a zgodom viješiti i pitanje službenog jezika. U anonimnom proglasu upravljenu bira- račima kotara sinjsko-vrličkog piše se proti slozi Srba i Hrvata, te se potiče na plemen- sku i vjerska mržnju proti Srbima. Takav* način borbe proti kandidaturi D.ra Mazzi potpisani ne odobrava, a pošto se u spome- nutom proglasu prikazuje potpisanoga kao da se on tim načinom borbe slaže, smatra on to svojom dužnosti, da javno oprovrgne, a to tim više, što je on protivan rečenoj kandidaturi sa posve oprečnih razloga. Sinj, 12. travnja 1907. Dr. Uroš Masovčić. Također na skupštini birača Srba i Hr- vata u Vrlici, koja je sazvao mjesni odbor hrv. stranke, bio je na predlog nadučitelja Roce osuđen pamflet anonimnih pod naslo- vom braća Hrvati i birači težačke ruke iz Cetine“, kojim se prostački i krvavo vri- jeđa sve, što je milo i sveto bratskom srp- skom narodu uopće, a napose srpskom pra- “ voslavnom narodu, te je skupština požalila što se takva sredstva upotrebljavaju za po- dupiranje kandidature Hrvata, tim više što su već odavna braća vrlički Srbi odlučili glasovati za hrvatskog kandidata. Vladina akcija. — Pod predsjedanjem Dra. Ivčevića, držao je Dalmatinski odbor izabran od poljodjelskog vijeća sjednicu, kojoj je prisustvovao i ministar za poljodjelstvo. Tu su prihvaćeni ovi predlozi: 1. Promicanje pošumljivanja, ponajviše obligatnim prove- denjem zakona o diobi i iznovičnom pošum- ljenju općinskih zemalja. 2. Promicanje vi- nogradarstva i naoseb konobarstva, pripo- moći za podizanje uzornih konoba. 3. Pro- micanje voćarstva i vrtlarstva. 4. Promicanje rudarstva, osobito proizvođenja uglja. Osim toga vlada će raditi na promicanju biljarstva i uljarstva. Za god. 1907. stavljeno je Namjesniku na raspolaganje 70.000 kruna za uljarstvo, za pravljenje ulja, za nagrađi- vanje finog stolnog ulja i za promicanje iz- voza ulja. Uz to odobrena je pripomoć od 80.000 kruna za gojenje krme, žitija, zelja i djeteline, za podizanje.kušaonica i uzornih polja, za pribavu umjetnog gnoja, poljodjel- skih strojeva, alata i drugo. Ukupno prema tome izdati će se ove godine oko 150.000 kruna državnih sredstava u pomenute svrhe. Dr. Havass opet o sjedinjenju. — Javili smo bili kako je madžarski učenjak, kraljevski savjetnik Dr. Havass upravio na zajednički sabor peticiju glede sjedinjenja Dalmacije. Organ koalicijone hrvatske stranke prava Hrvatska“ osvrnao se na tu peticiju i zamjerio nekim krivim izvodima Dr. Ha- vassa. Dr. Havasa sada moli samu ,Hrvat- sku“ da u njegovo ime izjavi, da je on is kreni prijatelj Hrvata i da poštuje zakonom zajamčena prava Hrvatske na Dalmaciju, te ih on nije mislio ignorirati govoreći opće- nito o ugarsko-hivatskoj državnoj zajednici. Naglasuje, da Hrvati i Madžari moraju biti složni, ako hoće doći do sjedinjenja Dal- macije. Hrvatski jezik na željeznicama. =- Pokret“ javlja: — Javili smo, da će koji dan doći pred odbore zajedničkog: sabora osnova o uređenju beriva željezni- čara i službovne pragmatike, te će se tom Mi smo još u broju od 2. ožujka upozorili oma memorandum željezničara, na temelju koga je ova osnova sastavljena, i_već onda progovorili o jezičnom pitanju: si mo- žemo o toj stvari javiti slijedeće : randum je predalo svojedobno ministarstvu trgovine željezničko ravnateljstvo. Pod pired- sjedanjem Sztereriyia obdržavala se je anketa koja je memorandum prihvatila i Košut je obećao udovoljiti zahtjevima željezničara. Željezničari baš sada požuraju «riješenje o- voga pitanja. Prili li se osnova zakona na temelju memoranduma, oni će biti zadovolj- ni. Ali oni stavljaju i rok. Po svemu sude- ći taj je rok prvi*svibnja ove godine. Ako dotle ne bude primljen zakon, sprema se opći štrajk, bilo otvoren, bilo u formi pasi- vne rezistencije, što bi željeznicama nanijelo goleme štete. I za to je prihvat zakonske osnove o plaćama i pragmatici stvar urgent- na i za vladu i za željezničare. Za nas je ovo od velike važnosti. Prvi paragraf osno- ve odredit će zakonskim putem službeni jezik na svim željeznicama Ugarske i Hr- viitske, bile one državne ili privatne. Služ- beni jezik je danas odredbom min. Baroš god. 1887. uređen ali zakonom ne. Ako se odredi sada zakonom službeni jezik na našu štetu, ne će kasnije imati ni vlade ni regni- kolarne deputacije šta više da uređuju i saniraju. Naš zahtjev može da bude u ovom pitanju samo jedan: da se uvrsti u dotični paragraf izreka, da je službeni jezik na že- ljeznicama madžarski u Ugarskoj, a hrvat- ski na teritoriju Hrvatske, Slavonije i Dal- macije. Držimo, da će se ovom pravednom zahtjevu moći udovoljiti tim prije, što inače ne može naša delegacija da prihvati željez. pra- gmatike, a što brži prihvat njezin je u in- teresu toliko zajedničke.vlade, koliko želje- zničara“. Nova sveučilišna zastava. — U svibnju ove godine slaviti će hrvatsko sve učilište u Zagrebu veliku svečanost: blago- slov nove sveučilišne zastave. Ima već 12 godina, od kada je universi, nakon spaljenja madžarske zastave na Jelačićevu trgu (1895) policija oduzela njezinu zastavu. Hrvatska sveučilišna mladost tražila je svake godine od vlade, da joj povrati za- stavu, a osobito prošle i ove godine. . Nova vlada nastojala je svakojako da zastava pr nađe, ali ju se do danas nije našlo. Radi toga je vlada izjavila, da je spremna naba- viti novu sveučilišnu zastava. 'To je mladež zadovoljilo i stavili su se u pregovore s vla- dom, ali je konačno zaključeno, da daštvo samo svojim novcem nabavi zastavu. Prigo- dom blagoslova t« zastave bit će priređene velike svečanosti,.na koje će biti pozvana sva društva slavenska po madžarskim i au- strijskim universama. Svečanost će se obe viti dne 18. i 19. svibnja o. g. Frankopanski grad na prodaju. — 0 starome frankopanskome gradu počelo so u ovo zadnje vrijeme mnogo govoriu. Isusovci, koji od god. 1896 drže u posjedu taj grad i okolno zemljište, namjerava u ga sada prodati. "Treba znati, da su ga oni ku- pili za samih 12.000 kruna, a u novinama smo čitali daj za nj ištu do blizu milijun kruna, da ga prodavaju madžavskoj vladi itd. Sada javljaju s upućene strane, da stvar baš tako ne stoji. Pred mjesec dana Isu. sovci su ponudili grad i zemljište načelniku općine Kraljevičke za 500.000 kruna, a n- Nako-u za 300.000 kruna. Općinsko za- stupstvo Kraljevice obratilo se predstav kom na vladu u Zagreb; da se ona zauzme da ova starina dođe u hrvatske ruke. Osim toga općinsko vijeće će do potrebe pro- testirati, ako bi Isusovci činili vladi kako- vih neprilika radi svog interesa. Svak se nada,da će se hrvatska vlada, koja se već pokazala toliko pattiotičnom, čuvaricom i pomoćnicom, narodnih starina, « preuzeti u svoje rake ovaj neumrli spomenik naše stare slave, slavni frankopanski grad. Za Bihač. — Prva Hrvatska Štedi- onica u Zagrebu zaključkom sjednice od 3 aprila 1907 darovala je ,Bihaču“ hrvatskom društvu za iztraživanje domaće povjesti u Splitu, svotu od 50 kruna, na čemu dru- štvena uprava najljepše zahvaljuje. politički pregled. Kraljev posjet u Češku. — Njegovo Veličanstvo car — kralj otputovao je dne 15. 0, mi. posebnim dvorskim, vlakom u Prag. 'Tu će ostati kako se misli kakovih 15 dana. Iz Praga će se provesti u Sele, a odatle natrag u Beč. Na putu ga prate mi- nistar-predsjednik Beek i ministri zemljaci (za Češku) Pacak i Prade. Vladar je svugdje dočekan veličanstvenim sjajem, a osobito Prag kroz sve ove dane živi u svečanoj tr- zavici radi časnog posjeta. sijedog vladara. Kralj je na pozdrav gradonačelnika od- govorio češki, pa su Česi oduševljeni radi toga, Položaj crnogorske vlade. — Opo- zicija iza kako j je tražila odstup predsjednika skupštine, ostavila je skupštinu, a ni do da- nas ne će da dolazi na sjednice. Tim je skupštinski rad prilično spriječen. Osim toga javljaju sada, da je nekoliko članova skup- štinske većine, zastupnika narodne strauke, istupilo iz ,narodnog kluba“. Sada je polo- žaj pogoršan i za samu vladu. Knez, koji se nalazi u Baru, obaviješten je o tome, pa bi nakon njegova dolaska Radovićev kabinet mogao dati ostavku. Stanje u Rusiji. — Dok državna duma obdržava u neke dane svoje sjednice, u druge dane razmi odbori obavljaju svoje poslove. Ovih se dana baš glede odbora do- godio jedan incidenat. Predsjeduik dume Golovin zapitao je ministra predsjednika Stopilina, da li državna duma ima pravo da sasluša u nekim pitanjima stručnjake koji nijesu narodni zastupnici. Stolipin je odgovorio pismeno predsjedniku, te ga amolio da poduzme mjere proti utjecaju stranih osoba na rad pojedinih odbora državne dume. Nu međutim, e da se to uredi for- malnim putem, ako pre lsjednik—11#%; Sto- “ pilin će narediti straži Tavrijske palače, da nikoga ne puštaju u zgradu, osim osoba koje su izričito spomenute u carskoj na- redbi od 3. prošl. mj. U sjednici dume od 12. o. mj. pred- ložio je ministar pravosuđa, da se izruče sudovima neki zastupnici, koji su optuženi, da su pripadali društvima, koja rade proti . sadanjem režimu. Više zastupnika ,kadet- ske stranke“ napalo je žestoko iministra rad toga i predbacilo mu, da u MRusiji nema pravde. Ministar je dva put zamolio za- stupnike da ne napadaju pravosuđe i sudce. Napokon je predlog ministrov upućen pra- vosudnom odboru, što znači, da će biti Odbor: se sastao. prvi. put Gi mj; da raspravlja, o tom predlogu. Nakon.