Pismo iz Beču. Beč, 2. lipnja1907. (Pred otvorom parlamenta.) — Još nas samo nekoliko dana dijeli od otvora- novog austrijskog parlamenta, a već se čine razne pripreme, kako će se taj parlamenat otvoriti Jučer je austrijski ministar predsjednik ba- run Maks Vladimir Beck otputovao u Bu- dimpeštu, da se sastane sa svojim madžar- skim drugom Dr. Wekerleom i da se tom prilikom dogovori s njime glede nastavka nagodbenih pregovora. Nu dok je nastavak nagodbenih pregovora bio samo nuzgrednim povodom putu baruna Becka u Budimpeštu, glavnim mu je pako povodom bio drugi uzrok, a to je taj, da se dogovori s madžar- skim premierom glede nekih stavaka u pri- jestonoj besjedi, kojom će biti otvoren novi austrijski parlamenat. 'To će biti stavke, što će se odnositi na nagodbene pregovore. Već je za slijedeću sedmicu sazvano austrijsko mini- starsko vijeće, koje će se baviti tekstiranjem prijestone besjede. To je rad vlade prije, otvora. novog parlamenta. S. druge pak strane vijećaju razne stranke i strančice, kako će se grupi- sati u veće klubove i tako moći razviti veću i uspješniju parlamentarnu djelatnost. Već je vijećao u Pragu klub Mladočeha sa klu- bom Staročeha o osnutku jednog velikog češkog parlamentarnog kluba, a tomu bi klubu pripadali svi oni zastupnici, koji su izabrani na narodnoj podlozi, takav bi klub brojio 84 zastupnika. Po pisanju interesira- nih novina i po sadanjem stanju stvari iz- gleda da je ustanova takova i tolikoga češkoga kluba već gotova stvar. — Tako je kod Čeha. Kod Poljaka još nije određeno ništa- Prije svega još nisu posvema ni dovršeni izbori u Galiciji. Osim pak socijaldemokrata i zionista (Židova židovske vjere i marod- nosti) neće ni poljska pučka stranka pri- stupiti poljskom klubu, i tako bi poljski klub brojio jedno 54 člana. Takovo je sta- nje stvari ked Poljaka. Kako će se pak urediti Slovenci, Hrvati i Srbi to još do danas nije nimalo poznato, kao što nije po- znato ni kako će se Ruteni grupirati. Ru- munji će ustanoviti svoj klub. Talijani regbi da će se priključiti njemačkim strankama. Dapače su već započeli pregovori između klerikalnih zastupnika talijanskih sa nje- mačkim kršćanskim socijalima glede zajedni- čkog djelovanja. Kod Nijemaca takoder nije još sve uređeno. Bivši katolički centrum pod vodstvom Dr. Fuchsa i Dr. Ebenhocha spojio se već sa kršćanskim socijalima. Tako da kršćanski — socijali broje već svojih 96 mandata i po tomu su najveća stranka u parlamentu. Ovih dana će pak vijećati nje- mačka pučka stranka, njemačka napredna stranka, njemački agrarci i neki drugi slobodoumni zastupnici glede osnutka jed- Ugarska kriza. — Nazad malo dana se je govorilo o hrvatskoj krizi, o odstupu hr- vatske vlade, komesaru, raspustu hrvatskog sabora itd., a sada najednom dolazi na red ugarska kriza. Već o toj krizi govori sva madžarska štampa, dapače su se nekako o njoj izjavili i ministri grofovi Aponyi i An- drassy. Kriza bi se imala razviti iz slijede- ćih razloga : Ministar unutrnjih posala grof Andrassy već je pred nekoliko vremena po- dastro vladaru na previšnju | predsankciju nekoliko zakonskih osnova poznatih pod imenom , ustavnih garancija“. Kralj nije sa- glasan s nekim paragrafima tih osnova i još nije dozvolio, da se mogu iznijeti pred parlamenat na ustavno pretresivanje. Da- pače, kako se govori u ovdješnjim (bečkim) upućenim krugovima, vladar traži da se iz- nese i osnova o sveopćem, tajnom i direk- tnom pravu glasa. Osnove o ustavnim ga- rancijama i osnova o sveopćem i tajnom pravu glasa imaju se junctim iznijeti pred patlamenat, skupa se imaju raspravljati i istodobno biti sankcionirane. Međutim mad- žarski ministar predsjednik Dr. Wekerle do- lazi sutra ovamo i tada će se već unijeti nešto svijetla u ovu tamu, kojom su obaviti neki dogođaji u Budimpešti. Podban u Beču. — Podban, odjelni predstojnik Dr, Vladimir Nikolić pl. Podrinj- sko došao je u Beč i odsio u hotel ,Unga- rische Krune“. —lin. Ugarsko-hrvatski spor Zagreb, 3. lipnja 1907. Audijencija Dr.& Wekerlea od pone- djeljka, kako se sad doznaje, imala je glavnu svrhu, da kralja izvijesti opširno i o hrvat- skom pitanju. Ministar predsjednik predložio je tom prigodom kralju: neka se za Hr- vatsku imenuje novi ban, koji će stati izvan stranaka, današnja vlada da odstupi, a imeno- vala bi se vlada od činovnika. Onda bi se imalo čekati na daljni razvoj stvari u Hrvatskoj. Ako bi hrvatska vlađa našla za potrebno mogla bi raspustiti sabor, te ras- pisati nove izbore. Imenovanje kraljevskog komesara ugarska vlada nije predložila. Kralj nije prihvatio ovih predloga. Međutim Dr. Wekerle ne miruje. Nakon parlamentarnog riješenja službovne pragma- tike poći će u Beč sa novim , predlozima. U subotu je madžarska koalicija imala plenarnu sjednicu, na kojoj se prihvatila osnova pragmatike sa promjenama učinjenim po odborima. Zakonska osnova doći će u srijedu dne 5 lipnja u sabor na pretres. Hrvatski delegati već sa otputovali u Bu- dimpeštu. Taktika naših još nije poznata. U ostalom, po najnovijim vijestima, nije isključena mogućnost, da do uzakonjenja osnove uopće ne će nmi doči, ako na 10. ovoga mjeseca dođe do demisije cijelog ka- bineta, koju se usprkos svim dementima kao sigurnu očekuju. i izbornu oluju, nijesu plod čije | fantazije, nego su u istinu bili crna četa natražnjaka svećenika tih neprijatelja svake napredne i slobodne misli. I ta crna družba, iz koje se mora da isključi na žalošt samo dvojica trojica učenih i naprednih svećenika, uhva- tila se je u kolo oko svog dičnog svirca »Prave Crvene Hrvatske“, te iz te svoje grdne oblačine stalo je da siplje svojom žu- čju otrovane strijele na sve što nam je ti narodu boljeg i ugledniieg, ne bi li tako ubila u narodu svaku vjeru u njegove pretpostav- nike i uglednike, te zapalila plamen bratske mržnje i zatiranja, da tako u tom mutežu - ugrabi svoj crni plijen. Ta tko bi ispisao što se sve nije izrigalo i putem ,Prave“ i drugčije, a sve na račun nauke Ante Star- čevića, a u hator prevejanog kamarilea Cr- nice i prijatelja malenih Liepopila. Dosta je kad spomenemo samo to, da je naša dika Jure Biankini bio proglašen ništa manje nego: vrtikapom, vladinom prirepinom, afa- taštom, bezvjercem i t. d. i napokon lupe- žom. A kakovih se pak laži nije izmislilo i u fiarod širilo, samo da ga se prevari i za- vede! Dosta ih je i Oria rukovet u , Pravoj“ donešenih, a da se sačuvaju na vječnu us- pomenu, kao kulturna slika nekih današnjih svećenika. Pa kad promislimo na sve izborno dje- lovanje crne družbe, kad se spomenemo o- nih prijetnja i zastrašivanja preko samih klerika na njihove roditelje — jer nevjero- jatno al na žalost istinito i ovom su se ne- vinom djecom umjeli da u svoje izborne svrhe služe, kvareć tako. one nevine duše — nitnalo se ne čudimo, kad vidimo i ču- jemo kako je narod ogorčen ustao proti ovakoj vrsti svojih ,duhovnih pastira“, kako im je spravljao mačju deraču i maštila klaka da ih obijeli, kad su se spremali po selima u agitaciju; kako je klicao ,dolje popovi“ i kako danas bježi iz crkve, kad mu taki svećenici počinju da propovijedaju moral i vjeru. No regbi da im sve ono crno djelovanje prije izbora i za vrijeme izbora nije bilo dosta. Oni preko svog libela ,Piave“ i u privatnim razgovorima ne prestaju svojom rabotom. Njima je iskaz narodne svijesti plod nasilja, mita i drugih zloupotreba. Ne, časni rabi božji, nemojte tako, kad znate da to nije ništa istina, ta zašto da varate i sebe i druge. Sprijateljite se s istinom da se je narod probudio i osvijestio i tom či- njenicom računajte na korist vjere i svoju. Slijedili bismo stope spomenute družbe, kad ne bismo spomenali da su u svojoj ra- boti imali i vijernih pomagača. Prava“ je rekla, da su ti neprijatelji načelnika Arneri, a mi joj to vjerujemo, ali uzev riječ nepri- jatelj u smislu kako ga ,Prava“ razumije, a koji je isto što i dušmanin, pa se onda i mi slažemo s njom, da su popovima bili desna ruka dušmani načelnika Arneri, ali ne samo njegovi, nadodajemo mi, već i onih koji su relili za Biankina, pa dakle u prvom redu i Kunjašića, i onda razumijemo kako Prava Crv. Hrv.,“ i sada poslije izbora o- nako gadno napada zaslužne i obljuhljene naše ljude načelnike Arneri i Kunjašića. Arnera sa časnim Zaffronom i jasna nam joe njihova vrlo prozirna gla namjera i svrha. Ali kako nijesu opalili svi oni paskvili, što ih je ,Prava“ do sada proti Arneru doni- jela, ne će ni drugo.