God. XVI. U DUBROVNIKU, 1. lipnja 1907. Broj 44. CRVEN Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- gomstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. === Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. plaća se 40 para po re IZLAZI SVAKE SRIJEDE on srna I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahvale tku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Dubrovnik je Kriv. Ima u ,Našem Jedinstvu“ jedan članak. U tonu kandidata za ispra- žnjeno predsjedničko mjesto u du- hu ,,Našeg Jedinstva“ preporođene stranke, učeni pisac dava lekcije tamo i amo, desno i lijevo o po- litičkom taktu i pristojnosti, ali na svrhu ne znaš, ni što ho- će, ni što ne će. To je u ostalom u Dalmaciji sada opća vrlina, kojoj se ni naš čovjek nije mogao oteti, pa prosto mu bilo. Ali ne bila mu prosta ona zloba i zagriženost, koja je članak u pero kazivala. Tom političkom Grispinu, koji se od neko doba oglasuje u ,Našem Jedinstvu“, Dubrovnik je kriv, što je sve iđvako lijepo u Dalmaciji prošlo na izborima. Tim samo ponavlja neke već nam poznate kafanarske zlogo- vore spljetske koterije, preko kojih ne smijemo preći mukom, jer nas iskustvo uči, da u Dalmaciji svaka: kleveta nađe nekoga, koji jej vjeruje. Da ,,dubrovački grijeh“ tobože dokaže, naš Grispino nabraja, koga smo mi — ,C. H.“ — preporučili za zastupnika. Pa što izlazi? Da smo preporučili samo one, koje je stranka htjela. On, koji hoće, da je dobro upućen u izborne tajne, imao bi pak znati, da između tih ljudi bit će ko- god, kojega mi ne bi bili kandido- vali. Ako to ne zna, evo mu ,Cr- vene Hrvatske“, da se upozna s na- šim političkim mišljenjem, pa da po tomu odluči, da li smo mi stranci u poslima izbornim nametali mišlje- nje, te tim doveli do rastrojstva ili smo svoje želje. žrtvovali stranci, znajuč da ko u stranci živi, valja da tako radi, jer inače stranke ne mogu da postoje. Još je smješnije predbacivati nam uspjeh izbora, pošto se je Dr. Pero Čingrija zahvalio na predsjedništvu stranke. baš zato, jer nije htio uzeti na sebe odgovornost za dogođaje, koji su se zbili bez njegova sudjelovanja, proti njegovoj volji, a dijelom i bez nje- gova znanja. On kao predsjednik stranke — a dopustit će mu se, da je kao takav imao pravo imati svoje mišljenje — cijenio je, da su za na- stajne izbore potrebni lokalni izborni kompromis s ,čistim“ u. Zadarskom kotaru, a opći izborni. kompromis s ,demokratima“ proti svim protiv- nicima novog političkog smjera. Tada bi izborna borba bila imala sasvim drugo obilježje pa i uspjeh. Ne bi barem bio svijet doživio čudo nevi- đeno, da se stranka roti proti samoj sebi, kako će. birati što manje za- stupnika svojih pristaša. Ali krsti vuka, a vuk u goru. Zaludu ćemo se mi prepirati s nadriljudima oko ,N. J.“ o razboru, kad im je utekao. Oni vide samo sebe, svoje jale, svoje mržnje. Spominjemo sve ovo samo za to, da se znade, što su htjeli » Dubrov- čani“, t. j. predsjednik stranke. Nama nije drago igrati se na skrivice, mi hoćemo da narod čuje, i da on sudi, a spljetska koterija znade, što držimo do nje i do njezine bezo- čnosti. Jer drugim imenom ne možemo nazvati nastojanje, da kad se uspjelo osujetiti sve ono, što su » Dubrovčani“ htjeli, sada kad se dogodilo ono, što »Dubrovčani“ nijesu htjeli, kad se braća u Spljetu kolju, kad su svi za- dovoljni, osim onih, koji bi imali biti, da se sada siste strane hoće za sve to baciti krivnja na ,dubrovčane“, na ,vodstvo“ stranke. Ali vodstvo“ ove izbore nije vodilo, to hoćemo da se zna. Vodila ih je strast, a gdjegdje .i spekulacija. , Vodstvo“ je bilo određeno samo za to, da te nerazboritosti ratificira, u tomu su se pak gospoda prevarila. Suršeno Jel Zagreb, 29. svibnja. Napokon je svršeno. Svršeno-je ono od čega se niko u Hrvatskoj nije mogao nadati povoljnu rezultatu : igra ječi, kojom su se madžarski ministri u duhu jedinstvenosti madžarske države zabavljali da obađu pravo i zakon, za čijim stupom odvažno i ustrajno stajala je hrvatska delegacija. Svršila je ta igra, a nju su muževno prekinuli sami hr- vatski dolegati. A to je dosta važno. I bo- lje da je svršilo nedostojno cjenkanje, kojim su prije Madžari zadovoljavali budimpeštan- ske, na žalost hrvatske, mameluke. Srpsko NAR(E PUBLIKA HRVA = ve. + re . . 9 NAUGNA BiŠLIOTEKA, DUGROJNIK hrvatska koalicija i hrvatska vlada pokazala je, da ne pozna nikakvih koncesija, pa neznam koliko mislili Madžari da su široke, nego samo poštivanje temeljnog zakona i njegovo dostojno vršenje. 1 evala im ! # * * Da se upozna duh, kojim se koalicija i vlada ovom prigodom vladala, neka služi otporuka hrvatskih delegata ugarskoj vladi, koju je ban izručio ministru predsjedniku. Ova poruka glasi: Zastupnici kraljevine Hrvatske i Sla- ,vonije na zajedničkom saboru ne mogu ,prihvatiti takovu formulu izlaza u sadanjem jezičnom sporu prigodom pertraktacije že- ,ljezničke pragmatike, koja ne samo u praksi ostavlja nego i uzakonjuje poznato ugarsko stanovište glede jezika na. željeznicama u Hrvatskoj, dok se za hrvatsko stanovište ostavlja jedna sa eventualno prihvaćenim zakonom u protuslovlju stojeća, a za oču- ,vanje i provedbu hrvatskog slanovišta ni ,malo ne garantujuća ograda. Zajednička vlada, po izjavi ministra trgovine danoj u komunikacijonom odboru, Stoji na principu hrvatskom stanovištu — temeljem na &. 9, 43, 57 temeljnog zakona čl. XXX. (1) od 1868. — apsolutno POprečnom. ,Predloženom formulom doveo bi se taj princip zajedničke vlade do potpune »pobjede, koju tada više ničim ne bi uma- njile ponuđene djelomične asanacije u. po- ,gledu hrvatskih natpisa itd,, niti bi one — iza prihvata onako predložene zakonske osnove o pragmatici — imale onu narodno- »političku važnost za Hrvatsku, koju bi bile mogle imati, da se jezično pitanje na že- ,ljeznicama nije stavljalo na dnevni red. Hrvatski zastupnici mogli bi pristati ,samo na takav izlaz, koji bi hrvatskom principu u ovom sporu dao jednakopravni pi moralno na sasvim jednakoj visini sa ugarskim principom stojeći položaj. Ujedno ,izjavljaju, da pregovore na drugoj kakvoj plazi smatraju bezuspješnim“. O vijećanjima, koja su se o ovome vo- dila, izdan je nakon toga slijedeći komunike : ,U današnjoj sjednici koalicije, kojoj su ,sa strane vlade prisustvovali ban grof pe- ujačević i podban Nikolić, potanko se rag- ,pravljalo o onim propozicijama, koje su sa ,strane ugarske vlade stigle klubu hrvatskih zastupnika na zajedničkom saboru u svrhu izravnanja postojećeg spora. Pošto među povim propozicijama i dosadanjim ne po- stoji bitna razlika, te pošto te propozicije ne odstupaju od već poznatog stanovišta pugarske vlade koje nalazi potpuni izražaj »i u zakonskoj osnovi, morali su hrvatski delegati te propozicije jednodušno odbiti. : Povrh toga. zaključila je koalicija, da »smatra daljne pregovore na takovoj pedlozi, A HRVATSKA