katoličke crkve, da stvori jednu jedinstve- nu Veliku Austriju kao kršćansku prevlast u Evropi. Velika Austrija kao neustrašivo i nepokolebivo zaleđe za katoličku crkvu i za svetu Petrovu stolicu, a uz to kao obra- na manjih kršćanskih konfesija, bez sumnje će postići prvo političko mjesto u kršćan- skom svijetu. Ovo mi kažemo osobito pra- ma pitanju, kakovo će u buduće biti drža- vopravno stanovište svete stolice. Sadanje političko stanje Italije ne će i ne može vje- čito trajati. Na žalost stanje je takovo, da će naše nastojanje oko ostvarenja Velike Austrije djelovati na političare susjedne Ita- lije, kao crveni rubac na neke četveronožne životine. I ako mam tada bude nametnut odlučni boj, velika Austrija ne smije niti je- dnog časa da zakasni, da riješi i rimsko pi- tanje“. Treba li ovomu komentara ? Ovo će još bolje ilustrirati Frankovo putešestvije u Beč k odboru Velike Austrije i k doktoru Lue- geru, pa onda Frankovo i , Hrvatskog Prava“ koketiranje sa visokim crkvenim krugovima - u Zagrebu, Sada još jasnije i očevidniie zašto su se ,Hrvatsko Pravo“ i , Hrvatstvo“ slavno našli na okupu, da svim mogućim i nemogućim silama obore novi kurs i novu vladu, te priprave teren za centralizam i klevikalizam, koji bi imao da dominira u unutrnjoj i izvanjskoj politici Austro-U gar- ske monarhije. Trgovački pregovori. — Osim velikog i zamašnog pitanja napodbe, koje sada ispu- nja sve dogovore i konference između austrijskih i ugarskih političara, ima još jedno, koje se neprestano ventilitira na Ballplatzu, novom postojištu baruna Aehrent- hala, a to je pitanje trgovačkih ugovora sa balkanskim državama, a osobito sa Sr- bijom. Već je Austriji dozlogrdilo to nate- zanje s malom državicom, koja je znala da s onakom odlučnošću ustraje u obrani svoga prava. Austrija nastoji, da već jednom ri- ješi to pitanje i da ga povoljno provede kraju. Današnje novine javljaju, da se ovih dana očekuje odgovor rumunjske vlade na posljednju austrijsku notu, i da će već početkom svibnja početi pregovori između opunomoćenika rumunjske i Austro-U garske vlade. Iste novine javljaju, da če se, netom svrše pregovori s Rumunjskom, započeti između Srbije i nastaviti pre- istupa cilj pregovori govori s Bugarskom. Das Vaterland* donosi ovu zanimivu vijest, što se tiče baš odnošaja Srbije i Austro-Ugarske. Po toj vijesti vode se pregovori između srpske i njemačke vlade, da se trgovački ugovor sklopljen između Srbije i Njemačke podvrgne reviziji. Sa srpske se strane uvjerava, da će se ti pre- govori sasvim povoljno za Srbiju riješiti dočim. kako veli ,das Vaterland“, Nje- mačka ne će na to nikako da pristane, nego, da je njemačka vlada javila srpskoj, da ona neće pregovarati trgovačkim stvarima sa Srbijom, prije nego ista Srbija uredi svoje trgovačke odnošaje sa Austro- Ugarskom mornarhijom. / + Jedan proglas. — Sinoć je srpska akademska omladina sa Primorja u Beču imala povjerljivi sastanak, na kojem se je vijećalo o nastajnim izborima na carevinsko vijeće. Među ostalim stvarima se je zaklju- čilo i to, da izdađu jedan proglas, u kojem će među ostalim apelirati na birače u Boci, da predadu svoje glasove kod izbora za Dr. Pugliesi, a u istom će proglasu odbiti od sebe, kao da bi oni bili sporazumni s onim brošurama, koje u svoju slavu izdaje auto- kandidat Špiro Gopčević, a potpisana je neka ,bokeljska omladina“. Ovom prilikom vrijedno je spomenuti, da se za kandidaturu Gopčevića silno zauzimao8am , Gross:Oester- reich“, koji mu je: u;/ posljednjem svom broju dapače posvetio čitav jedan članak. izbora kronika. Odgovorite. — To je naslov intrefi- leta_u ,Novom Listu“ od 23. tek. br. 98., kojim odgovara na infamije ,Prave C. H.“ glede onih 50.000 K, što, kako svi znamo nalaze se na Banci u Spljetu, kao preosta- tak od novca primljena iz Amerike za doba bune u Hrvatskoj, a namjerava se upotrije- biti na korist Djačkog Pripomoćnog Društva u Pazinu, u koju svrhu tražena je dozvola plemenitih darovatelja. To sve dobro znadu sveti kamarilski klevetnici: a ipak hoće da upletu Supilovo (i naše!) ime u stvar, u koju on ne ulazi ko- liko ni oni, podmećuć sumnju, da se s tim novcem okoristio. Novi List“ im je odgovorio i odgovo- rio kako treba; pak danas vas Dubrovnik željno očekuje protuodgovor lopova, što su onu gadnu kleveta izmislili i napisali. U pogledu Crnice i Franka stvar ne zanima, jer su svijetu već davno poznate njihove prljavštine. Nije tako sa prepoštovanim kanonikom dubrovačkog kaptola dum Antunom Lie o- pili kandidatom čistih, kojeg kao poglavitog opće poznatog kolaboratora ,Prave C. H-“ Novi List“ obijeđuje radi ,dubrovačkom biskupu vrlo dobro poznatih“ čina ,radi kojih bi morao sjedati u kojem samoštanu na kajanje“. | Nije tako kažemo, jer ko se natječe na za- stupničko mjesto, treba da je čist kao zlato. Zato prečasni dom Antun dužan je da odgovori da se brani i da se obrani. Hoće li to učiniti tužeć ,Novi List“ ili inače, to je njegova stvar. Svakako mora da učini nešto, ako ne će da se reče chi lace conferma, i tako da stvar na čisto iznese. Kaćansky-Liepopili. — Zadnja naša vijest 0 Liepopili-evim odnošajima sa Kaćanskim i Pjerotićem uznemirila je ne malo našeg ce. k. furtimaško-đeneralaškog kandidata. Uzvrpoljio se pa se trudi na sve strane, da dozna, na koji mačin smo oba znali za sve ono. Da ga malo umirimo, po- ručujemo mu, neka se ustrpi, pa ćemo mu doskora iznijeti i drugih stvari, za koje se niti ne nada. Neka he ište, otkle smo mi obaznali za njegove odnošaje, nije to ni od juče ni od prekojučer, kako on misli, nego je to odavna, ali nijesmo htjeli uznemirivat ga, dok vrši svoj_ poso. Ali sad pred što se imađu iznijet ta senzacijonalna otkrića, cijenili smo da je dobro, pred javnosti upo- zorit na to. Ali za to nije potreba, da se e. k. furtimaško-đeneralaški kandidat uzne- miruje, može mu naudit zdravlju, nego ne- _ka čim prije iznese te toliko očekivane taj- ne, jer postajemo već biti znatiželjni. - Liber scriptus. — Čujemo, da naši đeneralaši snube svoju bezglavu i rastrkanu vojsku, kako bi ju mogli na uzdi u zgodan čas uzdržati. Znađu i sami, kako u ,Hrv. Pravu“. kaže _ nekakav, njihov dopisnik iz Dubrovnika, da njihova vojska nema ni- kakva načela niti zna zašto je uza njih, nego samo tako kao ovce bez glave. Stoga da se ne bi poslije štogod iznenada izleglo, nikla je u Salamunovoj glavi misao, a provađaju je erni mantiljaši, da bi valjalo upisati svoje _ ovčice u nekakav libar. Taj libar drže u po- povskoj štampariji. Tamo bude pozvana kao na sud koja pobožna nevoljna ovčica. Sala-- mun drži Talmud, asiste Dum Ante u pla- niti sa svetim pismom i Dum Jozo u odori feldmaršala, a oni neki mali drži aspersorij i u njemu vođe iz Jordana (da zadovolji kr- štene i nekrštene) pa prihvate jadnu ovčicu i nastane onda ceremenija. Salamun čita iz Talmuda, Dum Ante krsti, Dum Jozo lupne ga štapićem po ramenu i učini vitezom reda od ,Gross-Oesterreich“, a onda ga zapišu u libro. Još jednom mu Dum Ante rastumači da je ono libar od sudnjega dana, da se u nj_za- piso i zakleo bogu živomu, da će za njega (Dum Antuna) glasovat, a ako se iznevjeri da će ga vragovi na sudnji dan raspotezat na tisuću komadića. Smijerna ovčica pozdravi ih, a osobito feldmaršala po vojničku, pa izađe lukavo se smiješeć ispod brka...... Pisma po okolici. — Znadu dobro perjanice đeneralaša, da njihova ideja, koja nije ni pravaška ni vražja, nego bečka i kamarilska ne može oduševiti ni djecu ni ljude. Treba dakle zaglupljivati. U gradu upisuju svoje u libar, biće radi višega efekta, a po okolici šalju svojim vajnim pristašama i agitatorima u mantilji nekakva pisma, koja ima bit da sadrže eerimoniju, # kako treba i tamo ovčice sakupit i uza s vezat. Nalažu popu, učitelju i komugod još, da rastumači što je njihova ideja, ali onako po ,pravašku“, idealno, pa dok su usijane glave tako oduševljene onda neka im čine potpisat neku izjavu, gdje se kune bogom živim, da će glasovati za Dum Anta. Kad > tako opijena čovjeka svežu uza se, misle, ne će on imati kašnje obraza da se od njih odmetne, ali se ljuto varaju. Ako je čovjek u pijanstvu počinio kakvu ludost, on će ju kad se rastrijezni rado popraviti. 'To mu ne će služiti na sramotu, dapače na veliku čast. Zar je to u duhu zakona? Zakon nalaže, da se ne smije na birača činiti ni- kakav pritisak kod izbora. Biraču se mora pustiti najveću slobodu, da bira po svom uvjerenju i-po svojoj vlastitoj volji. 'To naši đeneralaši ne čine. Oni vrijeđaju narod i svijest njegovu, kad govore da narod nema" načela, da nema smisla o ničemu, da je nekulturan nerazvijen intelektualno i kozna što drugo (sve to piše Hrv. Pravo“ i ,Prava_ Crv. Hrv.!*), ali osim toga što vrijeđaju narod oni ga varaju, zaglupljuju još više, što bi ga da su mu pravi prijatelji imali poučavati i prosvetljivati. Oni na avrsi krše i sam zakon, koji zabranjuje taj način borbe i ta sredstva. Ali oni znadu, da se i zakon može kršiti, kad se radi o ,Gross-Osterreich.* Kanoniku — kandidatu žuri se na vas mah. Izbori se približavaju, a sam uv iđa da je na klimavom tlu. Već mu se voda ispod noga pojavljuje, treba se kakogod spa- siti. Ako-i ne bude izabran deputatom, ne će baš toliko žaliti, koliko da ne bude dvo- strukom većinom pobijeđen. Na-sve se strane žari, brine, sastavlja pisma, šalje ih tajno svojim agitatorima u mantilji, sazivlje sa- Dalje da prilogu.