—_ seća

RSS

i
|

i
i
i

Y

ia AE

 

   

ostalim kaže, kako austrijska vlada može da
ima jednu veoma dobru i veliku polugu
proti Madžarima u ovim sadanjim pregovo-
rima, koji se vode između austrijske i ugar-
ske vladu za obnovu Austro-Ugarske na-
godbe. 'To veliko oružje bili bi Hrvati. Ci-
tira neke paragrafe ugarsko-hrvatske nagodbe,
po kojima čitava nagodba ne bi bila valjana
ako pri pregovorima ne bi učestvovala i
Hrvatska i ako taj ugovor ne bi sankcionirao
i hrvatski sabor. Još se više čudi ,,Gross-
Oesterreich“, kako ovo veoma jako oružje
ne upotrebe .reiehsfreundliche“ stranke u
Austriji. Da dokaže kako bi bilo zgodnoga
terena u Hrvatskoj, da ju se eksploatiše
proti Madžarima, a u korist Austrije, ovako
nadovezuje ,Gross-Oesterreich* :

.U novembru 1895, odmah iza kako
su Supilo, Apponyi i Kossuth napravili riječku
resoluciju, pokušao je državni odbor ,Velike
Austrije“, da pomoću Austriji naklonjenih
stranaka u Hrvatskoj povede jednu protu-
akciju. 1 to je zavisilo od toga, da li će na
toj akciji sudjelovati i glavna stranka au-
strijske prijestonice. S foga je naš odbor po-
sredovao, da je došco u Beč Dr. Josef
Frank, vođa čiste stranke prava u Hrvatskoj
i da je imao jednu višesatnu konferenciju u
bečkom ,,Rathaus-u s Dr. Luegerom“ “').

Što dalje navada ,Gross Osterreich“ za

+.% . s. . “ * * *
nas nije od osobite važnosti. Tu je Još do-

duše samo, da je Frank precizirao državno-
pravno stanovište Hrvatske prama U garskoj.
On je rekao netom se Ugarska carinski odi-
jeli od Austrije, da tim eo ipso presvaje
svaki dršavno-pravni odnošaj izmeđa Ugai-
ske i Hrvatske i da će tako Hrvatska pro-
vesti svoje samostalno carinsko područje.
Budući pak, da je Hrvatska gospodarski
više vezana na Austriju, nego na Ugarsku,
to bi bilo poželjno povesti jednu zajednička
akciju.

Ovako ,G103s-Oesterreich*. Za nas je
ova izjava od velike važnosti. Sam ,Gross-
Oesterreich* kaže da je imao odnošaja s
Dr. Frankom i da je posredovao, da Dr.
Frank dođe u Beč, da ugovara s Dr. La
gerom, kako da se povede jedna protaak-
cija proti riječkoj resoluciji. Frank je došao
u Beć i o tomu je konferirao više sati s
Dr. Luegerom. Odboru ,Gross-Oesterreich-a“
bio je poznat taj razgovor, jer ga ovaj u
nekim dijelovima, što se tiče nagodbe citira.

Sto će na ovo Dr. Frank? Hoće li i
ovo dementirati i kazati, da je hodio samo
privatno u Beč? Hoće li još. nijekati, da je
podržavao sveze s odborom , Velike Austrije“.

Vrijeme bi bilo, da rodoljubni elementi
u Starčevićevoj stranci ,prava otvore oči i
vide put, kojim ih hoće Dr. Frank da po-
vede. Skrajnje je vrijeme, da hrvatska jav-
nost već jedanput obračuna s tim politič-
kim mešetarom i da.se rodoljubni elementi
udruže, da sjedinjenim silama porade na ko-
rist ove otačbine, proti kojoj Dr. Erank sa
raznim odborima i ne odborima tajno rovari
i nastoji uništiti svaku akciju, koja teži za
srećom i slobodom naše tužne domovine,

—lin.

#) Kuršiv je naš.

Čakule.

Cisti“ su čeljad, koja se jako
lako utješe. Dok je Hrvatska stenjala
pod Kkuenovštinom, oni su se tje-

šili idealima, i puštali, da Khuen

 

O

 

diže i ono malo slobode, što su je
paragrafi pro forma bili ostavili.
Franku se dokazalo, da je. zbog ne
baš čistih posala bio suspendiran od
odvjetništva: sasuli se na njega pri-
jekori zbog Božjakovine, Danice itd.
itd. a čisti se tješe, da:su sve to zli
jezici, koji hoće da unište najvišeg
živućega. Nekim, odgojenim u školi
Starčevića, posta"frankovluk zazoran,
pokrenuli ,Starčevićanca“, da brane
nauku staroga“ od semitskog na-
metanja, a čisti se tješe, da su to
ljudi plaćeni od resolucijonaša. Fran-
kov rad u sabora ometa uvedenje
najnužnijih socijalnih i ustavnih re-
forama, a čisti“ se tješe, da će iz
toga rada iskočiti velika, ujedinjena,
slobodna Hrvatska.

Ova bolest, koja je već preovla-
dala. stanovite krugove u banovini,
počinje da ziihvata njihove prijatelje
i u Dalmačiji. ,Hrvatska Kruna“
n. pr. poručuje spljetskoj Slobodi“,
da su veze čistih sa Crnicom u Du
je dubrovački puk
okrstio deneralaštvom, proste čakule.

brovniku, koje

Ona je dapače tako darežljiva, da
Crnicu i Mašana hoće da darnje
nama, ali kako je hrvatskoj stranci
u Dalmaciji dosta i onoga, što ima,
žao nam je, ali ovaj milostivi dar
ne možemo nikako primiti. Mi ćemo
Crnicu i Mašana ostaviti ondje, gdje
spadaju t. j. u ono kolo dubrovačkih
kremenjaka, koji ištu pomoć od au-
strijske policije. da ?učine , Veliku
Hrvatsku“.

To nijesu čakule, nego prava,
gorka istina, koju će se zaludu mu-
čiti ,Kruna“, da mimoiđe. Mi joj
samo preporučujemo, da pročita onaj
utok, koji je dubrovačka bečka a-
gentura učinila proti zaključku op-
čine, da se službeno dočekaju za-
stupnici hrvatskoga sabora.  Proti
ovomu izletu pisale su i druge no-
vine, ali nijedne, pa ni.samo ,Hr-
vatsko Pravo“ nije se usudilo pogr-
diti onako prava Hrvatske na ovu
gruđu naše zemlje. Da ljudi oko
Prave“ imađu iole u svojim grudi-
ma hrvatskog osjećaja, sličan spis ne
bi nigda bio ugledao božje svjetlo.
Ono što iz njega izbija, nije ,pra-
vaštvo*, nego u najboljem slučaju
»pravdaštvo“ t. j. prosti inad, koji ih je
tako zaslijepio, da ne vide, što čine.

Kruna“ hoće da poreče nešto;

što svak vidi i što sami đeneralaši

priznaju. Zaludu se njoj tješiti, da su

čakule, što mi govorimo o utjecaju
policije na odluke dubrovačkih đe-
neralaša, kad ,Prava“ nema ni to-
liko opreza, da to taji, već u svakom
skoro broju slavi čestitoga i dobroga
dubrovačkog kanonika. Nas napadati

i Crnicu hvaliti znači barem to, da
joj je Crnica bliži od nas, pa govorila
, Hrvatska Kruna“ što hoće.

Da spasi pravaštvo dubrovačkih
deneralaša ona se utječe i nastajnim
izborima. Ne će ,pravaši“ za Crnicu,
poručuje ona, a mi ćemo joj wvjero-
vati, jer ona hoće, da joj vjerujemo,
kad izjavlja, da što ona piše, piše u
ime stranke. Samo što će biti, ako ne
glasuju pravaši za Crnicu, nego Cr-
nica za pravaše? To bi značilo, da
policija pomaže u Dalmaciji ,prava-
še“. A komu ta pomoć koristi? Ko-
risti li Hrvatskoj ili Austriji? Na to
pitanje , Hrvatska
Kruna“, pa prema tomu sudi pri-
like u Dubrovniku, kad već ne će
prama onomu, što joj mi pripovije-

neka odgovori

damo. ,

Incidit in Sceyllam ..... Kolikogod
se Kruna“ natezala, da opere du-
brovačke đeneralaše, ona ih ne će
nikad oprati ed prikora, da su se
dali u ruke policiji. Radio Crnica za
njih ili oni za njega, u stvari ostaje
uvijek isto. Veza je tu, a veze nijesu
čakule nego fatti.

JA što ćemo mi, kad oni hoće
s nama“! Ništa drugo nego zamisliti,
kako je do toga došlo, da Austrija,
kojoj je do tuga, da ostane Dalma-
cija pri njoj, nalazi, da joj je korisno
pomagati pravaše. Ona ih zanago ne
bi pomagala, kad bi cijenila, da će
tim pospiješiti aneksiju. Poklen ih
pak pomaže, znak je, da ona u pra-
vaškim deklamacijama vidi samo ne-
prijatelje aneksiji.

Mogli bi se i prevariti“, rekao
nam je jedan, kad smo mu ovo ka-
zivali, ali da se je njemački Beč pre-
vario u svojim žrtvama, niti se je
dogodilo, niti će se dogoditi. Ta to
mu je umjeće, u komu je dotjerao
do savršenstva i kojemu jedino ima
da zahvali, da je znao kroz vjekove
očuvati na razvalinama hrvatskog
ustava svoju moć. I onda kad nas
je njegova ruka bila kandžijom, bilo
je u Hrvatskoj ljudi, koji su mislili
da služe domovini, a služili su onom
uskom krugu osoba, koje cijene, da
ie dinastija i monarhija samo onda
spašena, ako se svi njima klanjaju.
Služiti ovoj kamarili i služiti ujedno
Hrvatskoj to se ne može.

Pregled po svijetu.

Ruska duma. - Dne 2. inj. dr-
žavna duma raspravljala je | prva tačku
svoga rada, proračun. Odmah prvi uzeo je
riječ ministar financija Kokowzew. Njegov
exposć ne sadrži ništa. znamenitoga, ali
odava taktična diplomatu i vrsna parlamen-
tarca, koji je znao najkritičnije i najernije
tačke u proračunu regbi nehajno, prirodno