jod, XVI. U DUBROVNIKU, &. lipnja 1907. Go XV U POROD ES o IRE ( Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. gemstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. —m = RVENA fi mm —=—=>m===— IZLAZI ————————————————————————— IENSENNNNNNNNANNNNNNNNNNENN NN === SVAKE SRIJEDE I SUBOTE \z———————————————————— _azmm———————————— POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, & za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. u tu svrhu, i podati službu u mno- Bečke darove plaćamo slano. Na prvi glas o milijunima, koji će poplaviti Dalmaciju, izrazilo smo bojazan, da se pod tim krije druga, Dalmaciji pogibeljna namjera. Dru- goga uzroka, da na to mislimo ni- jesmo imali, do staro iskustvo, da Beč što radi, radi interesu, ali nije prošlo vele vre- mena, a dokazi su se počeli gomi- lati, pa će sada bit malo ljudi u Dalmaciju od onih, koji su povjero- vali, da pod bremenom činjenica ne batale posljednju nadu, da bi Beč mogao biti prama nama pravedan. Ne kažemo tim, da se ne će ništa uraditi, ali što učine, učinit će ne da nama bude bolje, već da nas još čvršće privežu uza sebe na čast i slavu plave kulturtr&gerice Germanije. Za to će se po Dalmaciji graditi liječilišta i hoteli, za to ćemo imati željeznica i puteva; zato će se za- gajiti naše krši, zato urediti naše luke, zato će se napokon — urediti naše parobrodarske sveze. Ko ne vjeruje, neka samo čita poluslužbena priopćenja u bečkim novinama o pregovorima za uređenje parobrodarske službe. Prijašnji pro- jekt — kaže se u jednom od njih — da se domaća parobrodarska društva fuzijoniraju propao je, jer — viđi čuda! — vlada s takovim projektom ne bi mogla izaći pred parlamenat. Za to se je moralo doći do prego- vora s Lloydom, koji su i uspjeli. Četiri puta na sedmicu imat će Dal- macija brzu svezu s Trstom, ne ra- čunajuć u to pristajanje brzog paro- broda za Carigrad u Gružu. Lloyd će uzdržati i one trgovačke linije, koje sada ima u Dalmaciji. A što će bit s dalmatinskim pa- robrodarskim društvima? E, kako da se nije za njih očinska vlada pobri- nula! Mali će parobrodari dobiti la- teralne linije, pod uvjetom dakako da povise brzinu i da budu inače odgovarati zahtjevima, i da- se do- govore s Lloydom zbog itinerara. Ako budu poslušat, tad će i oni imati dijela u zajedničkoj subvenciji samo u svomu od milijun i po kruna, ali od ono milijun i osamstotina hiljada odre- đenih za pomnožanje parka dobit će dakako samo Lloyd, kao zajam bez kamata. I oni, koji nijesu vješti diploma- tičkom govoru bečkih usrećiteljnih recepta, zna iz svega ovoga izvadit kako Nijemac veli, der : langen Rede kurzen Sinn: Dalmatinski parobrodari ne dobijaju ništa, baš ništa, a Lloyd vlada je Lloyd pridržala najumosnije linije, linije gdje mu se bojati konkurenta, a dalmatin- skim društvima ostavljeno je, da se 0 komad kruha prepiru sa ugarsko-hrvat- skim parobrodarskim društvom. Možemo dapače ići još dalje: Kao da se uprav sve ; za nije ide zala Je sć wupropaste dalmatinski parobrodari, jer o tomu nema sumnje, pa ne možemo s toga ni pomisliti, da je inspiratorima ove osnove izbjeglo : da će brze pruge Lloydove oteti sasvim dalmatinskim društvima pro- met s putnicima, a trgovačke pruge umanjiti promet s trgovinom. Da se razumije sasvim: udarac namijenjen dalmatinskoj mornarici, treba se vratiti mjesec dana kasnije, kad su ovi pregovori započeli. ,Du- brovačka parobrodarska plovidba“ koja je već dovoljno dokazala, da zna raditi, te koja ima reservni fond od skoro pol milijona kruna, ponu- dila je, da će staviti dvije polubrze nedjeljne pruge Trst-Kotor brzinom od 12 milja s parobrodima od 700 tona; 2 trgovačke inedjeljne pruge Trst-Kotor-Špič brzinom od 10 milja s parobrodima od 500 tona; jednu prugu Dubrovnik-Kotor-Brindisi Bari s parobrodima od 400 tona i lineju Dubrovnik-Oboti. Kad bi ova ponuda bila prihvačena, društvo bi trebalo da dobavi odmah barem tri nova parobroda. Ponuda je pak išla za tim, da spasi za Dalmaciju trgovački promet s Trstom ostavljajuć Lloydu brzi promet, na koji u Beču polažu toliku znamenitost. Ovo dokazuje, da je u Dalmaciji bilo ljudi voljnih uložiti svoj novac g1BLOTE? M MONA u ić. gom pogledu bolju nego je Lioyd davao, jer parobrodi poput »Iris“ i ,Thetis“ nijesu ni bili građeni za Dalmaciju, to je ,baccala per la Dal- mazia“ svoje vrsti, koji su samo vladi zobali subvenciju. Da će pak isto biti i u buduće o tom ne sumnjamo, jer nam Lloyd sa svojim birokratskim uređenjem koje zahtijeva i velike tro- škove, ne pruža garancije, da će se voditi trgovački, pa ćemo tako do- živjeti, da će vlada novac od naših poreza upotrebiti, da ga siplje u podu- zeće tuđinsko, a da mu neće pomoći, dok će jedinu našu cvatuću industriju time uništiti. Kad je dakle bilo do- maćih ljudi, i domaćih kapitala za to poduzeće, ne bi bila nijedna vlada na svijetu mimoišla njih . ... Pardon, mi živemo u Austriji. I ne prođe nijedna zgoda, da to ne osjetimo. Kad ne mogu kazat, da smo mi krivi, jer tobože nijesmo po“ duzetni, tad je kriv parlamenat, ali tako ili ovako, sveđ dobijemo mi po glavi. A to za to, jer se u Beču.ne radi, što Dalmacija hoće, nego što hoće žuđeli oko kakvoga Kredita, Unionbanke, ili Bankvereina i veliki Austrijanci sa pangermanskim ali- rima. Hrvatsko-Usarski spor. Zagreb, 6. lipnja. Rasprava u parlamentu. — Danas je u zajedničkom saboru, kako Vam je bilo naviješteno, došla na red rasprava zakonske osnove o službovnoj pragmatici željezničara. Govorio je izvjestitelj Jankovich, koji je dao jasna izražaja madžarskim imperiali- stičnim idejama. Rekao je uz ostalo : Osnova je u svim svojim pojedinostima madžarska, ona štiti pravo madžarskih državljana, mad- žarskog jezika i madžarskog ustava. Osnovom -se dokazuje da smo mi Mad- žari i da kao Madžari hoćemo da*i osta- nemo. Govorilo je za njim više govornika, između kojih ministri Kossuth i Giinther, te hrvatski zastupnici Supilo i Vrbanić. Vrbanić je izrekao opširnu besjedu, u kojoj je historijski prikazao odnošaj Ugarske i Hrvatske osobito obzirom na jezične pri- jepore. Za vrijeme njegova govora u cijeloj kući vladao je živahan nemir, koji se izra- zuje čestim i glasnim povicima. Nekoji madžarski zastupnici, između kojih i grof Batthyany, zahtijevaju neka govor svrši. 134 sa" sa