U DUBROVNIKU, 22. svibnja 1907. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zemstvo 10 Koi poštarski troškovi. Ko ne vrati list, Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. > Štamparija DeGiulli i dr. : kad mu pretplata mine, smatra se +——- predbrojen i za došasto polugodište. mmm mmm——— opet zajedničko — na hrvatskom Kriza. Između Hrvat& i Madžari nastao je sukob. Sukob je izazvao krizu. Zajednička vlada iznijela je nacrt zakona o že- Uzrok je poznat. ljezničkoj službenoj pragmatici, koji je teška povreda temeljnog zakona između Hrvatske i Ugarske, što se tiče jezika i sudbene autonomije. S njim se hoće da uzakoni nezako- nita praksa, koja je naredbenim pu- tem u pogledu jezika uvedena na željeznicama, još pod erom liberalne stranke, a k tomu da se okrni i autonomna sudbenost Hrvatske. Na to se odavna u Mađžarskoj teži. -Imade već decenija da se pro- tiv prava i jasne riječi temeljnog za- kona, a u ime same puste sile, nari- vava madžarski: jezik na željeznica- ma u Hrvatskoj. S tog narivavanja madžarskog jezika sporovi izbijaju, a i sam pokret godine 1903. izazvao je natpis , Magyar &llam vasutak“, koji je osvanuo na zagrebačkoj željeznič- koj zgradi. No uza svu dobru volju i zlu namjeru svoju, ni bivša liberalna stranka u Ugarskoj, a za režima Khue- nova u Hrvatskoj, nije se usudila da pokuša to bezakonje uzakoniti. Bilo je suđeno da se na taj ne- razborit posao dade koalicijona vlada, u prelaznom svom stanju, & Za na- rodne vlade u Hrvatskoj, čeda ri- ječke resolucije. To je istina, pa koliko se god nevjerojatnom činila, i kao istinom moramo da računamo. Za prosuđivanje tog koraka za- jedničke vlade, odlučno je pitanje: jeli se to slučilo nepromišljeno ili nami- šljeno. Na prvi mah se cijela stvar doimlje kao nerazmišljen korak madžarskih političara, na koji su bili zavedeni intrigama neprijatelja novog kursa i šovenstvom mase. Taj dojam potkri- jepljuje i činjenica što nacrt pragma- tike kompromituje Košuta i njegovu stranku i pred željezničarskim kru- govima, rušeć mu popularnost na veliko veselje liberalaca. Ali taj dojam blijedi, kad se vidi kojom se upornošću ta osnova brani i kad se čuju neke izjave sa stano- vite strane, koje začuđuju. Nema sumnje da je držanje za- jedničke vlade u ovom pitanju ne- zakonito a i čudno. Nezakonito je, jer osnova povrijeđuje očevidno na- godbu, koja veže Ugarsku: kao i Hr- vatsku. Čudno je, jer momenat, u kom je iznesena, stoji u opreci sa izjavom danom od hrvatske delega- cije, koju je izjavu zajednička vlada primila. Pred tim razlozima svaki razlog koji bi ona iznijeti mogla po sebi pada, ali ona' nikakva razloga i ne može da iznese. U razloge se jamačno ne da ubro- jiti ono, što se ovih dana kroz no- vine pronosi, biva da ugarska vlada stoji na stanovištu, da su željeznice privatno preduzeće državno. To je sofizam kome svaka ozbiljnost fali, pa kad bi u take fikcije zašli, ko bi Hrvatsku obranio da se po tim kriteri- jima sutra i pošta, i brzojav, i du- han i parobrodarstvo, riječju svi za- jednički poslovi predviđeni| od na- godbe, u državna preduzeća ne pre- metnu, i iz toga jednake posljedice ne povuku. No i dopustivši da ta fikcija stoji, ona ne bi mogla da osnovu opravda, niti bi se !iz nje moglo da izvede kakvo pravo za madžarski jezik na hrvatskom teritoriju. Ta odakle jed- nom državnom preduzeću — koje je i LIKA HRVATSKA DUDA GG NARODNA REPUE AuČNA BIBLIOTEKA, teritoriju više prava nego li državi samoj ? Sofističnim nadmudrivanjem i for- mulama ne stvaraju se trajni spora- zumi između naroda. Hungaria docet. No kako god bilo, mi ne možemo vjerovati da je koalicijona vlada nami- šljeno ovaj sukob izazvala, jer shva- tala se stvar na koji mu._ bilo način, nepobitno stoji da se osnovom mi- jenja temeljni zakon između kralje- vina Hrvatske i Ugarske, a za taku promjenu hoće se pristajanja sviju faktora koji nagodbu sklopiše, dakle u prvom redu Hrvatske. Koalicijona vlada pak morala je znati, da Hr- vatska nikad ita što slično ne će i ne smije pristati, pa kad bi uprkos toga bila onom osnovom namišljeno. izašla, to ne bi bio samo otkaz brat- skom sporazumku, i novoj politici inaugurovanoj riječkom resolucijom, to bi bio prelom. Mi smo uvjereni da to nije, ali što god bilo, držanje hrvatsko-srpske koalicije, delegacije i hrvatske vlade, sa banom i podbanom na čelu, na- punja nam pouzdanjem grudi. Za njima je cijeli narod, za njima je i Dalmacija — koja, u danima kušnje za ugarski narod, otvoreno je i mu- ževno za nj istupila, mećuć sebe na kušnju, pa ako i nije tražila ni obe- ćanja ni obveza, nije se jamačno nadala ni Szterenyijevim ostati M. Ć. izbori u Austrili. Nije potreba čekati ispadak užih izbora, da stvoriš sebi sliku prvog austrijskog "par- lamenta na temelju općeg izbornog prava. S jedne strane veliki broj socijalista, raču- naju ih preko 80 — a s druge jaka kršćansko- socijalna stranka daju čitavoj kući svoje obi- pa kako su u narodna pitanja u drugi red te tako možda i omogućiti, da se povoljno riješe, u koliko se uopće mogu u Austriji riješiti. 44