—_ seća RSS i | i i i Y ia AE ostalim kaže, kako austrijska vlada može da ima jednu veoma dobru i veliku polugu proti Madžarima u ovim sadanjim pregovo- rima, koji se vode između austrijske i ugar- ske vladu za obnovu Austro-Ugarske na- godbe. 'To veliko oružje bili bi Hrvati. Ci- tira neke paragrafe ugarsko-hrvatske nagodbe, po kojima čitava nagodba ne bi bila valjana ako pri pregovorima ne bi učestvovala i Hrvatska i ako taj ugovor ne bi sankcionirao i hrvatski sabor. Još se više čudi ,,Gross- Oesterreich“, kako ovo veoma jako oružje ne upotrebe .reiehsfreundliche“ stranke u Austriji. Da dokaže kako bi bilo zgodnoga terena u Hrvatskoj, da ju se eksploatiše proti Madžarima, a u korist Austrije, ovako nadovezuje ,Gross-Oesterreich* : .U novembru 1895, odmah iza kako su Supilo, Apponyi i Kossuth napravili riječku resoluciju, pokušao je državni odbor ,Velike Austrije“, da pomoću Austriji naklonjenih stranaka u Hrvatskoj povede jednu protu- akciju. 1 to je zavisilo od toga, da li će na toj akciji sudjelovati i glavna stranka au- strijske prijestonice. S foga je naš odbor po- sredovao, da je došco u Beč Dr. Josef Frank, vođa čiste stranke prava u Hrvatskoj i da je imao jednu višesatnu konferenciju u bečkom ,,Rathaus-u s Dr. Luegerom“ “'). Što dalje navada ,Gross Osterreich“ za +.% . s. . “ * * * nas nije od osobite važnosti. Tu je Još do- duše samo, da je Frank precizirao državno- pravno stanovište Hrvatske prama U garskoj. On je rekao netom se Ugarska carinski odi- jeli od Austrije, da tim eo ipso presvaje svaki dršavno-pravni odnošaj izmeđa Ugai- ske i Hrvatske i da će tako Hrvatska pro- vesti svoje samostalno carinsko područje. Budući pak, da je Hrvatska gospodarski više vezana na Austriju, nego na Ugarsku, to bi bilo poželjno povesti jednu zajednička akciju. Ovako ,G103s-Oesterreich*. Za nas je ova izjava od velike važnosti. Sam ,Gross- Oesterreich* kaže da je imao odnošaja s Dr. Frankom i da je posredovao, da Dr. Frank dođe u Beč, da ugovara s Dr. La gerom, kako da se povede jedna protaak- cija proti riječkoj resoluciji. Frank je došao u Beć i o tomu je konferirao više sati s Dr. Luegerom. Odboru ,Gross-Oesterreich-a“ bio je poznat taj razgovor, jer ga ovaj u nekim dijelovima, što se tiče nagodbe citira. Sto će na ovo Dr. Frank? Hoće li i ovo dementirati i kazati, da je hodio samo privatno u Beč? Hoće li još. nijekati, da je podržavao sveze s odborom , Velike Austrije“. Vrijeme bi bilo, da rodoljubni elementi u Starčevićevoj stranci ,prava otvore oči i vide put, kojim ih hoće Dr. Frank da po- vede. Skrajnje je vrijeme, da hrvatska jav- nost već jedanput obračuna s tim politič- kim mešetarom i da.se rodoljubni elementi udruže, da sjedinjenim silama porade na ko- rist ove otačbine, proti kojoj Dr. Erank sa raznim odborima i ne odborima tajno rovari i nastoji uništiti svaku akciju, koja teži za srećom i slobodom naše tužne domovine, —lin. #) Kuršiv je naš. Čakule. Cisti“ su čeljad, koja se jako lako utješe. Dok je Hrvatska stenjala pod Kkuenovštinom, oni su se tje- šili idealima, i puštali, da Khuen O diže i ono malo slobode, što su je paragrafi pro forma bili ostavili. Franku se dokazalo, da je. zbog ne baš čistih posala bio suspendiran od odvjetništva: sasuli se na njega pri- jekori zbog Božjakovine, Danice itd. itd. a čisti se tješe, da:su sve to zli jezici, koji hoće da unište najvišeg živućega. Nekim, odgojenim u školi Starčevića, posta"frankovluk zazoran, pokrenuli ,Starčevićanca“, da brane nauku staroga“ od semitskog na- metanja, a čisti se tješe, da su to ljudi plaćeni od resolucijonaša. Fran- kov rad u sabora ometa uvedenje najnužnijih socijalnih i ustavnih re- forama, a čisti“ se tješe, da će iz toga rada iskočiti velika, ujedinjena, slobodna Hrvatska. Ova bolest, koja je već preovla- dala. stanovite krugove u banovini, počinje da ziihvata njihove prijatelje i u Dalmačiji. ,Hrvatska Kruna“ n. pr. poručuje spljetskoj Slobodi“, da su veze čistih sa Crnicom u Du je dubrovački puk okrstio deneralaštvom, proste čakule. brovniku, koje Ona je dapače tako darežljiva, da Crnicu i Mašana hoće da darnje nama, ali kako je hrvatskoj stranci u Dalmaciji dosta i onoga, što ima, žao nam je, ali ovaj milostivi dar ne možemo nikako primiti. Mi ćemo Crnicu i Mašana ostaviti ondje, gdje spadaju t. j. u ono kolo dubrovačkih kremenjaka, koji ištu pomoć od au- strijske policije. da ?učine , Veliku Hrvatsku“. To nijesu čakule, nego prava, gorka istina, koju će se zaludu mu- čiti ,Kruna“, da mimoiđe. Mi joj samo preporučujemo, da pročita onaj utok, koji je dubrovačka bečka a- gentura učinila proti zaključku op- čine, da se službeno dočekaju za- stupnici hrvatskoga sabora. Proti ovomu izletu pisale su i druge no- vine, ali nijedne, pa ni.samo ,Hr- vatsko Pravo“ nije se usudilo pogr- diti onako prava Hrvatske na ovu gruđu naše zemlje. Da ljudi oko Prave“ imađu iole u svojim grudi- ma hrvatskog osjećaja, sličan spis ne bi nigda bio ugledao božje svjetlo. Ono što iz njega izbija, nije ,pra- vaštvo*, nego u najboljem slučaju »pravdaštvo“ t. j. prosti inad, koji ih je tako zaslijepio, da ne vide, što čine. Kruna“ hoće da poreče nešto; što svak vidi i što sami đeneralaši priznaju. Zaludu se njoj tješiti, da su čakule, što mi govorimo o utjecaju policije na odluke dubrovačkih đe- neralaša, kad ,Prava“ nema ni to- liko opreza, da to taji, već u svakom skoro broju slavi čestitoga i dobroga dubrovačkog kanonika. Nas napadati i Crnicu hvaliti znači barem to, da joj je Crnica bliži od nas, pa govorila , Hrvatska Kruna“ što hoće. Da spasi pravaštvo dubrovačkih deneralaša ona se utječe i nastajnim izborima. Ne će ,pravaši“ za Crnicu, poručuje ona, a mi ćemo joj wvjero- vati, jer ona hoće, da joj vjerujemo, kad izjavlja, da što ona piše, piše u ime stranke. Samo što će biti, ako ne glasuju pravaši za Crnicu, nego Cr- nica za pravaše? To bi značilo, da policija pomaže u Dalmaciji ,prava- še“. A komu ta pomoć koristi? Ko- risti li Hrvatskoj ili Austriji? Na to pitanje , Hrvatska Kruna“, pa prema tomu sudi pri- like u Dubrovniku, kad već ne će prama onomu, što joj mi pripovije- neka odgovori damo. , Incidit in Sceyllam ..... Kolikogod se Kruna“ natezala, da opere du- brovačke đeneralaše, ona ih ne će nikad oprati ed prikora, da su se dali u ruke policiji. Radio Crnica za njih ili oni za njega, u stvari ostaje uvijek isto. Veza je tu, a veze nijesu čakule nego fatti. JA što ćemo mi, kad oni hoće s nama“! Ništa drugo nego zamisliti, kako je do toga došlo, da Austrija, kojoj je do tuga, da ostane Dalma- cija pri njoj, nalazi, da joj je korisno pomagati pravaše. Ona ih zanago ne bi pomagala, kad bi cijenila, da će tim pospiješiti aneksiju. Poklen ih pak pomaže, znak je, da ona u pra- vaškim deklamacijama vidi samo ne- prijatelje aneksiji. Mogli bi se i prevariti“, rekao nam je jedan, kad smo mu ovo ka- zivali, ali da se je njemački Beč pre- vario u svojim žrtvama, niti se je dogodilo, niti će se dogoditi. Ta to mu je umjeće, u komu je dotjerao do savršenstva i kojemu jedino ima da zahvali, da je znao kroz vjekove očuvati na razvalinama hrvatskog ustava svoju moć. I onda kad nas je njegova ruka bila kandžijom, bilo je u Hrvatskoj ljudi, koji su mislili da služe domovini, a služili su onom uskom krugu osoba, koje cijene, da ie dinastija i monarhija samo onda spašena, ako se svi njima klanjaju. Služiti ovoj kamarili i služiti ujedno Hrvatskoj to se ne može. Pregled po svijetu. Ruska duma. - Dne 2. inj. dr- žavna duma raspravljala je | prva tačku svoga rada, proračun. Odmah prvi uzeo je riječ ministar financija Kokowzew. Njegov exposć ne sadrži ništa. znamenitoga, ali odava taktična diplomatu i vrsna parlamen- tarca, koji je znao najkritičnije i najernije tačke u proračunu regbi nehajno, prirodno