmatinskoj željeznici nijesu
mogli dati povođa, pa i on sam mora pri:
znati, da smo i mi izjavili, kako je željez-
nička sveza Knin-Novi za Dalmaciju mnogo
zgodnija od željeznice Knin-Ogulin. Ovako
izgleda, da je htio izazvati polemiku, neka
se samo ovo pitanje pretresa, s drugim
riječima stvara smutnja u doba, kad je nije
potreba. :
Današnje prilike ne smijemo promatrati
sa sičušnog gledišta mjesnih i teritorijalnih
interesa. Povjest zadnjih decenija dostatno
nam je dokazala, da se takova osveti zače-
tnicima. Ona nas je poučila i to, da eko-
nomski napredak zavisi o političkom utjecaju.
Dalmacija, a isto tako ni Hrvatska, nijesu
mogli ništa postići baš za to, jer je njihov
politički upliv bio jednak ništici. I ono 40
zastupnika u Pešti — i da su bili zastupnici
— i ono 11 u Beču bili su za vladu broj,
na koji se nije trebalo osvićati. Njoj je
mnogo preči posao bio udovoljiti zahtjevima
Čeha, Nijemaca, Poljaka i Madžara, pa bilo
to i preko nas, i osigurati tako političkim
i ekonomskim koncesijama za sebe u parla-
mentima većinu. To je najbolje razumio pok.
Klaić, pa je za to i izbjegavao u bečkom
parlamentu hrvatsku splendid isolation, već
je tražio sabi saveznika sada tamo gada
ovamo. To mu se zanjerilo, ali treba pri-

znati, da je a ondašnjim prilikama to jedino
mogao učiniti, i da toj politici moramo za-
hvaliti mnoge narodne tečevine u_ Dalmaciji.

Ovo je Klaiću bilo dopušteno, jer je
njegov bistar um uvidio, da je nagodbom
od 1867. pitanje aneksije odgođeno za de-
setke i desetke godina. :

Nu sada, kad je toliko željkovani ,,zgo-
dan čas“ prispio, ono, što je onda bilo upu-
tno, bila bi najveća pogrješka. Ako je onda
Klaić, da Dalmacija u parlamentu ne iščezne
morao se prilagoditi prilikama, sada da ne
iščeznemo, moramo bataliti sve dosadašnje
naše natezanje, -da pokupimo mrvice bečkog
i peštanskog stola, tražeći jedino, da se po-

raviti svoju domovinu, a dolazeći u dodir
sa poglavicom vlade, naći će na stotine pri-
lika, da predoči naše potrebe i želje i da
obrati pozornost kompetentnijeh faktora na
naše tužbe. Gospodinu Čulića | preporučio
bih, da pomnjivo prati naše novinstvo“.

Ove zadnje riječi nijesmo podertali mi,
podertala ih je ,Prava“, a mi na njih samo
upozornjemo.

Pohod hrvatskih zastupnika u
Dalmaciju. — Konačno je inicijativom
Hrvatske stranke prava utanačen program
izleta u Dalmaciju. Izlet će se upriličiti dne
20. travnja i trajati će 10 dana. Ugarsko-
hrvatsko parobrodarsko Društvo staviti će

litički ojačamo,, te tako stvorimo temelje ga. građanskom odboru Hrvatske stranke prava

ekonomski napredak. Takovo političko oja-
čanje moguće je samo sjedinjenjem, dakako
uz uvjete nabrojene u riječkoj resoluciji,
samo ono može nam osigurati trajan upliv
u monarhiji, pa baš za to sve ono, što se
sada u monarhiji zbija, mi promatramo jedino
s gledišta aneksije. Što aneksiju pospješuje,
dobro je; što je priječi, zlo je.

Ko ovako promatra stvari, dolazi do
sasvin drugoga zaključka, nego je došao
Dr. Ivan Mangjer. Za nas je pitanje željez-
ničke sveze stvar, koja se ima povoljno ri-
ješiti za Dalmaciju, ako uspiju naše poli-
tićke tražbine. Ne uspiju li ove, tada i kad
bi dobili željeznicu, uvijek će ostati politički
jačim na pretek sredstava, da toj tečevimi
oduzmu svaku znamenitost. 1 g. Mangjer
znat će, da je to nađasve kod željeznica
jako lako, a upozorit ćemo ga, da se bolje
uvjeri, na sadašnje nagodbene pregovore
između Ugarske i Austrije, koje su se za-
uzlali u  gorđijski uzao, kad je došlo na

raspravljanje tarifalno pitanje.
Ne kažemo ovim, da mi treba da za
sada batalimo naše  zalitjeve u pogledu

dalmatinske željeznice. 'To bi bila najveća,

glupost, ali modo aneor m' offende. Mi ni-
jesmo ustali proti tomu, da Dalmacija traži
željezničku svezu Knin-Novi, nego proti
izrabljivanja ovog opravdanog zalitjeva proti
politici, koja u prvom redu ide za tim, da
se politički ojačaimo, dotično pokrenemo pi-
tanje sjedinjenja. Je li nas nar. zast. g.
Mangjer razumio?

 

Dubrovnik, 2 travnja 1907,

Jedna sramotna preporuka. — Mi-
nistar predsjednik Beck dozvao je k sebi u
presidij nekoga Čulića. Za toga čovjeka znamo
da je na universi bio veliki pravaš. Kad je
svršio universu otišao je u političku službu.
Tu skoro da nije zaboravio materinski jezik :
predstavljao se njemački, razgovara njemački,
i pušio cigarete i oblačio rukavice po nje-
mački. Pošto je obišao nekoliko poglavar-
stava, iščeznuo je najednom irekli su nam
da je bio pozvan na ministarstvo. Za njega
smo još jednom čuli ovog ljeta, kad je do-
šao na rodni Brač u klobuku panama sa
erno-žutom vrpcom, a sad eto čujemo, da je
ministar predsjednik Beck baš njega izabrao
da ga izvješćnje o Dalmaciji.

» Prava“ javljajući ovaj poziv nadodaje :
»Ko zna, koliko se plemića i baruna natječe,
da se domognu slažbe kod predsjedništva i
kad se promisli, koliko je ugledna takova
služba, moći će raznijeti, od kolike je za-
mašitosti, da jedan naš domaći čovjek takovo
mjesto zauzimije.  Mišlim, da će radosno
primiti ovu. vijest Dalmatinci, jer Dalmatinac
— pa kojigod bio — ne će za lasno zabo-

.

na uporabu svoj najljepši i najbolji parobrod.
Izlet se ograničuje na određeni broj, i to
80, najviše 100 izletnika. U prvom redu
izletu će prisustvovati narodni zastupnici, a
osim njih i drugi viđeniji rodoljubi i pris-
taše pojedinih  koalicijonih stranaka. Radi
raznih okolnosti nastoji se urediti, kako bi
“izletu sndjelovala samo gospoda, bez gos-
pođa i djece.

Službeni prijem hrv. izletnici ma.
— Obzor“ javlja iz najpouzdanijeg izvora,
da se u Zadru na namjestništva _ spremaju,
da hrvatske izletnike,koji će doći o Uskrsnim
blagdanima u Dalmaciju, službeno pričekaju
i pogoste. Ovo je sigurno zasnovano a do-
govoru sa bečkom vladom, a i previše je
očita svrha: da barem ublaže političko zna-
čenje, kad ne mogu da uklone ovaj izlet, i pol.
kurtoazija ima svoje uzroke...

Akcija za unapređenje Dalmacije.
Prispio je u Zadar bečki odvjetnik Dr.
Heinrich Graf, koji je dobio koncesiju za
transinsularnua željeznicu, koja bi vezala
Dalmaciju preko. otoka Paga i Cresa sa
monarhijom. Posjetio je / predsjednika sa-
bora g. D.ra Ivčevića i nar. zast. Bianki
nia, kojega je zapitao za razloge njegove
protivnosti ovoj željeznici. Biankini mu je
iznio više tih razloga. Najprije ovim pro-
jektom odgađa se pitanje najnužnije željez-
ničke sveze preko Hrvatske, koja po nas
ima najveću ekonomnu i političku važnost.
Osim toga protive se razlozi tehničke na-
.ravi radi silnih vjetrova, koji u onim stra-
nama u zimsko doba vladaju. Ova željeznica
nanijela bi također znatne štete našoj trgo-
vačkoj mornarici u njezinom saobraćaju sa
Trstom i t. 4

Poljodjelsko vijeće u Beču izabralo je
bilo odbor, koji će ispitati gospodarske inte-
rese Dalmacije i odrediti prve shodne ko-
rake u tom pogledu. Ministarstvo je sazvalo
sjednicu odbora za subotu 6. 0. m., gdje
će se o tom _ raspravljati. :

Državna subvencija za gospodarsku
pouku, koja je lani iznašala K 46.000 povišena
je za g. 1907 na 78.000 kruna, a to za
školske vrtove, za nagradu zaslažnih pučkih
učitelja, za stipendije kod viših i manjih
gospodarskih škola. Nadalje će se povišiti
državna pripomoć za dobre gospodarske
knjige. Ministarstvo će također na temelju
predloga — namjesnikovih kupiti nekoliko
gospodarskih sprava za putujuće učitelje, kako
bi praktično pokazivali uporabu sprava.

Dozvola za tiskarnu u Šibeniku.
— Ministarstvo je udijelilo dozvolu D.ru
Krstelju i dr. u Sibeniku, da mogu otvoriti
tiskaru, koju su odavna uredili.

= '