čaju moglo bi se pokušati reorgani-
zacijom stranke, ali dok se među
samim svećenstvom, koje stranci pri-
pada, ne nađe ljudi, koji će znati
svojim drugovima osjeći, da ne ide
onako, kako su započeli, dotle boji-
mo se, da je:sve zaludu. — n.

firvatsko - madžarski spor.

Rasprava u zajedničkom saboru.

 

U ponedjenik nastavio je sabor svoje
sjednice. Narodnosni zast. Maniu interpeli-
rao je predsjednika radi poznate affaire sa
zast. Vajdom. Zahtijevao je, da predsjednik
odredi i nađe način, kako će zast. Vajdi
biti omogućeno vršenje svoje zastupničke
dužnosti. Za njegove interpelacije došlo je
do burnih prizora. I tu su madžarski za-
stupnici istresli sav svoj bijes na Vajdu
i na narodnosti. Kad je Maniu rekao na
poklik: Vlasi!: prosvjedujem da se vrijeđa
cijelu rumunjsku narodnost, sam predsjednik
imu odgovara: u ovoj zemlji nema nikakove
ramunjske narodnosti. Napokon je interpe-
lacija Maniua predana imunitetnom odboru,
da se o njoj izjavi. Zast. Vajda došao je
bio u kuloare zast. kuće, ali u dvoranu nije
ulazio.

Nakon toga član pučke stranke zast.
Zboray govori o osnovi a osobito se dotiče
hrvatskog pitanja braneći pri tom stanovište
Madžara. Govori o riječkoj resoluciji, da su Hr-
vati njom toliko postigli, a Madžarima nijesu
u ničemu došli u susret. Mi bi se zaista mogli
dogovoriti (naime Hrvati i Madžari) na koji
način bi se dalo doći do sporazumka, u
kojem bi jedan ili drugi mogao popustiti. A;
kada mi vidimo, da se je tek pred nedavao
doba ma jednoj Biankinijevoj skupštini u
Dubrovniku ponosito na to upozorivalo, što
je riječka resolucija pogledom na madžarske
škole u Hrvatskoj polučila, i da se je na
ovoj skupštini nazdravljalo Rusima, Česima
i Hrvatima, pa da se nije našao niti jedan
jedini čovjek, koji bi doviknuo Madžarima
»Živio!“ jer su nam se i oni približili :
tada se nemojte niti čuditi, što smo mi zau-
zeli stanovište ministra trgovine, koje se
mora označiti kao najpametnije.

Iza njega govori hr. del. Dr. Gjuro
Šurmin. Polemizira najprije sa onim madž.
zastupnicima, koji su Hrvatima doviknul:
neka oni najprije učine reda u Hrvatskoj,
stvore slobodne zakone, a osobito uvedu
sveopće pravo glasa. Govornik veli, sadašnja
većina u hrvatskom saboru htjela je stvoriti
uskovni zakon, koji je morao zajamčiti naj-
veću slobodu. Taj zakon mogao je do sada
dobiti predsankciju, jer je u ožujku bio po-
dastrt, ali je ko zna čijom krivnjom ni do
danas nije dobio. O općem pravu glasa veli,
da nema zastupnika u hrv. saboru, koji ne
bi to želio, a valjda će ga Hrvati prije uvesti
nego li i Madžari. Hrvatska nije nekulturna
zemlja ona želi slobode, a ta će i doći. —
Dokazuje, kako i u koliko su Hrvsti sami
iz svojih investicijonalnih fondova doprinijeli
za gradnju željeznica, pa prema tomu kako
je glup i smiješan prigovor, da su željeznice
u Hrvatskoj građene madžarskim novcem.
Pobija neke $$. u osnovi, kojima se službe-
nicima diže svaka sloboda, te se čudi, da

stupnik ne može primiti osnove, a niti kao

 

Hrvat jer ima u njoj onaj glasoviti &. 4.,
št) se tiče jezika. Nagodbom dokazuje kako
je protuzakonit. Ni $. 6. po sadašnjoj stili-
zaciji nije uzeo u obzir hrvatske učevne za-
vode kao ni sveučilište kod namještanja.
Šurmin završuje svoj govor upoređujući sa-
dašnje nazore Madžara sa onim starim
Deaka i Košuta, pa dokazuje da su njihovi
nazori bili drugačiji... po Hrvatsku nego
li mladoga Košuta.

U sjednici od utornika prvi je govorio
madžar. zast. Nagy, a hrv. del. Supilo, Lor-
ković, Grahovac, Pribičević i drugi, koji
razumiju nešto madžarski, su mu upadali u
govor i više puta dokazali mu piotuslovje
u koje upada. Iz njegove obrane pojedinih
točaka slijedi dokaz, da su željeznice drža-
vne, a Supilo mu dovikuje: samo kad se
radi o Hrvatskoj onda su privatne. Na
koncu Nagy veli, da bi bolje bilo da vlada
nije iznijela jezično pitanje na željeznicama.
Hrvati će doskora istisnuti Madžare posve
iz Hrvatske. Ako je to potpora Hrvata onda
hvala im na njoj.

Iza njega govori delegat Supilo. Uzi-
mlje riječ samo da odgovori Zboray-u, koji
ga je u jučerašnjem govora, o političkim
pitanjima između Hrvatske i Ugarske, iza-
zvao. Pobija tvrdnju, da su Kossuth i Pole-
nyi stvorili resolucilu, kako neki u Ugarskoj
i neki u Hrvatskoj 'predbacuju. Oni su za

nju doznali iz novina, a mi smo u toj rec

zoluciji dali i za Madžare i za Hrvate
jednako valjan novi pravac u politici. Kad

:je resolucija bila gotova došao je Polonyi

po nalogu koalicije na Rijeku, da se o njoj
informira i o ljudima koji su je stvorili. Zatim
govore i objašnjuju se meki Madžari.

Onda uzimlje riječ Dr. Bogoslav Ma-
žuranić. Polemizira sa zast. Nagy, te veli
da je istina da država ima prava na podu-
zeće, ali u ovom slučaju i da su željeznice
poduzeće, onda je to poduzeće zajedničko,
obostrano i Hrvatske i Ugarske. Mi ne
odustajemo od naših zahtjeva, ne ćemo i ne
možemo odustati. Vi također velite: da ne
ćete. Slijedi dakle borba, u čijem interesu ?
Kako ćete provesti ovaj zakon u Hrvatskoj ?
Dobrim nikako ne; dakle silom. Ali kako
se to slaže s vama, koji ste se uvijek bo-
rili proti sili. Morat ćete posegnut za ausrij-
skim  bajunetima, onim istim bajunetima,
proti kojima ste se borili, a mi smo vas
pomagali. To je politički nemoral. Završuje
s riječima: Mi ne uzmičemo.

Prvi u sjednici od srijede govorio je

hrv. del. Dr. Pero Magdić, gotovo tri ure..

Bavio se je pitanjem, da )i su željeznice
privatno poduzeće, te je uz burno odobra-
vanje i izjave suglasnog mišljenja svojih
hrvatskih drugova iznio iz same osnove
neoborive dokaze, da željeznice nijesu pri-
vatno poduzeće. Poslije njega u osobnoj
primjetbi govorili su del. Dr. Vrbanić pa
neki Madžari. A onda Dr. Magdić završuje
svoj govor.

U sjednici od četvrtka govorio je od
Hrvata del. Purić. Madžari su odlučili da
više ne će govoriti u ovoj raspravi.

Ponašanje biskupa Drohobeckoga.

U sjednici od ponedjenika svi hrvatski
delegati glasovali su proti predlogu pred-
sjednika u aferi Vajda a jedini biskap
Drohobecky za. To je ozlojedilo hrvatske
delegate, jer se straše da bi se tako ipak u
najkritičnijem času, kad eventualno budu
polagali mandate, mogao naći uz Josipovića

——m—————————mm === ——————

još jedan — Juda. Drohobecky se pravda

da još nije vrijeme da se pređe u opoziciju

proti ugarskoj vladi. pez
Kossuth protiv: Supila.

Organ ministra Kossutha navaljuje u
zadnjim brojevima užasno na zast. Suj ila.
Njemu kao glavnome kriveu pripisuje, da
je došlo do ovog sukoba, kojega nije Kossuth
tražio nego sam Subilo. Veli, da ga je za-
hvatila velikohrvatska ideja, pa da se s njim
više ne može ozbiljno raspravljati.

Opstrukcija u zaj. sa6oru.

Madžarske novine počele su već nazi.
vati borbu Hrvata protiv zakonske osnove
o željezničarima opstrukcijom. Taktika hr-
vatskih delegata još nikome pije poznata, a
Madžare srdi, pa buncaju o neslozi u hrv.
srp. koaliciji, da su jedni za ovo drugi za
ono, a ne će da znadu da je to ratni oprez
neprijatelja, koji navaljuje. U generalnoj de-
bati madž. zastupnici će malo govoriti, tako
da će čitave ove sedmice govoriti opet ve-
ćinom Hrvati. Govori se, da ih ne će su-
djelovati u raspravi samo desetorica, nego
svikolici.

Šaljiva demonstracija u Zagrebu.

U nedjelju poslije podne doživio je
Zagreb jednu smiješuu demonstraciju, kojoj
se svak smijao... Nekolicina sveučilištaraca
domislilo se: kako bi bilo da se objesi Barthu,
madžarskog šovinistu. Smišljeno — učinjeno.
Načiniše čovjeka od slame, obukoše ga u
»salonrock“, cipele od lake, maskiraše zgod-
nom maskom, nabiše mu na glavu cilinder
i onda s njim — na vješala. Na podne
pravnici Wodvaška i Gavrančić u zatvorenoj
kočiji dovezu Barthu na Jelačićev trg, pa
ga objese o rep Jelačićeva konja. O vrat
Barthi objesili su tablu: Bartha d& Co. —
madžarski šovinizam.

U tili čas nakupilo se svijeta na tisuće.
Bilo je smjeha do mile volje. Kad je doznala
za to policija — došla je, skinula Barthu i
odvela ga kočijom na magistrat, Wodvaška i
Gavrančić kažnjeni su svaki po 5 dana za-
tvora, pretvoriva u globu. Zagreb se je cijeli
dan smijao ovoj uspjeloj šali.

Kriza u Hrvatskoj.
Brzojavljaju -iz Zagreba: Dolaze vijesti iz
Pešte, da će ban Pejačević odstupiti a da
će ga naslijediti Madžar Frano Nagy, koji
je rođen u Hrvatskoj.

Aponyi je radio kod kralja proti ime-
novanju Dvoršaka biskupom đakovačkim,
kojega su ovo zadnje vrijeme označivali
kao sigurno imenovanim.

,Polonyi, upitan o hrvatskom pitanju,
izjavio je, da će nastati potpuni preokret.
Već javljaju o novim pregovorima. Ugarska
vlada nuđa bezodvlačnu izgradnju željeznice _
Ogulin-Kpin i da će povesti pregovore o
reinkorporaciji Dalmacije. :

(Op. Ured.) Sve ove brzojavne vijesti
donašamo potpunom reservom.

Naši , ledini“ prijatelji

Razumjeti, što baš hoće spljetska
koterija, to je malo teško. Jedan
reče jasno“, drugi ,razgovjetno“,
treći ,iskreno“, četvrti , razumno“,
a dođe Antonije pa im sve pobrka i
zasoli pisanje ,duhovitim“ opaska-
ma, koje je prikupio za dugog svog
lutanja od kaluđera do fratra, od