čaju moglo bi se pokušati reorgani- zacijom stranke, ali dok se među samim svećenstvom, koje stranci pri- pada, ne nađe ljudi, koji će znati svojim drugovima osjeći, da ne ide onako, kako su započeli, dotle boji- mo se, da je:sve zaludu. — n. firvatsko - madžarski spor. Rasprava u zajedničkom saboru. U ponedjenik nastavio je sabor svoje sjednice. Narodnosni zast. Maniu interpeli- rao je predsjednika radi poznate affaire sa zast. Vajdom. Zahtijevao je, da predsjednik odredi i nađe način, kako će zast. Vajdi biti omogućeno vršenje svoje zastupničke dužnosti. Za njegove interpelacije došlo je do burnih prizora. I tu su madžarski za- stupnici istresli sav svoj bijes na Vajdu i na narodnosti. Kad je Maniu rekao na poklik: Vlasi!: prosvjedujem da se vrijeđa cijelu rumunjsku narodnost, sam predsjednik imu odgovara: u ovoj zemlji nema nikakove ramunjske narodnosti. Napokon je interpe- lacija Maniua predana imunitetnom odboru, da se o njoj izjavi. Zast. Vajda došao je bio u kuloare zast. kuće, ali u dvoranu nije ulazio. Nakon toga član pučke stranke zast. Zboray govori o osnovi a osobito se dotiče hrvatskog pitanja braneći pri tom stanovište Madžara. Govori o riječkoj resoluciji, da su Hr- vati njom toliko postigli, a Madžarima nijesu u ničemu došli u susret. Mi bi se zaista mogli dogovoriti (naime Hrvati i Madžari) na koji način bi se dalo doći do sporazumka, u kojem bi jedan ili drugi mogao popustiti. A; kada mi vidimo, da se je tek pred nedavao doba ma jednoj Biankinijevoj skupštini u Dubrovniku ponosito na to upozorivalo, što je riječka resolucija pogledom na madžarske škole u Hrvatskoj polučila, i da se je na ovoj skupštini nazdravljalo Rusima, Česima i Hrvatima, pa da se nije našao niti jedan jedini čovjek, koji bi doviknuo Madžarima »Živio!“ jer su nam se i oni približili : tada se nemojte niti čuditi, što smo mi zau- zeli stanovište ministra trgovine, koje se mora označiti kao najpametnije. Iza njega govori hr. del. Dr. Gjuro Šurmin. Polemizira najprije sa onim madž. zastupnicima, koji su Hrvatima doviknul: neka oni najprije učine reda u Hrvatskoj, stvore slobodne zakone, a osobito uvedu sveopće pravo glasa. Govornik veli, sadašnja većina u hrvatskom saboru htjela je stvoriti uskovni zakon, koji je morao zajamčiti naj- veću slobodu. Taj zakon mogao je do sada dobiti predsankciju, jer je u ožujku bio po- dastrt, ali je ko zna čijom krivnjom ni do danas nije dobio. O općem pravu glasa veli, da nema zastupnika u hrv. saboru, koji ne bi to želio, a valjda će ga Hrvati prije uvesti nego li i Madžari. Hrvatska nije nekulturna zemlja ona želi slobode, a ta će i doći. — Dokazuje, kako i u koliko su Hrvsti sami iz svojih investicijonalnih fondova doprinijeli za gradnju željeznica, pa prema tomu kako je glup i smiješan prigovor, da su željeznice u Hrvatskoj građene madžarskim novcem. Pobija neke $$. u osnovi, kojima se službe- nicima diže svaka sloboda, te se čudi, da stupnik ne može primiti osnove, a niti kao Hrvat jer ima u njoj onaj glasoviti &. 4., št) se tiče jezika. Nagodbom dokazuje kako je protuzakonit. Ni $. 6. po sadašnjoj stili- zaciji nije uzeo u obzir hrvatske učevne za- vode kao ni sveučilište kod namještanja. Šurmin završuje svoj govor upoređujući sa- dašnje nazore Madžara sa onim starim Deaka i Košuta, pa dokazuje da su njihovi nazori bili drugačiji... po Hrvatsku nego li mladoga Košuta. U sjednici od utornika prvi je govorio madžar. zast. Nagy, a hrv. del. Supilo, Lor- ković, Grahovac, Pribičević i drugi, koji razumiju nešto madžarski, su mu upadali u govor i više puta dokazali mu piotuslovje u koje upada. Iz njegove obrane pojedinih točaka slijedi dokaz, da su željeznice drža- vne, a Supilo mu dovikuje: samo kad se radi o Hrvatskoj onda su privatne. Na koncu Nagy veli, da bi bolje bilo da vlada nije iznijela jezično pitanje na željeznicama. Hrvati će doskora istisnuti Madžare posve iz Hrvatske. Ako je to potpora Hrvata onda hvala im na njoj. Iza njega govori delegat Supilo. Uzi- mlje riječ samo da odgovori Zboray-u, koji ga je u jučerašnjem govora, o političkim pitanjima između Hrvatske i Ugarske, iza- zvao. Pobija tvrdnju, da su Kossuth i Pole- nyi stvorili resolucilu, kako neki u Ugarskoj i neki u Hrvatskoj 'predbacuju. Oni su za nju doznali iz novina, a mi smo u toj rec zoluciji dali i za Madžare i za Hrvate jednako valjan novi pravac u politici. Kad :je resolucija bila gotova došao je Polonyi po nalogu koalicije na Rijeku, da se o njoj informira i o ljudima koji su je stvorili. Zatim govore i objašnjuju se meki Madžari. Onda uzimlje riječ Dr. Bogoslav Ma- žuranić. Polemizira sa zast. Nagy, te veli da je istina da država ima prava na podu- zeće, ali u ovom slučaju i da su željeznice poduzeće, onda je to poduzeće zajedničko, obostrano i Hrvatske i Ugarske. Mi ne odustajemo od naših zahtjeva, ne ćemo i ne možemo odustati. Vi također velite: da ne ćete. Slijedi dakle borba, u čijem interesu ? Kako ćete provesti ovaj zakon u Hrvatskoj ? Dobrim nikako ne; dakle silom. Ali kako se to slaže s vama, koji ste se uvijek bo- rili proti sili. Morat ćete posegnut za ausrij- skim bajunetima, onim istim bajunetima, proti kojima ste se borili, a mi smo vas pomagali. To je politički nemoral. Završuje s riječima: Mi ne uzmičemo. Prvi u sjednici od srijede govorio je hrv. del. Dr. Pero Magdić, gotovo tri ure.. Bavio se je pitanjem, da )i su željeznice privatno poduzeće, te je uz burno odobra- vanje i izjave suglasnog mišljenja svojih hrvatskih drugova iznio iz same osnove neoborive dokaze, da željeznice nijesu pri- vatno poduzeće. Poslije njega u osobnoj primjetbi govorili su del. Dr. Vrbanić pa neki Madžari. A onda Dr. Magdić završuje svoj govor. U sjednici od četvrtka govorio je od Hrvata del. Purić. Madžari su odlučili da više ne će govoriti u ovoj raspravi. Ponašanje biskupa Drohobeckoga. U sjednici od ponedjenika svi hrvatski delegati glasovali su proti predlogu pred- sjednika u aferi Vajda a jedini biskap Drohobecky za. To je ozlojedilo hrvatske delegate, jer se straše da bi se tako ipak u najkritičnijem času, kad eventualno budu polagali mandate, mogao naći uz Josipovića ——m—————————mm === —————— još jedan — Juda. Drohobecky se pravda da još nije vrijeme da se pređe u opoziciju proti ugarskoj vladi. pez Kossuth protiv: Supila. Organ ministra Kossutha navaljuje u zadnjim brojevima užasno na zast. Suj ila. Njemu kao glavnome kriveu pripisuje, da je došlo do ovog sukoba, kojega nije Kossuth tražio nego sam Subilo. Veli, da ga je za- hvatila velikohrvatska ideja, pa da se s njim više ne može ozbiljno raspravljati. Opstrukcija u zaj. sa6oru. Madžarske novine počele su već nazi. vati borbu Hrvata protiv zakonske osnove o željezničarima opstrukcijom. Taktika hr- vatskih delegata još nikome pije poznata, a Madžare srdi, pa buncaju o neslozi u hrv. srp. koaliciji, da su jedni za ovo drugi za ono, a ne će da znadu da je to ratni oprez neprijatelja, koji navaljuje. U generalnoj de- bati madž. zastupnici će malo govoriti, tako da će čitave ove sedmice govoriti opet ve- ćinom Hrvati. Govori se, da ih ne će su- djelovati u raspravi samo desetorica, nego svikolici. Šaljiva demonstracija u Zagrebu. U nedjelju poslije podne doživio je Zagreb jednu smiješuu demonstraciju, kojoj se svak smijao... Nekolicina sveučilištaraca domislilo se: kako bi bilo da se objesi Barthu, madžarskog šovinistu. Smišljeno — učinjeno. Načiniše čovjeka od slame, obukoše ga u »salonrock“, cipele od lake, maskiraše zgod- nom maskom, nabiše mu na glavu cilinder i onda s njim — na vješala. Na podne pravnici Wodvaška i Gavrančić u zatvorenoj kočiji dovezu Barthu na Jelačićev trg, pa ga objese o rep Jelačićeva konja. O vrat Barthi objesili su tablu: Bartha d& Co. — madžarski šovinizam. U tili čas nakupilo se svijeta na tisuće. Bilo je smjeha do mile volje. Kad je doznala za to policija — došla je, skinula Barthu i odvela ga kočijom na magistrat, Wodvaška i Gavrančić kažnjeni su svaki po 5 dana za- tvora, pretvoriva u globu. Zagreb se je cijeli dan smijao ovoj uspjeloj šali. Kriza u Hrvatskoj. Brzojavljaju -iz Zagreba: Dolaze vijesti iz Pešte, da će ban Pejačević odstupiti a da će ga naslijediti Madžar Frano Nagy, koji je rođen u Hrvatskoj. Aponyi je radio kod kralja proti ime- novanju Dvoršaka biskupom đakovačkim, kojega su ovo zadnje vrijeme označivali kao sigurno imenovanim. ,Polonyi, upitan o hrvatskom pitanju, izjavio je, da će nastati potpuni preokret. Već javljaju o novim pregovorima. Ugarska vlada nuđa bezodvlačnu izgradnju željeznice _ Ogulin-Kpin i da će povesti pregovore o reinkorporaciji Dalmacije. : (Op. Ured.) Sve ove brzojavne vijesti donašamo potpunom reservom. Naši , ledini“ prijatelji Razumjeti, što baš hoće spljetska koterija, to je malo teško. Jedan reče jasno“, drugi ,razgovjetno“, treći ,iskreno“, četvrti , razumno“, a dođe Antonije pa im sve pobrka i zasoli pisanje ,duhovitim“ opaska- ma, koje je prikupio za dugog svog lutanja od kaluđera do fratra, od