čene danas staroslavne hrvatske sloboštine.
Polemizuje proti izjavi Wekerlea o Bosni i
kaže, kako je to naumice učinio samo da
zavadi hrvatsko-srpsku koaliciju, koja mu
smetaše, a još više će mu smetati u budim-
peštanskom parlamentu. Nabraja sve naj-
glavnije povrede nagodbe i pita, što su po-
zvani državni čimbenici — ne isključivši_ni
najviše — učinili da ih zapriječe, kao što je
bila njihova dužnost. Stoga hrvatski narod
ne čini samo odgovornim Madžare, nego i
te čimbenike radi današnjeg stanja, kojemu
su posljedice nedogledne, ako mu se čim
prije ne stane na kraj. Ovaj je govor bio
popraćen općim odobravanjem.

Skoro sve bečke novine bave se govo-
rom zast. Biankinia i konstatuju govornički

uspjeh.
Dalmatinsko željezničko pi-
tanje. — U nastavljenim nagodbenim pre-

govorima nije ni došlo do rasprave o dal-
matinskom željezničkom pitanju. Međutim
ugarska vlada stoji na poznatom svom sta-
novištu, da ovo pitanje postavi junctim sa
gradnjom željeznice Kašovsko - Oderberške.
Austrijska vlada pak izrazila je već, da ne
će u Austriji biti te vlade, koja bi na to
pristala. Tako nema sumnje da već ni u
ovom pitanju ne će moći doći do sporazu-
ma za nagodbenih pregovora, a to uvjere-
nje, kako javljaju vlada i u madžarskim
službenim krugovima.

Može li se u parlamentu go-
voriti ruski. — Rusinski zastupnik
Markov u sjednici od jučer stao je govoriti
ruski, obrazlažući jedan svoj predlog. Ostali
Rusini koji govore novo-ruskim dijalektom,
a koji su proti Markovu i jednomu njegovu
drugu radi rusofilske politike, stali su bučiti
da ruski nije ,zemaljski jezik“ stoga da ga
ne smije rabiti u parlamentu. To im je i
uspjelo. Predsjednik, a bio je onda Ceh
Začek, opomenuo je Markova, a ovaj je na-
stavio neko vrijeme češki, valjda da ublaži
predsjednika, pa je opet govorio ruski. Pred-
sjednik tada na veliko čudo i sablazan svih
Slavena oduzme mu riječ. Česi su počeli
na to vikati: hamba! sa ostalim Slavenima.
Sam češki klub izrazio je Začeku svoje ne-
godovanje radi  nepromišljenog postupka
njegova.

Zanimivo je zabilježiti, da je ruski eto
uz devet ,zemaljskih“ jezika — deseti jezik,
koji se u bečkom parlamentu govori.

Iza preloma u Hrvatskoj.

Zagreb, 10. jula 1907.

Odgoda sabora. — Ban komesar
Rakodcezay stavio se odmah, kako se već
vidi, da provađa želje gospara Wekerlea
koji ga je ovamo poslao. Sabor je odgođen
a jamačno na sam zahtjev ugarske vlade,
koja u ministru Josipoviću, koji se kao za
ruglo nazivlje hrvatskim ministrom, i banu
komesaru Rakodczayu našla vjerne vršioce,
svojih nauma. Ideja jedinstvene madžarske
države ne smije u Hrvatskoj biti povrije-
đena, dapače ona se jedina mora tamo po-
štivati, a sve drugo što je proti njoj, to je
veleizdaja, tuđi prsti — tako viče gromovnik
Wekerle. Nego ne vidi i ne razumije jadan,
da te njegove riječi prati jedino jeka u šo-
venskim glavama zajedničkog sabora i pri-
gnute šije najsmjernija poslušnost komesara
Rakodezaya sa još možda kojim u Hrvatskoj,
te se nada da su to rij&či budućnosti, jasala,
punih džepova. Naprotiv tome cijela Hrvat-

 

 

ska, cio narod prati Wekerleovo buncanje
sa zaslužnim osmijehom, a [spreman je kao
jedan čovjek, da kod faktičnog provađanja
takovih ideja ustane na obranu i dostojno
reagira.

Nema sumnje, da je odgoda sabora
uslijedila samo za to, da Rakodezay bude
imao vremena sklopiti na koji način jedan
blok stranaka, koje bi ga direktno ili indi-
rektno, sa ,načelnim“ izjavama razumije se,
potpomagale i omogućile mu, da održi mi-
siju za koju je postavljen protuustavno na
bansku stolicu. Frankovo držanje prema
Rakodezayu odaje mnogo šta sumnjiva, a
baš ovih dana madžaronske lješine se kupe
u Zagrebu na dogovore, zadahnute dahom
Vekerlea, Josipovića i Rakodezaya u živoj
nadi, da je nadošao čas njihovog — us-
krsnuća.

Skupštine po Hrvatskoj. —
Ovih dana od nedjelje pa unaprijed redaju
se po Hrvatskoj skupštine i sastanci, gdje
hrvatski delegati izvješćuju o svom radu.
Jedna osobita točka pri ovakim skupštinama
treba da se istakne. Gotovo na sve skup-
štine i sastanke sazvane od resolucijonaša
dolaze u velikom broju i starčevićanci, te
manifestiraju svoju solidarnost i slogu sa
današnjim borcima za hrvatska prava. Kako
to prija Franku i njegovoj zvijezdi vodilji,
nije se teško domisliti. Dosta je uzeti
samo jedan broj njegovog žurnala, uvidjeti
svu onu nepoštenu i divlju harangu, pa
onda — suditi. Sve mi se čini, da je Frank
u ovoj zgodi sa Kršnjavijevim naputcims
htio da igra ulogu dobra ,,Geschiftsmanna“
(trgovca) ali se u računu prevario. Ovakovo
doba nije za trgovanje sa načelima i sa
pravima narodnim, nego treba da svi po-
šteni i svijesni istupe u složnim gustim
redovima u borbu. Ne ćemo se veseliti, pa
reći, da Frankova zvijezda gasne, sve dotle
dok on na poznati trgovački način bude
trubio u načela, a iza kvinta, a i javno s
Kršnjaviem i Rakodezavem tražio načina,
kako da najradikalniji dođe u većinu i na
vladu, da spase Hrvatsku — pod auspicijima
onih, koji su u Ugarskoj učinili ono, što je
sada gotov čin i što će imati nedoglednih
posjedica, i koji u Hrvatskoj hoće da za-
metnu novu t. z. ustavnu eru. Rekosmo,
dotle Frankova zvijezda ne gasne, a telići
neka joj se klanjaju.

Razno. — Položaj u Hrvatskoj kako
se sada nalazi, može se. slobodno nazvati
kritičnim. S jedne strane imamo koaliciju,
koja ne broji nego 46 zastupnika u saboru,
od kojih možemo reći 40 stalnih i vjernih,
a sabor ima sa virilnim 120 članova. Ap-
solutne većine, kako je u saboru nema. Ta
bi mogla biti gdje starčevićanci stupe u
blok. Teško je vjerovati, da bi oni (ne go-
vorimo o Franku i o pet šest njegovih tra-
banata) htjeli tamo, gdje bi se imao potpo-
magati Rakodezay i njegova misija. Dr.
Mile Starčević već izjavljuje, da se narod
identificira sa borbom rezolucijonaša, nema
dakle sumnje da bi pošteniji i nezavisni
elementi starčevićeve stranke potpomagali
koaliciju. Po tome mogao bi biti položaj
koalicije parlamentarno dobar, a kakav je
u narodu, ne treba ni govoriti. To nam
jasno vele sve one veličanstvene skupštine,
manifestacije, sastanci, pozdravi sa svih
strana i najzabitnijih. U marodu je
koalicije, a ta jednoć mora da dođe o
moći, sazvao se bilo kad ili raspustio hr-
vatski sabor.

Na plenarnoj skupštini zastupnika ko-
alicijonih stranaka što se danas održala
zasvjedočila se ponovno sloga u koaliciji. Za-

branjen je bio međutim svaki dodir sa
strankama izvan koalicije, bez  privole
cjelokupne koalicije. Supilo je na konfe-

renciji podnio elaborat izvješća, koje će biti
prekazano saboru. Delegati ne će do saziva
sabora polagati svojih mandata na zajednič-
kom sabo u.

I klub Starčevićeve stranke prava imao
je sastanak. Isto tako i madžaroni, gdje je
Spevec izvijestio o pregovorima sa banom
Rakodezavem. Misli se ustrojiti ustavnu
stranku na unijonističkom stanovištu. Što će
se iz toga kačula izvući vareno vidjet ćemo
za kratko.

Razna gradska zastupstva u zemlji sa-
zivlju izvanredne sjednice, na kojima će se
glasovati povjerenje hrvatskim zastupnicima
i prosvjedovati proti Rakodczayu.

Hrvati u peštanskoj magnat-
skoj kući. — Sutra će u magnatskoj
kući general Tomičić, u ime svoje i drugo-
va baruna Kulmera i bivšeg podbana Niko-
lića, pročitati prosvjed, sličan onome, što
dadoše hrvatski delegati u zajedničkom sa-
boru. Poslije toga sva trojica istupit će iz
magnatske kuće.

Izdaja Drohobecky-eva. — Svak
se zgraža nad škandaloznim, više nego iz-
dajnim ponašanjem biskupa Drohobeckoga,
koji je usprkos obećanju, zadanu koaliciji,
da ne će više kao ni oni stupiti u zajedni-
čki sabor, ipak tamo otišao, da nastavlja
svoju tobožnju ,akciju“. Supilo je izjavio,
da mu ne bi smjelo biti mjesta više među
hrvatskim zastupnicima.

Opet u Peštu? — Iza kako je od-
gođen sabor počela se ventilirati ideja, da
naši delegati odu opet u Peštu, pa da, kad
bude ponovno u jesen otvoren zajednički
sabor, nastave borbu proti današnjoj ugar-
skoj vladi. To mišljenje zastupaju ,,Obzor“
i ,Pokret“. Supilo se o daljnjoj taktici izra-
zio ovako: ,Nama je bilo onemogućeno, da
hrvatskom saboru položimo račun o našem
djelovanju, te glede istog kako i glede na-
ših mandata zapitamo od njega daljnje.
odluke. Mi smo danas i opet prepušteni
samo našim odlukama. U tom pogledu vi-
dim samo dva dobra puta, koja bi se even-
tualno mogla izabrati. Jedan bi bio da po-
ložimo naše mandate na zajedničkom saboru
Drugi bi bio, da se opet tamo povratimo,
nastavimo opstrukciju i najžešću borbu proti
svim osnovama i predlozima one vlade. Do-
laze u jesen pred sabor rasprava proračuna,
austro-ugarska nagodba, vojska, treba no-
vaca. Mi bismo mogli u tome slučaju učiniti
da zapne čitav državni stroj. I jedna i dru-
ga taktika ima svoje i zle i dobre strane,
obzirom na političku zdrelost naroda i ob-
zirom na ljude koji ih provađaju“.

željezničko pitanje dalmatinsko.

Beč, 10. jula.

Nagodbeni pregovoci između ugarske i
austrijske vlade, koji su nastavljeni prekjučer
ovdje, a već danas svršeni, ped zlim aus-
picijima njemačke i madžarske štampe, na-
ravno svake sa svoga gledišta — iznijeli su
opet na površinu pitanje dalmatinske željez-
ničke veze. Kako većina važnijih točaka koje
služe za bazu u pregovorima dvaju vlada i
ovo je pitanje u stadiju — stabiliteta. Proći