God. XVI.

U DUBROVNIKU, 12. lipnja 1907.

Broj 47.

 

CRVENA (ROATSNA

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list;

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. nnR—m=—m—=
Štamparija DeGiulli i dr.

 

 

firvati u Pešti.

Već nekoliko dana povlači se
kako kakva nit kroz rasprave u za-
jedničkom saboru hrvatsko pitanje.
Tako ga zovu, a to i jest, jer se
radi o biti i ne biti brvatske države.
Nije nju nagodba ukinula sa svijeta,
jer ova se jasno označuje kao bilate-
ralan ugovor, a takav mogu sklapat
jedino ravnopravni faktori. Po tomu:
što je Ugarska, to je i Hrvatska,
kraljevina jedna, kraljeviua i druga.
Nu što je pisano pravo Hrvatima
zajamčilo, to je praksa htjela da
digne, a sada eto tu praksu, koja
je izraz sile jačega, hoće da uza-
kone. Preko stramputice,kad ne može
ravno, madžarsko šovenstvo rado bi
do jedinstvene države, koja bi imala
da nadomjesti državnu zajednicu, koja
po zakonu postoji, a koja je zako-
nom izražena u potpvnom paritetu
hrvatskog:i madžarskog jezika, kao
državnih jezika, sa tačno određenim
teritorijem.

Taj paritet praksa je, kako re-
kosmo, kršila, a to za to, jer je dr-
žavna zajednica pružala Madžarima
na pretek sredstava, da to rade. To
kršenje bit će da je u pivi početak
bilo svijesno, jer se me može promi-
sliti, da Madžari u času sklapanja
nagodbe nijesu znali, što nagodba
Hrvatima jamči. Nu s vremenom, a
krivnjom samih Hrvata, svijesno kr-
šenje prometlo se u nesvijesno, ter
se jedino tako dade protumačiti,
kako su madžarski političari, kojim ne
možeš poreći sposobnosti, da vide,
do čega može dovesti ovaj konflikt
u sadanjim prilikama, iznijeli osnovu
zakona poput one o željezničarima,
koju prama jasnom slovu nagodbe
ne možeš braniti nego doskočicama.
Inače trebalo bi cijeniti, da im se
prohtjelo sukoba s Hrvatima.

Nego kako je došlo do toga, da
Hrvati moraju da ustanu: proti mad-
žarskim pretensijama već dvije go-
dine nakon riječke resolucije, u ovom
času. ne zanima toliko svijet, koliko

sama hrvatska. rasprava u ugarskom.

parlamentu. Ona. svrće pažnju čitave.
Evrope na sebe, to: je za nju ne-:

i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
kad mu pretplata mine,
predbrojen i za došasto polugodište.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE Š SUBOTE

 

 

nam 10 PARA.

 

 

 

kakova novost. Dosad je ona čula
samo o Ugarskoj kako madžarskoj
nacijonalnoj državi, a sada od jednom
vidi, gdje se u toj Ugarskoj oglasuju
Hrvati i govore o nekakvoj hrvat-
skoj državi, a sami Madžari ne mogu
da se tomu opru, kako bi se inače
oprli, . jer bi se tim stavili u sukob
s povjesti i zakonom i sa samom
svojom budućnosti.

Čija je to zasluga? Onih, toliko
psovanih resolucijonaša! Euo njiho-
vim huljiteljima Josipovića, a s druge
hrvatske delegacije, pa neka porede,
u čijim je rukama prije bila položena
obrana hrvatskih pravica, a u kojim
sada. Neka

$ i e one, proti komu
je Frank vodiglojalnu opoziciju, sa.

onim, proti kojim je ,Hrvat. Pravo“
dizalo ulicu i,Arguse, a u saboru
povelo opstrvkčiju, i tada neka sude
sami sebi, ako ih stranačko bjesnilo
i argusovštine nijesu tako zaslijepile,
da ne vide ono, što se svačijem oku
nameće.

Ne vičemo: ,pobjeda“. Možda
smo od nje daleko, jako daleko, iz-
gleda dapače, da se Madžari ne će
u svom sljepilu susprezati ni od sile.
Ali ono, što svakoga Hrvata mora
ispuniti nutarnjim zadovoljstvom, to
je, što sada u Pešti sjede Hrvati, a
što to vidi cijeli svijet, pa i sami
Madžari. Ni za jedne ni za druge Hr-
vatske nije dosad bilo, jer nije bilo Hr-
vata. Sada se najednom govoni o hrvat-

skom pitanju, o spora s Hrvatskom,

otkada su u parlamenat došli ljudi,
na koje se kleveta nabacila, da su
se prodali Madžarima. I te ljude
cijela Europa, cijela monarhija, cijela
Ugarska pozna kao Hrvate!

Ovo je dobit, neprocijenjena do-
bit. Zaslugom ,resolucije“ i ,resolu-
cijonaša“ bvvatsko pitanje iskopalo
se iz prašine, i-ono. valja da bude

riješeno. Kogod je valjda i-kod nas

mislio, da je to pitanje kao nekakav
prirepak pitanju Ugarske, ali [poslije

ovoga sukoba Madžari će bolje bit.
razumjeli riječka resoluciju od tih.
Resolucijonaška po-
litika ne vodi. Hrvatsku :u. krilo U-:
garske, ona heće Hrvatsku uz Ugar-

naših ,patriota“.

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA

NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, MAE ai m je oj: Se opali AAN 00 O
eran popust. a pisma ne primaju anmmne

sku, a Madžarima je birati između
Hrvata, koji hoće i znadu braniti
Hrvatsku i — Josipovića.

Pismo iz Beču.
Beč, 9. lipnja.

Prije otvora parlamenta. — Već je na-
pokon poznato, kada će se otvoriti novi au-
strijski parlamenat. Izbori su posvada svr-
šili i parlamenat će biti sazvan u ponedjeljak
dne 17. o. mj. na svoju prvu sjednicu. Ta
će sjednica biti samo formalne naravi. Mi-
nistar predsjednik će pozvati najstarijeg člana
u parlamentu, da vodi sjednice dok se kuća
konstituira. Tu će vlogu igrati poisvoj pri-
lici Dr. Funke. On će u prvoj sjednici ed
17. o. mj. javiti nove“ sakupljenom .parla-
mentu, kada će biti svečani otvor sa strane
Njegovog veličanstva prijestonom besjedom.
U prvoj će sjednici izjaviti Česi svoje državno
pravno stanovište u pogledu krane sv. Vjen-
ceslava, također i hrvatski zastupnici
državopravnu izjava gledom na Dalmaciju.

Što se tiče grupiranja stremaka, to još
rije privedeno kraju. Kod Nijemaca su se
klerikali i kršćanski socijeli (s Luegerom na
čelu) stopili u jednu stranku — u kršćanske
socijalnu stranku. — Ta grupa broji 96 za-
stupnika. Ori zahtijevaju i predsjednika par-
lamenta iz svoje sredine. Regbi, da će tako
i biti. Najpiije su pronosili ime Dr. Eben-
hocha — zemaljskog kapetana (predsjednika
zemaljskog odbora) «u gornjoj Austriji. —
Ta se pak kandidatura može smatrati već
propalom. Sada najviše izgleda ima Dr.
Veisskirchner. Definitivno još nije odlučeno
pišta.

Prama ovom klerikalnom njemačkom
bloku, htjeli su napredni Nijemci, koji
se kupe u njemačkoj pučkoj stranci,
njemačkoj naprednoj te njemačkoj agraraoj
stranci i Svenijemci (paugermani) Wolfove
kategorije, da osnuju slobodovmni klub. A'i
ta kombinacija nije uspjela. Dosad je samo
spojena njemačka pučka i njemačka agraraa
stranka. Naprotiv pako njemačka napredna

 

stranka kao da ide svonie rasulu, a njezini

članovi će se priključiti dragome klubu.
Pangermav* pak hoće da ostave svoju orga-
nizaciju u krijeposti i ne će je pod nikakva
cijenu da mapuste. Ovu pak nesređenost
najviše je prouzrokovalo pitanje ttojice beč-
kih slobodoumnih zastupnika.

Kod Čeha je to pitanje sasma diagačije
riješeno. U Beču će postojati češki nacijo-
nalni klub od svoja 84 zastupnika — među

njim 17 klerikalaca. — Već je izabran od:

bor, koji ima da uredi statute kluba, a dok
se klub kostituira, taj će odbor u svemu za:
stapati klub.

Bivši predsjednik poljskog kuba vitez
Abrahamovicz sazvao je članove onih stra-
naka, koje su prije pripadale poljskom klubu,