God. XVI. U DUBROVNIKU, 12. lipnja 1907. Broj 47. CRVENA (ROATSNA Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list; Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. nnR—m=—m—= Štamparija DeGiulli i dr. firvati u Pešti. Već nekoliko dana povlači se kako kakva nit kroz rasprave u za- jedničkom saboru hrvatsko pitanje. Tako ga zovu, a to i jest, jer se radi o biti i ne biti brvatske države. Nije nju nagodba ukinula sa svijeta, jer ova se jasno označuje kao bilate- ralan ugovor, a takav mogu sklapat jedino ravnopravni faktori. Po tomu: što je Ugarska, to je i Hrvatska, kraljevina jedna, kraljeviua i druga. Nu što je pisano pravo Hrvatima zajamčilo, to je praksa htjela da digne, a sada eto tu praksu, koja je izraz sile jačega, hoće da uza- kone. Preko stramputice,kad ne može ravno, madžarsko šovenstvo rado bi do jedinstvene države, koja bi imala da nadomjesti državnu zajednicu, koja po zakonu postoji, a koja je zako- nom izražena u potpvnom paritetu hrvatskog:i madžarskog jezika, kao državnih jezika, sa tačno određenim teritorijem. Taj paritet praksa je, kako re- kosmo, kršila, a to za to, jer je dr- žavna zajednica pružala Madžarima na pretek sredstava, da to rade. To kršenje bit će da je u pivi početak bilo svijesno, jer se me može promi- sliti, da Madžari u času sklapanja nagodbe nijesu znali, što nagodba Hrvatima jamči. Nu s vremenom, a krivnjom samih Hrvata, svijesno kr- šenje prometlo se u nesvijesno, ter se jedino tako dade protumačiti, kako su madžarski političari, kojim ne možeš poreći sposobnosti, da vide, do čega može dovesti ovaj konflikt u sadanjim prilikama, iznijeli osnovu zakona poput one o željezničarima, koju prama jasnom slovu nagodbe ne možeš braniti nego doskočicama. Inače trebalo bi cijeniti, da im se prohtjelo sukoba s Hrvatima. Nego kako je došlo do toga, da Hrvati moraju da ustanu: proti mad- žarskim pretensijama već dvije go- dine nakon riječke resolucije, u ovom času. ne zanima toliko svijet, koliko sama hrvatska. rasprava u ugarskom. parlamentu. Ona. svrće pažnju čitave. Evrope na sebe, to: je za nju ne-: i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- kad mu pretplata mine, predbrojen i za došasto polugodište. IZLAZI SVAKE SRIJEDE Š SUBOTE nam 10 PARA. kakova novost. Dosad je ona čula samo o Ugarskoj kako madžarskoj nacijonalnoj državi, a sada od jednom vidi, gdje se u toj Ugarskoj oglasuju Hrvati i govore o nekakvoj hrvat- skoj državi, a sami Madžari ne mogu da se tomu opru, kako bi se inače oprli, . jer bi se tim stavili u sukob s povjesti i zakonom i sa samom svojom budućnosti. Čija je to zasluga? Onih, toliko psovanih resolucijonaša! Euo njiho- vim huljiteljima Josipovića, a s druge hrvatske delegacije, pa neka porede, u čijim je rukama prije bila položena obrana hrvatskih pravica, a u kojim sada. Neka $ i e one, proti komu je Frank vodiglojalnu opoziciju, sa. onim, proti kojim je ,Hrvat. Pravo“ dizalo ulicu i,Arguse, a u saboru povelo opstrvkčiju, i tada neka sude sami sebi, ako ih stranačko bjesnilo i argusovštine nijesu tako zaslijepile, da ne vide ono, što se svačijem oku nameće. Ne vičemo: ,pobjeda“. Možda smo od nje daleko, jako daleko, iz- gleda dapače, da se Madžari ne će u svom sljepilu susprezati ni od sile. Ali ono, što svakoga Hrvata mora ispuniti nutarnjim zadovoljstvom, to je, što sada u Pešti sjede Hrvati, a što to vidi cijeli svijet, pa i sami Madžari. Ni za jedne ni za druge Hr- vatske nije dosad bilo, jer nije bilo Hr- vata. Sada se najednom govoni o hrvat- skom pitanju, o spora s Hrvatskom, otkada su u parlamenat došli ljudi, na koje se kleveta nabacila, da su se prodali Madžarima. I te ljude cijela Europa, cijela monarhija, cijela Ugarska pozna kao Hrvate! Ovo je dobit, neprocijenjena do- bit. Zaslugom ,resolucije“ i ,resolu- cijonaša“ bvvatsko pitanje iskopalo se iz prašine, i-ono. valja da bude riješeno. Kogod je valjda i-kod nas mislio, da je to pitanje kao nekakav prirepak pitanju Ugarske, ali [poslije ovoga sukoba Madžari će bolje bit. razumjeli riječka resoluciju od tih. Resolucijonaška po- litika ne vodi. Hrvatsku :u. krilo U-: garske, ona heće Hrvatsku uz Ugar- naših ,patriota“. NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUČNA BIBLIOTEKA, DUBROVNIK Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, MAE ai m je oj: Se opali AAN 00 O eran popust. a pisma ne primaju anmmne sku, a Madžarima je birati između Hrvata, koji hoće i znadu braniti Hrvatsku i — Josipovića. Pismo iz Beču. Beč, 9. lipnja. Prije otvora parlamenta. — Već je na- pokon poznato, kada će se otvoriti novi au- strijski parlamenat. Izbori su posvada svr- šili i parlamenat će biti sazvan u ponedjeljak dne 17. o. mj. na svoju prvu sjednicu. Ta će sjednica biti samo formalne naravi. Mi- nistar predsjednik će pozvati najstarijeg člana u parlamentu, da vodi sjednice dok se kuća konstituira. Tu će vlogu igrati poisvoj pri- lici Dr. Funke. On će u prvoj sjednici ed 17. o. mj. javiti nove“ sakupljenom .parla- mentu, kada će biti svečani otvor sa strane Njegovog veličanstva prijestonom besjedom. U prvoj će sjednici izjaviti Česi svoje državno pravno stanovište u pogledu krane sv. Vjen- ceslava, također i hrvatski zastupnici državopravnu izjava gledom na Dalmaciju. Što se tiče grupiranja stremaka, to još rije privedeno kraju. Kod Nijemaca su se klerikali i kršćanski socijeli (s Luegerom na čelu) stopili u jednu stranku — u kršćanske socijalnu stranku. — Ta grupa broji 96 za- stupnika. Ori zahtijevaju i predsjednika par- lamenta iz svoje sredine. Regbi, da će tako i biti. Najpiije su pronosili ime Dr. Eben- hocha — zemaljskog kapetana (predsjednika zemaljskog odbora) «u gornjoj Austriji. — Ta se pak kandidatura može smatrati već propalom. Sada najviše izgleda ima Dr. Veisskirchner. Definitivno još nije odlučeno pišta. Prama ovom klerikalnom njemačkom bloku, htjeli su napredni Nijemci, koji se kupe u njemačkoj pučkoj stranci, njemačkoj naprednoj te njemačkoj agraraoj stranci i Svenijemci (paugermani) Wolfove kategorije, da osnuju slobodovmni klub. A'i ta kombinacija nije uspjela. Dosad je samo spojena njemačka pučka i njemačka agraraa stranka. Naprotiv pako njemačka napredna stranka kao da ide svonie rasulu, a njezini članovi će se priključiti dragome klubu. Pangermav* pak hoće da ostave svoju orga- nizaciju u krijeposti i ne će je pod nikakva cijenu da mapuste. Ovu pak nesređenost najviše je prouzrokovalo pitanje ttojice beč- kih slobodoumnih zastupnika. Kod Čeha je to pitanje sasma diagačije riješeno. U Beču će postojati češki nacijo- nalni klub od svoja 84 zastupnika — među njim 17 klerikalaca. — Već je izabran od: bor, koji ima da uredi statute kluba, a dok se klub kostituira, taj će odbor u svemu za: stapati klub. Bivši predsjednik poljskog kuba vitez Abrahamovicz sazvao je članove onih stra- naka, koje su prije pripadale poljskom klubu,