Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se
predbrojen i za došasto polugodište. ===

 

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli.
Štamparija DeGiulli i dr. =

 

 

U DUBROVNIKU, 10. srpnja

 

 

1907.

——nnnnnnnnannnnnanennnm——————

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

Broj 55.

  

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale

plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po

godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. ===

 

 

 

Što će biti?

Veliko pitanje, a lebdi svakomu
na usnama. Svaki bi htio, da barem
malo podigne tmastu zavjesu, što
nam budućnost otimlje pogledu, a
nikomu ne uspijeva. Predvidjeti je
samo dugu borbu, dugo natezanje sa
protivnikom, koji nas ne će štediti,
a dalje ne ide u proricanju, jer
što smo nekoliko puta kroz ovo
zadnje dvije godine istakli, Hrvati
nijesu u monarhiji sami, a nije sama
ni monarhija u svijetu. Zavisit će
dakle mnogo i o općim prilikama i
o razvitku odnošaja u monarhiji,
kako će se riješiti hrvatsko pitanje,
koje je uspjelo rodoljubima podići,
ali ni najbolje prilike ne će nam po-
moći, da dobijemo svoje, ako mi ne
budemo njih pravo uočiti, već se pu-
stimo zavesti od napasti, koje će da
nas slete.

Ovo govorimo, jer bi htjeli od-
vratiti rodoljube od prevelikog opti-
mizma, našeg najgoreg neprijatelja.
Je li došlo vrijeme, da dođe do ne-
zavisne Hrvatske, to su sve prazna
naklapanja, ako hoćete, ali i veoma
pogibeljna ako im je zadaća, da na-
rod odvrate od onoga, ;što mu je
najbliže i što je baš do borbe do-
velo. Hrvatska treba da brani svoju
autonomiju i steče garancije, da se
u buduće ne će kršiti, a za to treba
da na izborima pobijede Hrvati, a ne
Madžari. Ako se to ne bi dogodilo,
već bi Rakodezaju uspjelo da: sklopi
većinu, tad uzmi programe, pa za-
motaj u njih srđele.

Treba se dakle okaniti naklapa-
nja o daljoj budućnosti, a raditi za
najbližu budućnost, s drugim riječima
treba znati dobro, što sada, u ovaj
tren hoćeš, a stoprva kad to postig-
neš, ići dalje. Takova etapna poli-
tika u ovim prilikama tim je zgod-
nija, šte protivniku ne daješ vremena
da izvađa svoje osnove, već ga siliš,
da bude u defenzivi. Ona je uputna
i za to, što je podesna za agitaciju,
a što protivniku ne otkriva zadnjih
ciljeva, za kojim opozicija ide.

Treba pomnjivo birati i sredstva
botbe. Demonstracije, kolikogod bile

| saznati LEDINA

— drugo sddlo (t. 3.

opravdane, re možemo odobriti, jer
nije doba za njih, kako ne bi odo-
bravali onda, kad bi zauzele stranke
stanovište, koje bi prostom negacijom
faktičnih prilika onemogućilo rad.
Svim se tim daje samo protivniku
pred vanjskim svijetom opravdana
uzroka, da upotrebi repressalia, a
Hrvatima ne može biti sada do toga,
da stvaraju mučenika, nego da uspiju.

Hladnokrvnosti i radu, koji nije
išao za časovitim efektom, treba da
koalicija zahvali svoje dosadašnje
uspjehe, a da je tih bilo, kolikogod se
ljudi, koji izdaju svjedodžbe nepo-
ročnosti madžarskom komesaru, na-
težu, da ih zaniječu, dokazuje sa-
dašnja situacija. Ona je za Hrvate
bez sumnje barem ovaj čas povoljna,
a čuvajmo se, da nas nenadana pro-
vala strasti ne turne opet n politiku
protesta, koje smo se teškom mukom
kurtirasili.

Iz zagrebačkog životu.

Zagreb, 7. jula 1907.

 

Frankovizam. — To je sposobnost
prilagoditi se svakoj tuđinskoj vladi, biti ra-
dikal do kosti, a tjerat lojalna opoziciju i
svaku propalicn vaditi iz kaljuže sa svje-
dodžbama čistoće. Nije naim do šale: Frank
je u tome majstor. Još nam je u pameti
ona wie viel hat er dafiir bekommen“ i
priznanje Khuenu čistoću prsta u času kad
su svi neodvisni zastupnici bili ustali proti
banu pijavici. Sad pak kad se i ojet sva
zemlja diže proti komesaru Fučeku ,naš
stari“ izdaje nametniku svjedožbu gentle-
manstva. To je dakako prema ukusu, a Jo-
sua ima pravaški ukus: spasavanje. Živjeli
telići ! ; '

Kršnjavida. — Kažu: koja grehota
da se nijesu prije našli, zaista se potpuno
ispunjuju : Frank i Kršnjavi. Nego smo mi
uvjereni, da su se oni odavno popunjivali,
ta?obojica bijahu Khuenovi_ Lieblingi. A pro-
pos. Malo nam je pabirčiti po ititerwieu
Kršnjavog obnarođenom u , Pester Lloydu“.

,Gospoda su se jako veselila svojoj
vlasti, oni su nešto nespretno i nevješto
igrali ulogu gospodara, al nisu mogli ništa
izvršiti, jer su uzde vlade bile u rukama
grofa Pejačevića, koji je isto tako okorjeli
unionista kao i Rakodezay .... Oni (t. j. re-
golacijonaši), nisu mogli odmah prijeći u
madžatronsko), da bi to

mogli opaziti . izbornici . ...' Starčevićanci
(valjda frankovci) ne će za nikoga vući

kosti hrvatskog seljaka dođu opet u opasnost,
da se pruži nekoj gospodi prilika, da steku
nešto političkog iskustva, kojega su mogli
mnogo jeftinije postići“. A komentar: Evo
ga. Koalirci izgubiše vlast jer se ne znadi-
jahu vladati, kako to frankovci znali. Peja-
čević pada jer je uzde vlade čvrsto držao i
jer je okorjeli unionista, a naslijedio je ga i
opet okorjeli unionista Rakodezay. 'To ni ne
razumijemo.

Resolucionaši su prelazili na sedlo mad-
žaronsko. A izgubili su vlast? Biće za to
jer Wekerle nije bio zadovoljan s njihovim
presporim prelaženjem. A borba u peštan-
skom saboru? Samo komedija. To opet
Madžari ne razume. Idemo dalje.

Frankovci ne će za nikoga vući keste-
nje iz vatre: pričaće da se madžarizuju po-
sve željeznice, biće lojalna opozicija. Ne će
dozvolit, da se opetuje 903 godina: jer
bi to otprhnulo Fučeka, kao što je ona
Kuena.  Koalirci su se _ mogli jeftinije
proći: priznati pravo madžarskom jeziku na
hrvatskom teritoriju, kao! što je Kršnjavi
madžaron priznao. Ali to pak svi razumijemo.

Doček delegata). —  Hrfatsko
Prafo pozvalo je građane, da ne izvjese zas-
tave pri dolasku delegata. I općinstvo se je
odazvalo: Starčevićanci, naprednjaci, Srbi i
pravaši izvjesiše zastave; a frankovci  po-
slušaše staroga — cigle četiri kuće. 'To će
biti puk.

Preko 20 hiljada naroda dočekaše dele-
gate. 'To je _ narodna manifestacija kakve
Zagreb ne viđe. Najbolji odgovor onima,
koji su bajali, kako narod nije uz svoje de-

legate. Pred Jelačićem se zaustaviše, Tuš- .

kan pokaže na banovu oštricu, kao na bu-
sulu naše borbe, a akademičari  obaviše
pročelje spomenika narodnom trobojom. Na
njoj je pisalo: Ustaj bane, Hrvatska te
zove-1848-1907.

Kakva je sličnost u tim godinama“
— zapita me dopisnik bečke ,Presse“. ,48
su Hrvati pobijedili u Ugarskoj, da budu
pobijeđeni u Hrvatskoj, a 907 su pobijeđeni
u Pešti, da pobijede u Hrvatskoj“.. no“
reče i kimne glavom. Zaista me taj nije
razumio. K.

 

iz Beču.

Hrvati, Srbi i Slovenci. —
Klub Šušteršićev  uoblastio je istog svog
predsjednika Šušteršića da stupi u tijesne
odnošaje sa Svezom južnih Slavena. Dobar
znak, ali je uopće požaliti da klerikalne Slo-
vence vode takovi osobni porivi, da ne će
da pristupe u Svezu jedino radi toga, jer
se u njoj nalaze njihovi liberalni sunarodnjaci.
Ipak možda se jednom odlače.

Sveza južnih Slavena namjerava pokre-
nuti u parlamentu raspravu glede dogođaja

kestenje iz vatre, oni.će znati zapriječili, da u Hrvatskoj. Naprije će pokošati da upliva

NAROONA NEPUBLIKA HRVATSKA
NAUČNA GISLIOTEKI, D277 x

486