čene danas staroslavne hrvatske sloboštine. Polemizuje proti izjavi Wekerlea o Bosni i kaže, kako je to naumice učinio samo da zavadi hrvatsko-srpsku koaliciju, koja mu smetaše, a još više će mu smetati u budim- peštanskom parlamentu. Nabraja sve naj- glavnije povrede nagodbe i pita, što su po- zvani državni čimbenici — ne isključivši_ni najviše — učinili da ih zapriječe, kao što je bila njihova dužnost. Stoga hrvatski narod ne čini samo odgovornim Madžare, nego i te čimbenike radi današnjeg stanja, kojemu su posljedice nedogledne, ako mu se čim prije ne stane na kraj. Ovaj je govor bio popraćen općim odobravanjem. Skoro sve bečke novine bave se govo- rom zast. Biankinia i konstatuju govornički uspjeh. Dalmatinsko željezničko pi- tanje. — U nastavljenim nagodbenim pre- govorima nije ni došlo do rasprave o dal- matinskom željezničkom pitanju. Međutim ugarska vlada stoji na poznatom svom sta- novištu, da ovo pitanje postavi junctim sa gradnjom željeznice Kašovsko - Oderberške. Austrijska vlada pak izrazila je već, da ne će u Austriji biti te vlade, koja bi na to pristala. Tako nema sumnje da već ni u ovom pitanju ne će moći doći do sporazu- ma za nagodbenih pregovora, a to uvjere- nje, kako javljaju vlada i u madžarskim službenim krugovima. Može li se u parlamentu go- voriti ruski. — Rusinski zastupnik Markov u sjednici od jučer stao je govoriti ruski, obrazlažući jedan svoj predlog. Ostali Rusini koji govore novo-ruskim dijalektom, a koji su proti Markovu i jednomu njegovu drugu radi rusofilske politike, stali su bučiti da ruski nije ,zemaljski jezik“ stoga da ga ne smije rabiti u parlamentu. To im je i uspjelo. Predsjednik, a bio je onda Ceh Začek, opomenuo je Markova, a ovaj je na- stavio neko vrijeme češki, valjda da ublaži predsjednika, pa je opet govorio ruski. Pred- sjednik tada na veliko čudo i sablazan svih Slavena oduzme mu riječ. Česi su počeli na to vikati: hamba! sa ostalim Slavenima. Sam češki klub izrazio je Začeku svoje ne- godovanje radi nepromišljenog postupka njegova. Zanimivo je zabilježiti, da je ruski eto uz devet ,zemaljskih“ jezika — deseti jezik, koji se u bečkom parlamentu govori. Iza preloma u Hrvatskoj. Zagreb, 10. jula 1907. Odgoda sabora. — Ban komesar Rakodcezay stavio se odmah, kako se već vidi, da provađa želje gospara Wekerlea koji ga je ovamo poslao. Sabor je odgođen a jamačno na sam zahtjev ugarske vlade, koja u ministru Josipoviću, koji se kao za ruglo nazivlje hrvatskim ministrom, i banu komesaru Rakodczayu našla vjerne vršioce, svojih nauma. Ideja jedinstvene madžarske države ne smije u Hrvatskoj biti povrije- đena, dapače ona se jedina mora tamo po- štivati, a sve drugo što je proti njoj, to je veleizdaja, tuđi prsti — tako viče gromovnik Wekerle. Nego ne vidi i ne razumije jadan, da te njegove riječi prati jedino jeka u šo- venskim glavama zajedničkog sabora i pri- gnute šije najsmjernija poslušnost komesara Rakodezaya sa još možda kojim u Hrvatskoj, te se nada da su to rij&či budućnosti, jasala, punih džepova. Naprotiv tome cijela Hrvat- ska, cio narod prati Wekerleovo buncanje sa zaslužnim osmijehom, a [spreman je kao jedan čovjek, da kod faktičnog provađanja takovih ideja ustane na obranu i dostojno reagira. Nema sumnje, da je odgoda sabora uslijedila samo za to, da Rakodezay bude imao vremena sklopiti na koji način jedan blok stranaka, koje bi ga direktno ili indi- rektno, sa ,načelnim“ izjavama razumije se, potpomagale i omogućile mu, da održi mi- siju za koju je postavljen protuustavno na bansku stolicu. Frankovo držanje prema Rakodezayu odaje mnogo šta sumnjiva, a baš ovih dana madžaronske lješine se kupe u Zagrebu na dogovore, zadahnute dahom Vekerlea, Josipovića i Rakodezaya u živoj nadi, da je nadošao čas njihovog — us- krsnuća. Skupštine po Hrvatskoj. — Ovih dana od nedjelje pa unaprijed redaju se po Hrvatskoj skupštine i sastanci, gdje hrvatski delegati izvješćuju o svom radu. Jedna osobita točka pri ovakim skupštinama treba da se istakne. Gotovo na sve skup- štine i sastanke sazvane od resolucijonaša dolaze u velikom broju i starčevićanci, te manifestiraju svoju solidarnost i slogu sa današnjim borcima za hrvatska prava. Kako to prija Franku i njegovoj zvijezdi vodilji, nije se teško domisliti. Dosta je uzeti samo jedan broj njegovog žurnala, uvidjeti svu onu nepoštenu i divlju harangu, pa onda — suditi. Sve mi se čini, da je Frank u ovoj zgodi sa Kršnjavijevim naputcims htio da igra ulogu dobra ,,Geschiftsmanna“ (trgovca) ali se u računu prevario. Ovakovo doba nije za trgovanje sa načelima i sa pravima narodnim, nego treba da svi po- šteni i svijesni istupe u složnim gustim redovima u borbu. Ne ćemo se veseliti, pa reći, da Frankova zvijezda gasne, sve dotle dok on na poznati trgovački način bude trubio u načela, a iza kvinta, a i javno s Kršnjaviem i Rakodezavem tražio načina, kako da najradikalniji dođe u većinu i na vladu, da spase Hrvatsku — pod auspicijima onih, koji su u Ugarskoj učinili ono, što je sada gotov čin i što će imati nedoglednih posjedica, i koji u Hrvatskoj hoće da za- metnu novu t. z. ustavnu eru. Rekosmo, dotle Frankova zvijezda ne gasne, a telići neka joj se klanjaju. Razno. — Položaj u Hrvatskoj kako se sada nalazi, može se. slobodno nazvati kritičnim. S jedne strane imamo koaliciju, koja ne broji nego 46 zastupnika u saboru, od kojih možemo reći 40 stalnih i vjernih, a sabor ima sa virilnim 120 članova. Ap- solutne većine, kako je u saboru nema. Ta bi mogla biti gdje starčevićanci stupe u blok. Teško je vjerovati, da bi oni (ne go- vorimo o Franku i o pet šest njegovih tra- banata) htjeli tamo, gdje bi se imao potpo- magati Rakodezay i njegova misija. Dr. Mile Starčević već izjavljuje, da se narod identificira sa borbom rezolucijonaša, nema dakle sumnje da bi pošteniji i nezavisni elementi starčevićeve stranke potpomagali koaliciju. Po tome mogao bi biti položaj koalicije parlamentarno dobar, a kakav je u narodu, ne treba ni govoriti. To nam jasno vele sve one veličanstvene skupštine, manifestacije, sastanci, pozdravi sa svih strana i najzabitnijih. U marodu je koalicije, a ta jednoć mora da dođe o moći, sazvao se bilo kad ili raspustio hr- vatski sabor. Na plenarnoj skupštini zastupnika ko- alicijonih stranaka što se danas održala zasvjedočila se ponovno sloga u koaliciji. Za- branjen je bio međutim svaki dodir sa strankama izvan koalicije, bez privole cjelokupne koalicije. Supilo je na konfe- renciji podnio elaborat izvješća, koje će biti prekazano saboru. Delegati ne će do saziva sabora polagati svojih mandata na zajednič- kom sabo u. I klub Starčevićeve stranke prava imao je sastanak. Isto tako i madžaroni, gdje je Spevec izvijestio o pregovorima sa banom Rakodezavem. Misli se ustrojiti ustavnu stranku na unijonističkom stanovištu. Što će se iz toga kačula izvući vareno vidjet ćemo za kratko. Razna gradska zastupstva u zemlji sa- zivlju izvanredne sjednice, na kojima će se glasovati povjerenje hrvatskim zastupnicima i prosvjedovati proti Rakodczayu. Hrvati u peštanskoj magnat- skoj kući. — Sutra će u magnatskoj kući general Tomičić, u ime svoje i drugo- va baruna Kulmera i bivšeg podbana Niko- lića, pročitati prosvjed, sličan onome, što dadoše hrvatski delegati u zajedničkom sa- boru. Poslije toga sva trojica istupit će iz magnatske kuće. Izdaja Drohobecky-eva. — Svak se zgraža nad škandaloznim, više nego iz- dajnim ponašanjem biskupa Drohobeckoga, koji je usprkos obećanju, zadanu koaliciji, da ne će više kao ni oni stupiti u zajedni- čki sabor, ipak tamo otišao, da nastavlja svoju tobožnju ,akciju“. Supilo je izjavio, da mu ne bi smjelo biti mjesta više među hrvatskim zastupnicima. Opet u Peštu? — Iza kako je od- gođen sabor počela se ventilirati ideja, da naši delegati odu opet u Peštu, pa da, kad bude ponovno u jesen otvoren zajednički sabor, nastave borbu proti današnjoj ugar- skoj vladi. To mišljenje zastupaju ,,Obzor“ i ,Pokret“. Supilo se o daljnjoj taktici izra- zio ovako: ,Nama je bilo onemogućeno, da hrvatskom saboru položimo račun o našem djelovanju, te glede istog kako i glede na- ših mandata zapitamo od njega daljnje. odluke. Mi smo danas i opet prepušteni samo našim odlukama. U tom pogledu vi- dim samo dva dobra puta, koja bi se even- tualno mogla izabrati. Jedan bi bio da po- ložimo naše mandate na zajedničkom saboru Drugi bi bio, da se opet tamo povratimo, nastavimo opstrukciju i najžešću borbu proti svim osnovama i predlozima one vlade. Do- laze u jesen pred sabor rasprava proračuna, austro-ugarska nagodba, vojska, treba no- vaca. Mi bismo mogli u tome slučaju učiniti da zapne čitav državni stroj. I jedna i dru- ga taktika ima svoje i zle i dobre strane, obzirom na političku zdrelost naroda i ob- zirom na ljude koji ih provađaju“. željezničko pitanje dalmatinsko. Beč, 10. jula. Nagodbeni pregovoci između ugarske i austrijske vlade, koji su nastavljeni prekjučer ovdje, a već danas svršeni, ped zlim aus- picijima njemačke i madžarske štampe, na- ravno svake sa svoga gledišta — iznijeli su opet na površinu pitanje dalmatinske željez- ničke veze. Kako većina važnijih točaka koje služe za bazu u pregovorima dvaju vlada i ovo je pitanje u stadiju — stabiliteta. Proći