Niue . sjedničko mjesto, odakle će ovaj javiti, kada je sada prošlo i 11 a nema nikoga ovdje. jepilu neda vidjeti : narod madžarski nestr- će parlamenat biti svečano otvoren prijesto- nom besjedom Niegova Veličanstva cara i kralja. Na t# , uslijediti poredanje svih zastupnika u 9 raznih sekcija u svrhu kon- statiranja prijepornih mandata. Sutra poslije podne biti će pod predsjedanjem Dr. Fun- ke-a sjednica predsjednika svih klubova u svrhu dogovora glede izbora predsjednika i podpredsjednika parlamenta. : U srijedu će car pročitati prijestonu be- sjedu u svom dvoru u velikoj sali ceremo- nija, a biti će prisutna zastupnička i gospod- ska kuća. Današnja , Wiener Zeitung“ (službeni organ) donosi imenovanje novih članova go- spodske kuće i to 14 naslijednih članova, a 30 doživotnih. Među naslijednim člano- vima nalaze se između ostalih i drugi veliki meštar carev (zweiter Obersthofmeister) knez Montenuovo i namjesnik Galicije grof An- drija Potocki. Među doživotnim članovima nalaze se između ostalih i ministar pred- sjednik barun Beck, te oni ministri, koji nijesu zastupnici, a to su ministar unutrnjih posala barun Bienert, ministar za bogoštovje i nastava Dr. Marchet i ministar za poljo- djelstvo grof Auersperg, onda par sveučili- štnih profesora (barun Schey, Schindler u Beču; Dr. Kazimir Moravski u Krakovu; Dr. Jaroslav Hlava na češkom sveučilištu u Pragu i t. d.). Jučer je uslijedilo svečano odijeljenje staroga predsjeduika grofa Vettera od či- novaika u parlamentu. Odjelni predstojnik parlamentarnog odjela Dr. Bauer-Bargehr držao je mali govor na predsjednika, u ko- jem mu se je zahvalio na njegovom blagom i susretljivom postupanju prama činovnicima u parlamentu, koji mu sada u znak svoga štovanja predaju preko njega jedan malen dar. Na to Dr. Bauer-Bargehr preda bivšem predsjedniku dar od njegovih činovnika. Dar se sastoji od jednog postamenta, na kojem počiva predsjedničko zvono. Tako se je stari predsjednik odijelio, a novoga još nema.' Reg bi da će se razviti žestoka borba među strankama, koje kom- petiraju na to mjesto. Dosada kompetiraju na mjesto predsjednika ove tri strauke : Njemački kršćanski socijali kandidiraju Dr. Weisskirehnera, kojemu se, budi mimogred rečeno, protive socijalisti. Česi kandidiraju bivšeg podpredsjednika starog parlamenta staročeha Dr. Začeka, kojemu regbi socija- liste nisu protivnici. Poljaci također misle postaviti svoga kandidata. Dakle zbrka, za koju se ne zna, kako će se raščistiti. Jučerašnji dan bio je posvećen raznim dogovorima i konferancama pojedinih stra- naka. Socijaliste su zaključili, da će osnovati jedinstveni klub, ali taj će se klub dijeliti na više grupa, koje će u nacionalnim pita- njima biti autonomne. Socijalisti i nacionalna pitanja! Zaludu, Austrija je zemlja izpimaka. Tako ćemo imati u socijalističkom klubu njemačku, češku, poljsku, talijunsku, ramunj- sku i rusinsku grupu. Jučer je bio Dr. Ivčević sazvao sjednicu naših zastupnika za 10 sati u jutro u par- lamenat. Vaš je dopisnik u 11 sati pošao u parlamenat, da eventualno dozna, kako će svršiti zakazana konferencija. U jednoj pokrajnoj sobi namjeri se na Dr. Ivčevića, približi mu se i nagovori ga: ,Presvijetli, je li svršila sjednica kluba ?“ Na to Dr. Ivčević odgavori: ,Ja sam ddaše zakazao sjednicu za 10 sati, a evo Ja u opće ne znam i jesu li došli u Beč.“ Zbilja karakter:stično. No sjednica se je držala pred večer. Zaključci kluba još nisu poznati. Zna se samo, da su u 7 sati otišli u klub klerikala slovenskih i tamo nastojali, da dođe do osnutka jednog zajedničkog jugoslavenskog kluba. O tome još nije stvoren difinitivni zaključak. Po jednoj versiji izgleda da će ipak do toga doći, po drugoj naprotiv iz- gleda, da slovenski klerikali ne će nipošto, da budu skupa sa svojim liberalnim suna- rodnjacima. Sjednica će se danas nastaviti, a o njezinom rezultatu ću vas obavijestiti. — Žin. Iz peštanskog ,hrvatskot“ sabora. Zagreb, 16. lipnja 1907. Poznata je duhovitost propalih mini- stara a da ona zna često biti jedljiva pa i karakteristična, o tom nema dvojbe. Izgle- da, da u ovu zadnju vrst spada i ona ne- preživjelog Tisze: ,,Hrvati još svejednako govore“. Tako je on u subotu —.- kako se glasa — prišapnuo jednom svom drugu, inače dosta glasno, kad je mimo njega pro- lazio Wekerle s Košutom. Ta kratka izreka dovoljna je, da vam prikaže svu težinu po- ložaja peštanskog sabera. Mi ni jednu riječ ne bi nadodali preko toga, kad ne bi dobro poznali sveopću lijenost našeg vma, koji baš nikako ne će, da se priuči lakonici, ko pravo čedo brbljava vijeka. Zašto govore: to znamo svi; a što go- vore — i tu ćemo biti kratki —: zakonom u ruci brane pravo hrvatskog jezika na že- ljeznicama u Banovini i prikazuju Madžari- ma sve zle posljedice, koje će stići Ugar- sku ako se uzakoni protuzakonitost. Da naši delegati u dokazivanju nijesu pako kratki, razumije se po sebi. Prvi su govorili preko sata, pa su išli crescendo: Grahovac je zatego do 3 sata, Brlić je preko 3, Modru- šan do 4, a Budisavljević do 5 sati. To ipak nije opstrukcija. Supilo to tvrdi u »Egyertetetesu“ : Hrvati svojim govorima ho- će samo, da imformiraju madžarsku javnost o hrvatskim prilikama, kao što i o neprilika- ma, te bi mogle zateći i jedne i druge ako Madžari svojim držanjem prisile Hrvate na potpuni prelom. I mi tvrdimo, da naši ne opstruiraju, oni samo uvjeravaju. A ako se Madžari ne dadu baš tako lako uvjeriti, mi nijesmo krivi, nek se samo ustrpe: Popović im pripravlja dobar tuš u svom madžar- skom, a Supilo u hrvatsko-madžarskom go- voru. Madžari ipak čvrsto vjeruju, da Hrvati opstruiraju. Oni ne taje priznati u svojim novinama, da je peštanski sabor pretvoren u čisto hrvatski. Hrvati ih začuđuju dalji- nom svojih govora, a ipak to su manje ču- veni političari, što će pako biti kad vođe tih Hrvata uzmu riječ? Srba Polita i Ru- munja Vlada govor za hrvatsko stanovište prepao je Madžare. U tome naslućuju zbli- ženje narodnosti i Hrvata, a i socijalisti se ovoj dvoiki približuju. To bi moglo uroditi blokom, pred kojim bi Košut svoju osnovu o željezničarskoj pragmatici morao povući. To kao da Madžari naslućuju pa otale pre- dlaganje nekih novina, da se peštanski sa- bor do jeseni odgodi. Ali što tad? Odgo- dom spor nije riješen, dapače bi se tim zaoštrio. 'Da bi odgoda opet nami bila u prilog, velika je istina, koju se samo u sli- pljivo već čeka te ustavne garancije, prola- zna sadanja vlada nije u stanju da mu ih da, jer ne će da se sprijatelji s voljom na- šega kralja: provesti opće izborno pravo. Za sad je odgodila pitanje provedbe tih; ustavnih reforama, dok se me riješi spor s Hrvatima, buduć joj je preteško borit se na dvije strane. U jeseni pako skrajno bi bilo vrijeme da se riješe oba spora, a da li su ih Madžari kadri riješiti onako kako hoće? Peštanski ,hrvatski“ sabor nek od- govori. Da je iz ovog zapletaja teško izaći, vidi se najbolje iz mjera, koje preporučuju neke madžarske novine, da se upotrebi proti Hrvatima. Prijeti se s ulicom: čudna li vi- teštva, a i sraspustom hrvatskog sabora. Nego ovu zadnju u zametku zagušiše naši, izjavivši, da ni u tom slučaju nikako ne bi oni položili mandate. A gle, naš dobrijan Drohobecky potru- dio se je do Pešte, da iznađe nek' modus izmirenja. U subotu je vijećao s Wekerlom, Szterenyjem, Hollom i 'Tekelijem. Njegova pomirbena akcija zanago ne će uroditi, jer pije ni trebala ondje, gdje je hrvatsko sta- novište jasnije od sunca. Put riješenju krize naši označiše, a na Košutu je, da to izvede. U mutnom pako tražiti kolačiće nije pleme- nito, ta to čak i Jozua zna. «. DUBROVNIK, 11. lipnja 1907. Beč i ,Novi List“. — Riječ- čkom ,Novom Listu“ uskratilo je ministarstvo ,post-debit“ za Austriju. Ova mrska mjera naperena je proti listu, koji je najviše doprinio da se hrvatski pokret ovako razmaha, pa ne ćemo pogriješiti, ako joj uzro- ka tu i tražimo. Čas, kad se Supilo zamjerio u Pešti, što brani hrvatska prava, upotrijebili su u Beču, da po- slušaju Chlumetzkoga. Zbog česa se ,Novi List“ tako zamjerio, da se proti njemu upotre- bilo ovo bosansko sredstvo ? — On se uopće jako rijetko upuštao u kritiku austrijskih prilika, a optužbe, koje su se dizale proti njemu u doba strahovlade Khuenove i Fejervaryjeve, da uzdrži sveze sa inozemstvom, či- nile su se samoj bečkoj vladi tako smiješne, da se nije onda ni makla. Bilo je doba, kad su Supilu vikali, da se prodao Madžarima, da se on Košutom roti proti jedinstvu države, ali ni to nije bečke ministre ustreslo. Probudili su se stoprv sada, kad su razumjeli, da pokret, koji po njihovu mišljenju vodi Supilo, nije ni za Austriju ni za. Madžarsku, već za Hrvatsku. I tad se prosvijetljena Austrija latila sredstva, na koji se bečki hipokriti zgražaju, kad čuju, da se njim vlada u Rusiji i u Tur- skoj. Poslije spljetskih izbora, gdje se službena Dalmacija urotila s furti- mašima i svim neprijateljima hrvat- skog pokreta, da izopače opće pravo