God. XVI.. U DUBROVNIK, 11. svibnja 1907. Broj 38. ( Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro- Ugasit na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list. kad mu pretplata mine. smatra se predbrojen i za došasto polugodište. s Izdavatelj i odgovorni urednik Dr, Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za' izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Rutokandidatura Crnice Napokon je izašao proglas Crni- ćin na birače. Sad će nam, nadamo se, dati pravo oni, koji su tu kan- didaturu smatrali nemogućom, pa kad smo je spominjali i upozorivali na igru, koja je započela Rašicom, a svršila eto Crnicom, kazivali nam da samo izmišljamo i strašimo. Proglas Crnice dakle izišao je, a mi treba da se i njim pozabavi- mo. Žalosna li udesa novinareva, da valja da se bavi. i nečim, što bi naj- radije premučao. dva di- , Miloj ,Go- Ovaj .potonji mi ćemo jednostavno ispusti- Proglas se sastoji od jela. Prvi je upravljen braći Konavljanima“ a drugi spodi biračima ovoga sreza“. ti iz našeg razmatranja, jer neka je potpisan od Crnice, on Crničin nije. Tu se stvarima, o kojim Crnica nema ni On može da zna, kojom se putzpoma- dom svjetijaju puceta na rokovima đenerala; on je specijalista u pita- pa će ti boije naime govori o pojma. nju komplimenata, nego iko znati kazati, saslušaju kod visokih gospara izla- ziti natraške iz sebe, dok ti oni ne okrenu leđa, ili je bolje okrenuti odmah leđa, da ti oni mogu odmah prišabanit nogu ..... To je polje gdje Crnica gospoduje bez premca, ali proglas ,gospodi biračima ovoga sreza“ to ne spominje, već besjedi o riječkoj resoluciji, zastupniku Za- gorcu, reinkerporaciji Dalmacije, sva- kako dakle o politici, a to je za Cr- nicu prem visoko, to on nije pisao. Ko nama ne vjeruje, neka sam po- redi prvi dio s drugim. Po stilu će razumjet, da ono prvo može bit Cr- nica pisao, a drugi popravio, ali ono drugo nije brašno iz njegove vreće, kako je govorio pok. profesor Pasa- rić, kad bi mu kogod u školi pot sao zadaću. Ograničit ćemo se se dakle na ono prvo petnaestak crta proglasa. Tu se spominje. ,pošteni njegov o- braz“ i kako je on.,u redovima ne- zaboravnog i slavnog Klaića lavski srtao za hrvatsku misao“ (t. j. oti- moraš li na šao na teferić u Novi!) i kako se on ,s Konavljanima skupa veselio“, i kako je on spravan i nadalje ,ku- cati vrata, otkle bi Kona- vljanima dobro i sreća mogla doći“ Sve ovo, a nadasve ovo potonje tvr- do svjedoči, da je ovaj dio proglasa na ona zbilja izišao iz Crničine duše, jer se u cijeloj ,tužnoj hrvatskoj domovini“ ne bi mogao naći drugi čovjek, da bi to bio napisao. U to.par riječi cijela je sinteza koju Crnica na po- rugu Konavala kroz toliki niz godina, a. kobne posljedice«mjezine osjeća sada cijeli kraj. On: spominje 32 godine neumornog rada, a te 32 one ,politike“, vodi godine rada nijesu drugo nego 32 godine klipsanja za vladinom milo- sti, 32 godine ponizivanja Konavala, 32 godine prosjačenja. ' Koje je dobro postigao tim Crnica Konavlima, što bi bila samo, isklju- čivo njegova zasluga? Čuješ li nje- ga, željeznica je njegov dar, ali se toj pretensiji smiju već i djeca po Konavlima. Željeznica je došla, jer je morala doći, jer su tako htjeli na vojnom ministarstvu, & Crnica, ako je štogod u poslu željeznice učinio, učinio je, za sebe. Digneš li pak željeznicu nema ništa, što bi bila vlada za Konavle učinila, pa tad bogme n&ma ni Cr- nica ništa, da upisuje u svoju zaslu- gu. Na putu na Mrcine; koji se pre- ko polja gradio, a kojim se Crnica hvali, stoka pase, jer se nikad nije niko njim služio, a kako su tu u kamenje bili bačeni vladini novci, tako su bili bačeni novci puka u vodu, kad se radilo o presušenju po- lja. Bistra pamet konavoska to je bila predvidjela, a ko je kriv, da narod nije prosvjedovao '' pro- ti toj radnji? Glavom Crnica! On je ustao da narod miri, narod mu je na nesreću. povjerovao, a 60.000 krvavog konavoskog novca zaslugom Crnice ode u vjetar. O tomu može došta pripovijedati vijećnik Vuković. Ko bi htio, može u tomu vidjeti razinu, na kojoj se kreće Crnica. »Vlada je učinila nacrt, mora da- kle biti dobro“, to je njegovo umo- NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUČNA Ri IHLIOTEKA, ETO TT vanje bilo u toj prigodi, pa i uvi- jek, a tomu su ,visokom“ načinu mišljenja pravo zrcalo ovo nekoliko riječi proglasa, upravljenih Konavlja- nima. One nam zvuče kao ironi- ja slavljenom ponosu konavoskom, poruga zdravoj pameti, se samo malaksanjem čovječjeg po- nosa i nerazvijenom svijesti može tu- mačiti, da se jedan čovjek, pa. bio to i Crnica, usuđuje izaći pred na- rod proglasom, u komu mu poslije svega onoga, što smo u Dalmaciji doživjeli i što svaki dan vidimo, pre- poruča politiku ,kucanja“. Neka ,kuca“ Crnica, ali narod ne će. Njemu je to već dozlogrdilo, on hoće svoje pravo. Za Crnicu mo- že vrijediti ona: ,Kucaj i otvorit će ali se narodu ta vrata još nijesu otvorila, njemu je dodijalo ku- cati, počeo je lupati, i gle čuda! Ta ti se“, negaci- . ia narodne i čovječje svijesti. Jer . . ) je lupatanja napokon probudila drje- movne stanare, protrli su oči i pro- gledaše. Oni tek sada vide krivo, što su Dalmaciji kroz stotinu godina u- radili, i obećavaju, i dati će .... Ovo su uspjesi politike lupanja, a komu je do milosti i njezinih zra- kova, taj neka kuca, i — otvorit će mu se. Pismo iz Beča. Beč, 8. svibnja. Akcija za Dalmaciju. — Jučerašnji ju- tarnji broj ,Neue Freie Presse“ donosi vi- jest, da se u ministarstvu trgovine već spra- vljaju, kako će onaj dio vladine akcije, koja ide za popravkom starih cesta i za izgrad- njom novili, što prije da stave u djelo. Sta- vljeno je u izgled, da će se izgraditi novih cesta okolo 500 km. Suma izračunana za to iznosi okolo 7/9 milijuna kruna. Veći dio te svote stoji već na raspoloženje. Javlja se nadalje, da se ne će samo graditi nove ceste u unutarnjosti zemlje, nego i po većim oto- cima; paček se izričito spominju Vis, Brač i Korčula. Jutrošnja pak ,Neue Ereie Presse“ do- nosi komunike, po. kojem se vode pregovori u istom ministarstvu trgovine sa presjedni- kom austrijskog Lloyda Becher-om i sa ge- neraltiim upraviteljem Frankfurter-om, gle- de saobraćajnih odnošaja. Povod ovim vije- ćanjima leži u posljednjem pohodu ministra za trgovinu Dr. Foršta u Dalmaciji. Bazom svih tih pregovora služe opažanja, što ih je o RVENA HRVATSKA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE