i maria + vl + q poet iJj titdid isinai Ši | i s i ti 8 vi iti 4 i 1 đ 3 | I % M koa 3. = pravda, interesi prejasnog vladalačkog doma, naših zemalja i naroda sve je to uz nas, za to borimo se skupa, uza- jamno, rame o rame za remkorpo- raciju Dalmacije! €. Dr. Ioanu Mangjeru. Naš članak u 24. broju pod naslovom Otrov“, dao je povoda nar. zast. g. Dr. Ivanu Mangjeru, da se na naš čedni rad osvrne. Kaže, da smo ciljali na njega. Nije baš to istina, jer smo onim člankom ciljali na sve tajne i javne kumove bečke propa- gande, ali kad bi baš to bila istina, svakako bismo, ne pominjući ga bili pokazali prama njemu više obzira, nego ga on sam poka- zuje, kul dopušta, da se njegovo ime crni na bielini Našeg Jedinstva“. Nama je svejedno, što do našega rada drži gosp. zast. Ivan Mangjer, i kako ga on kosti, samo će mam dapustiti, da ono što mislimo, imamo srčanosti, da i kažemo, i da se nijesmo nigda ponizili do mutnih intriga proti stranci, kojoj pripadamo. G. zastupnik nam predbacuje, da na nemjestu (!) spominjemo riječku resoluciju, ali kad bi to bilo istina, cijenimo, da je bolje resolućiju spominjati #+na = nemjeslu; nego zaboraviti, poklen si je podpišsao, da ona postoji i da je nju hrvatska stranka“ prihvatila kao program. . Sto smo kazali, da je moglo razljutit gospodina zastupnika? Jednostavno to, da ima u Dalmaciji ljudi, koji hoće da podimeću klipove gradnji pruge Ogulin-Knin, vičući na sva usta, da to nije željeznica, koju Dal- macija hoće, i u ime toga rujući proti spo- razunmu Hrvata i Madžara. Kada se je g. Mangjer na to odazvao i smatrao potrebnim, da reagira, bit će da je i sam shvatio, kako bi njegovo pisanje moglo dati povoda, da na njega padne slična sumnja. Ako se je htio da od te sumnje opravda, dobro je u- činio, ali je samo mogao izabrati drugi način a ne upuštati se s nama u polemiku, kojoj naši nazori o dalmatinskoj željeznici nijesu mogli dati povođa, pa i on sam mora pri: znati, da smo i mi izjavili, kako je željez- nička sveza Knin-Novi za Dalmaciju mnogo zgodnija od željeznice Knin-Ogulin. Ovako izgleda, da je htio izazvati polemiku, neka se samo ovo pitanje pretresa, s drugim riječima stvara smutnja u doba, kad je nije potreba. : Današnje prilike ne smijemo promatrati sa sičušnog gledišta mjesnih i teritorijalnih interesa. Povjest zadnjih decenija dostatno nam je dokazala, da se takova osveti zače- tnicima. Ona nas je poučila i to, da eko- nomski napredak zavisi o političkom utjecaju. Dalmacija, a isto tako ni Hrvatska, nijesu mogli ništa postići baš za to, jer je njihov politički upliv bio jednak ništici. I ono 40 zastupnika u Pešti — i da su bili zastupnici — i ono 11 u Beču bili su za vladu broj, na koji se nije trebalo osvićati. Njoj je mnogo preči posao bio udovoljiti zahtjevima Čeha, Nijemaca, Poljaka i Madžara, pa bilo to i preko nas, i osigurati tako političkim i ekonomskim koncesijama za sebe u parla- mentima većinu. To je najbolje razumio pok. Klaić, pa je za to i izbjegavao u bečkom parlamentu hrvatsku splendid isolation, već je tražio sabi saveznika sada tamo gada ovamo. To mu se zanjerilo, ali treba pri- znati, da je a ondašnjim prilikama to jedino mogao učiniti, i da toj politici moramo za- hvaliti mnoge narodne tečevine u_ Dalmaciji. Ovo je Klaiću bilo dopušteno, jer je njegov bistar um uvidio, da je nagodbom od 1867. pitanje aneksije odgođeno za de- setke i desetke godina. : Nu sada, kad je toliko željkovani ,,zgo- dan čas“ prispio, ono, što je onda bilo upu- tno, bila bi najveća pogrješka. Ako je onda Klaić, da Dalmacija u parlamentu ne iščezne morao se prilagoditi prilikama, sada da ne iščeznemo, moramo bataliti sve dosadašnje naše natezanje, -da pokupimo mrvice bečkog i peštanskog stola, tražeći jedino, da se po- raviti svoju domovinu, a dolazeći u dodir sa poglavicom vlade, naći će na stotine pri- lika, da predoči naše potrebe i želje i da obrati pozornost kompetentnijeh faktora na naše tužbe. Gospodinu Čulića | preporučio bih, da pomnjivo prati naše novinstvo“. Ove zadnje riječi nijesmo podertali mi, podertala ih je ,Prava“, a mi na njih samo upozornjemo. Pohod hrvatskih zastupnika u Dalmaciju. — Konačno je inicijativom Hrvatske stranke prava utanačen program izleta u Dalmaciju. Izlet će se upriličiti dne 20. travnja i trajati će 10 dana. Ugarsko- hrvatsko parobrodarsko Društvo staviti će litički ojačamo,, te tako stvorimo temelje ga. građanskom odboru Hrvatske stranke prava ekonomski napredak. Takovo političko oja- čanje moguće je samo sjedinjenjem, dakako uz uvjete nabrojene u riječkoj resoluciji, samo ono može nam osigurati trajan upliv u monarhiji, pa baš za to sve ono, što se sada u monarhiji zbija, mi promatramo jedino s gledišta aneksije. Što aneksiju pospješuje, dobro je; što je priječi, zlo je. Ko ovako promatra stvari, dolazi do sasvin drugoga zaključka, nego je došao Dr. Ivan Mangjer. Za nas je pitanje željez- ničke sveze stvar, koja se ima povoljno ri- ješiti za Dalmaciju, ako uspiju naše poli- tićke tražbine. Ne uspiju li ove, tada i kad bi dobili željeznicu, uvijek će ostati politički jačim na pretek sredstava, da toj tečevimi oduzmu svaku znamenitost. 1 g. Mangjer znat će, da je to nađasve kod željeznica jako lako, a upozorit ćemo ga, da se bolje uvjeri, na sadašnje nagodbene pregovore između Ugarske i Austrije, koje su se za- uzlali u gorđijski uzao, kad je došlo na raspravljanje tarifalno pitanje. Ne kažemo ovim, da mi treba da za sada batalimo naše zalitjeve u pogledu dalmatinske željeznice. 'To bi bila najveća, glupost, ali modo aneor m' offende. Mi ni- jesmo ustali proti tomu, da Dalmacija traži željezničku svezu Knin-Novi, nego proti izrabljivanja ovog opravdanog zalitjeva proti politici, koja u prvom redu ide za tim, da se politički ojačaimo, dotično pokrenemo pi- tanje sjedinjenja. Je li nas nar. zast. g. Mangjer razumio? Dubrovnik, 2 travnja 1907, Jedna sramotna preporuka. — Mi- nistar predsjednik Beck dozvao je k sebi u presidij nekoga Čulića. Za toga čovjeka znamo da je na universi bio veliki pravaš. Kad je svršio universu otišao je u političku službu. Tu skoro da nije zaboravio materinski jezik : predstavljao se njemački, razgovara njemački, i pušio cigarete i oblačio rukavice po nje- mački. Pošto je obišao nekoliko poglavar- stava, iščeznuo je najednom irekli su nam da je bio pozvan na ministarstvo. Za njega smo još jednom čuli ovog ljeta, kad je do- šao na rodni Brač u klobuku panama sa erno-žutom vrpcom, a sad eto čujemo, da je ministar predsjednik Beck baš njega izabrao da ga izvješćnje o Dalmaciji. » Prava“ javljajući ovaj poziv nadodaje : »Ko zna, koliko se plemića i baruna natječe, da se domognu slažbe kod predsjedništva i kad se promisli, koliko je ugledna takova služba, moći će raznijeti, od kolike je za- mašitosti, da jedan naš domaći čovjek takovo mjesto zauzimije. Mišlim, da će radosno primiti ovu. vijest Dalmatinci, jer Dalmatinac — pa kojigod bio — ne će za lasno zabo- . na uporabu svoj najljepši i najbolji parobrod. Izlet se ograničuje na određeni broj, i to 80, najviše 100 izletnika. U prvom redu izletu će prisustvovati narodni zastupnici, a osim njih i drugi viđeniji rodoljubi i pris- taše pojedinih koalicijonih stranaka. Radi raznih okolnosti nastoji se urediti, kako bi “izletu sndjelovala samo gospoda, bez gos- pođa i djece. Službeni prijem hrv. izletnici ma. — Obzor“ javlja iz najpouzdanijeg izvora, da se u Zadru na namjestništva _ spremaju, da hrvatske izletnike,koji će doći o Uskrsnim blagdanima u Dalmaciju, službeno pričekaju i pogoste. Ovo je sigurno zasnovano a do- govoru sa bečkom vladom, a i previše je očita svrha: da barem ublaže političko zna- čenje, kad ne mogu da uklone ovaj izlet, i pol. kurtoazija ima svoje uzroke... Akcija za unapređenje Dalmacije. Prispio je u Zadar bečki odvjetnik Dr. Heinrich Graf, koji je dobio koncesiju za transinsularnua željeznicu, koja bi vezala Dalmaciju preko. otoka Paga i Cresa sa monarhijom. Posjetio je / predsjednika sa- bora g. D.ra Ivčevića i nar. zast. Bianki nia, kojega je zapitao za razloge njegove protivnosti ovoj željeznici. Biankini mu je iznio više tih razloga. Najprije ovim pro- jektom odgađa se pitanje najnužnije željez- ničke sveze preko Hrvatske, koja po nas ima najveću ekonomnu i političku važnost. Osim toga protive se razlozi tehničke na- .ravi radi silnih vjetrova, koji u onim stra- nama u zimsko doba vladaju. Ova željeznica nanijela bi također znatne štete našoj trgo- vačkoj mornarici u njezinom saobraćaju sa Trstom i t. 4 Poljodjelsko vijeće u Beču izabralo je bilo odbor, koji će ispitati gospodarske inte- rese Dalmacije i odrediti prve shodne ko- rake u tom pogledu. Ministarstvo je sazvalo sjednicu odbora za subotu 6. 0. m., gdje će se o tom _ raspravljati. : Državna subvencija za gospodarsku pouku, koja je lani iznašala K 46.000 povišena je za g. 1907 na 78.000 kruna, a to za školske vrtove, za nagradu zaslažnih pučkih učitelja, za stipendije kod viših i manjih gospodarskih škola. Nadalje će se povišiti državna pripomoć za dobre gospodarske knjige. Ministarstvo će također na temelju predloga — namjesnikovih kupiti nekoliko gospodarskih sprava za putujuće učitelje, kako bi praktično pokazivali uporabu sprava. Dozvola za tiskarnu u Šibeniku. — Ministarstvo je udijelilo dozvolu D.ru Krstelju i dr. u Sibeniku, da mogu otvoriti tiskaru, koju su odavna uredili. = '