Sve ovo spominjemo samo za to, jer hoćemo da pokažemo, kako je i za Austriju najprobitačnije za svaku eventualnost pomagati Dalmaciju, da se gospodarski samostalno razvije. No to u Beču reklo bi se, ne će da razumiju, oni samo idu za tim, da nas vežu, ni ne brinuć se, što će biti onda, kad se razvežemo. Oni ne vide da ovom politikom samo odbijaju Dalmaciju i stvaraju u njoj takove ekonomske prilike, koje će se sutra osvetiti njima samim. Položaj u Hrvatskoj Zagreb, 1. jula 1907. (Biografija bana). — Ne zaslužuje tolike pažnje, ali ipak bit će zanimivo navesti u kratko biografiju novo- počenog poglavara nove ;.rotunarodne vlade u Hrvatskoj, kojega nsm je Wekerle nari- nuo, i koji nam nosi bič, kandžiju i škor- novoga pijune. Dr Aleksander Rakodezay hrvatski je sijivarski renegat a zvao se je prije Fuček. Rođen je god. 1848. Škole je svršio u Mad- žarskoj te je posve uzgojen madžarskim duhom. God. 1873. bio je koncipientom u hrv. ministarstvu u Budimpešti. Kašnje je služio kod madžarskih sudova u Zomboru, Baji i Velikoj Kikindi. God. 1885. pozvao ga je ban MHeder- vary u Zagreb, gdje je skočio na čast dr- žavnog nadodvjetnika, a tu je on prvi proveo progon štampe na nečuveni način. Kao vjerna i desna ruka Hedeivarya postao je predsjednikom zagrebačkog sudbenog stola te je u tome svojstvu god. 1895. proveo osudu hrv. đaka, koji su spalili madžarsku zastava. Tom zgodom upropastio je preko po stotine naših mladih ljudi. God. 1897. provađao je iza prijekoga suda osudu proti osuđenicima iz Sjeničaka, koja je svršila sa smrtnom osudom od l3torice, od kojih su trojica bila obješena. Za jednu obješenu kasnije se dokazalo, da je sasvim mevina osuđena. Godinu dana kašnje pronevjerio je nje- gov jedan činovnik (njegova perjanica) 20.000 kruna, tslijed čega je bio Rakodezay pre- mješten k stolu sedmorice. Godine 1905. postao je predsjednikom banskog stola. Kao predsjednik banskoga stola osuđen je radi uvrede poštenja nanešene jednom načelniku na 3 dana zatvora ili na 200 K globe. Rakodezay je osjećajem gorljivi Madžar i prijesni prijatelj varalice Polonyia. Eto takovog bana nametnuo je Wekerle Hrva- tima. Tome se nije čuditi, ali ipak iznena- đuje i... . boli, da je imenovanje takova čovjeka za bana hrvatskog potpisao -hrvat- ski kralj. (Držanje hrvatsko-srpske ko- alicije). — Delegati hrvatsko hrvatsko- sroske koalicije u peštanskom saboru na-' stavljaju, usprkos promjeni - vlade, To im žali bože nije uspjelo hvala . mad- žarskom šovenstvu. Sada su prisiljeni prihvatiti se drugih sredstava. Tehnička opstrukcija može zavući debatu do skrajno- sti. U ponedjenik je do dvadeset hrvatskih delegata stavilo swoje predloge i ispravke kod prve točke. Još nije ni ta prva točka riješena, a ima ih osnova u sve blizu stotinu. Delegati stupaju u najodlučniju opozi- ciju prema novoj protunarodnoj vladi u Hr- vatskoj. Ako bi novi ban pokušao da dođi u doticaj sa delegatima, oni će ga odbiti. Izdali su proglas na narod, u kojema ističu značaj svoje borbe, upozoruju na promjenu vlade i na zadatak novoga bana, koji ima da pokuša u domovini skršiti narodno pred- stavništvo, koje ne popušta u obrani naro- dnih prava, i slobodnu narodnu volju. Hr- vatski i srpski narod u kraljevini Hrvatskoj čekaju po tome nove i teške borbe. Opo- minju narod, da se je glavna snaga svakog protunarodnog režima u Hrvatskoj osnivala na razdoru između Hrvata i Srba, a taj će razdor po svoj prilici pokušati da opet užeže nova protunarodna vlada. Pozivlju napokon narod, da kao što je od svojih zastupnika zahtijevao, da u borbi ustraju, tu borbu sada i sam ustavnim putem i zakonitim sredstvi- ma mirno i dostojanstveno prihvatiti i kraju privede. Završuju: Živila sloga Hrvata i Srba! Živila Hrvatska! (Ostavka odjelnih predstojni- ka). Odjelni predstojnici Dr. Nikolić, Roje i Badaj predali su novome banu svoju ostavku a obrazložili su je švojom protivnosti osnovi o željezničarskoj pragmatici. Ban je primio niihove ostavke, na što su oni odmah osta- vili svoju službu. Roje i Badaj koji su dele- gati na zajedničkom saboru otići će u Peštu da se pridruže borbi svojih drugova za hr- vatska prava. Četiri velika župana Kiepach, Georgi- jević, Turković i još jedan predat će ko- mesaru Rakodezavu također svoje demisije, te će se oni, koji su delegati pridružiti svojim drugovima. Tako će falanga narodnih boraca u Peštanskom saboru biti čvršća, a borba žešća..Svi su solidarni kao jedan čo- vjek, samo ulogu Jude igra biskup Droho- beczky. Sram ga bilo! (U potrazi za vladom). Ban Fuček Rakodezay uza sve svoje odnošaje sa pro- palim madžaronima ne nalazi ni kod niih oslona u ovim ozbiljnim vremenima. Ili se straše gnjeva narodnng, ili predviđaju, da ne će moći ni zgrijati o va stolica, što im se nude. Spevec, Silović, Sumanović, Mihaj- lović, Egersdorfer — svi su redom odbili ponuđena im mjesta. Obratio se na činov- nike, ali ni ovi se ne usuđuju — kao dr- žavni nadodvjetnik Vancaš, ravnatelj financija Mačvanski, vijećnik banskog stola Cekić. Novi ban smatra se navlastito iza izjave We- kerleove u saboru prostim madžarskim ko- mesarom, a kako ne može da nađe ljudi, koji će služiti njemu i njegovoj misiji, ostat će dakle cijeli posao na njemu samome kao pravome komesaru, jedino bi služila formal- nost, da mu se digne časno ime hrvatskijeh bana, a da se imenuje — komesarom. . (Veličanstvene manifestacije u Zagrebu). Za u nedjelju bio je među- stranački odbor sazvao veliku narodnu skup- štinu u Zagrebu, na kojoj je u prvom redu izvijestio narod o svome radu ki kolodvorom bili su dočekani od 6000 naroda, pozdravljeni oduševljeno, te u povorci od 10 hiljada ljudi uz veličanstvene manifestacije praćeni na Jelačićev trg. Skupština od jučer bila je nešto, št, Zagreb rijetko, veoma rijetko doživi. Sve stranke bez razlike sudjelovale su skupštini. Govorilo je mnogo govornika, a i od strane frankovaca. Oduševljenih manifestacija pri- . redile su mnoge tisuće skupljenog naroda, ali uslijed posredovanja narodnih zastupnika demonstracije nijesu se prometle u nerede. Samo su đaci demonstrirali pred banovim stanom. Vojska je bila konsignirana bez potrebe. (Hrvatsko pitanje u b&čkom parlamentu). — Prošle sedmice nalazio se je u Budimpešti, da se dogovori sa hr- vatskim delegatima zastupnik istarski na carevinskom vijeću Spinčić. Izjavio im je kako hrvatski, srpski i slovenski zastupnici na carevinskom vijeću ne samo potpuno odobravaju akciju hrvatskih delegata na za- jedničkom saboru već je žele i moralno poduprijeti. Stoga u utornik dne 2. ov. mj. hrvat- ski, srpski i slovenski zastupnici na care- vinskom vijeća imadu upitati ministra * predsjednika: Buduć Hrvatska nije kod . nagodbenih pregovora zastupana a hrv. ug. nagodba zak. čl. XXX. (odnosno či. 1.) 1868 veli u $. 4. da do nagodbe može doći samo uz sudjelovanje Hrvatske, to interpe- lanti pitaju, da li je ministar predsjednik voljan suspendirati nagodbene rasprave sa ugarskom vladom, dok se tome nedostatku ne udovolji. Zanimivo je kako će se šef austrijske vlade ovom zgodom izražiti o hrvatskom pitanju. Političke vijesti. Iz carevinskog vijeća. — Novi ,pu- čki“ parlamenat odrekao se prava da kruni progovori putem adrese i da označi čisto i bistro svoj pravac što nije baš utješljivo. Predsjednik je umjesto toga debio dozvolu da se kralju zahvali za uvedonje općeg prava glasa i da mu podastre homogijalna čuvstva nar. zastupnika. Druga čudnovata činjenica je, da u programnom govoru vladinom, što ga je izrekao ministar predsjednik Beck, nije is- taknut čisto stalni program, nego samo op- ćenito istaknuta neka načela. 'Tumače to, da je vlada tako otvorila širom vrata, da bude mogla pristupiti svim strankama, da nijednu #6 potisne u oporbu i da se sva- kom Zi posluži u svoje svrhe. i hoće da i češki govori budu une- šeni u zapisnik, što do sada nije bilo. Vla- da i Nijemci opiru se tome. Češki klub za- _ ključio je sada, da nijedan od njegovih čla- nova nema učestvovati raspravama, dokle ne bude riješeno pitanje o tiskanju nenje- mačkih govora u stenografičkom zapisniku. I sveza južnih Slavena se živo zanima ovo pitanje. : Kvotne deputacije. — Ugarska i austrijska kvotna deputacija započele su da vila je kvotu za Austrija sa 57.6%, a za Ugarsku 42.4%. Odmah je nastao nespo- razumak između jedne i druge deputacije. Pokret u: južnoj Francuskoj. komi Dalje se razvija. Vlada energično postupa.