Ako ne će ići milom, pa će silom! — to je geslo ovih dviju poštenih duša. Rakodezay nalazi se u istom položaju kao Khuen. Do- šao je da stvori parlamentarnu većinu po komandi Madžara, ako ne nađe ljudi, onda ima u džepu ovlast da postane otvoreni — komesar. Pa bolje i to otvoreni komesar, nego ustavno zakrabuljeni Khuen! Ali čini se da će im se računi razbiti. Dr. Nikola Tomašić napisao je opet u »Nar. Novinama“ članak ,Na adresu reso- lucijonaša“. Odvraća ih od agitacije u zemlji a preporuča zakonitu ali i dosljednu borbu. Završuje : Sve su stranke izrijekom odobrile postupak naših delegata u Pešti — odobrile bez kritike i ispitivanja samo za to da se ojača pravna pozicija naša, a da ne treba ni- koje agitacije, što bi moglo ugroziti željeni uspjele 'Tko će dakle pametan vjerovati da ta agitacija biva u interesu zemlje! Neka se ostave resolucijonaši pogibeljne te agita- cije, jer je danas interes zemlje, da oni ne padnu, jer ne smiju pasti, dok su u borbi za prava zemlje. Ljubav domovine neka bude jača od stranačkih strasti! Amen! Hrvatsko pitanje u parlamentu. U sjednici od 18. ov. mj. govorili su u bečkom parlamentu o hrvatskom pitanju zast. slovenski klerikalac Dr. Krek i Hrvat Laginja. Dr. Krek govorio je za neodvisnost Hrvatske. Hrvati i Slovenci spasili su tri puta Evropu od barbara. Ministar predsjed- nik nije odgovorio Wekerleu, ko što je mo- rao. Što mu on nije rekao mora mu kazati parlamenat. Po pragmatičnoj sankciji sloven- ske zemlje imadu biti združene s Hrvatskom. Niko ne će Slovence odcijepiti od Hrvata u obrani hrvatskih pravica. Neodvisna Hr- vatska u ovoj strani monarhije qože igrati veliku ulogu prama Balkaru. Glovornik za- govara rerižiju dualizma i riješenje hrvat- skoga pitania. Ko hoće opstanak Austrije mora se zauzeti i za Hrvatsku i ne smije nikada dopustiti da i cigli austrijski vojnik pređe granicu hrvatsku za volju Madžara. Dr. Laginja ističe važnost Krekova go- vora, a ne zadovoljava se odgovorom Bec- kovim o hrvatskom pitanju, naglasuje, uz ostalo, da nagodba austro-ugarska ne može postati kreposna, ako je ne primi hrvatski sabor. Hrvatsko je pitanje ključ za pravedno uređenje monarhije. U sjednici od 19. ov. mj. držao je češki zast. Kramarž veoma važan govor o držav- nom problemu. Česi traže ravnopravnost za se i za sve narode. Austrija ima biti slo- bodni savez svih svojih naroda. Ne smije se zaboraviti na hrvatsko pitanje. Od Bal- kana ne dijeli nas nego Ugarska i Hrvatska. Nikakovih obećanja nemamo činiti Hrvatima koji i tako ne bi nam vjerovali. Pokažimo im djela. Bude li ovdje kod nas zavladala prava demokratska politika, to će uplivati i na Hrvatsku. Bude li nas Ugarska htjela nadmašiti u toj politici, slobodno joj. Biti će zadovoljni Hrvati, a i mi. U istoj sjednici govorio je i Dr. Ivčević. Reći će koju o odgovoru Beckovu na interpe- laciju o hrvatskom pitanju jer se radi o važnom pitanju za hrvatski narod i za mo- narhiju. Ministar nije stavio u sumniu, da prva nagodba austro-ugarska nije postala pravovaljana, dokle ju hrvatski sabor nije naknadno potvrdio i pod izričitim uvjetom da se unaprijed slične nagodbe ne smiju Dokazuje zakonom i auktoritetom glasovitih _ pravooznanaca, kako je na to sudjelovanje pozvan hrvatski sabor, te u odgovoru mi- nistra uviđa negativni uspjeh. Pozitivnim uspjehom ne može biti zadovoljan, jer Hr- vatska ne biva pozvana.na nagodbene pre- govore. A to bi bilo opravdano i dokazuje zakonima. Odreka kralja Petra. Opću senzaciju pobudio je brzojav kralja Petra u ,Neue Freie Presse“ od 20. o. mj. Kralj se brzojavno obratio na taj list, da dementira osobno glasove koji su se uporno širili po evropejskoj štampi o nje- govoj odreci na srpskom prijestolju u korist sina mu Đorđa. On se čudi tim glasovima, jer na odreku niti se ne misli. Kada je uza- šao na prijestolje znao je on veoma dobro, da će vladati samo ustavno i sa narodnim zastupstvom voditi zemlju k blagostanju. On je priredio sve za ovo. Da će se on morati boriti sa raznim poteškoćama o tomu je bio osvjedočen. Položaj zemlje prema vani i prama unutra nipošto nije ugrožen, a kralj ide punim pouzdanjem u susret bu- dućnosti. Iz naroda. Kotor, 20. Jula. — Začestaše lažni do- pisi iz Kotora u listu ,Pravoj Crvenoj Hr- vatskoj“, koji se na sramotu hrvatstva tiska u vašem skladnom Dubrovniku. Na one lažne dopise sa ovih strana mi se nijesmo niti osvrćali, jer pobijati njihove izmišljotine * i laži na prosto je gubiti vrijeme. Ali zlobni dopisnici, koji pod noge staviše već davno obraz i poštenje, a za interese hrvatstva na ovim izložanim stranama stalo im je kao za lanjski snijeg, — naslim mukom još se uzjoguniše i pojinačiše, pita se lažima i kle- vetama nabacuju na ponajbolje naše rodo- ljube Hrvate, koji su cijeli svoj život radili na korist hrvatskog narods« uopće, a amoš- njeg puka napose. Za to od sad pivamjisnit ćemu našu taktiku, pa ćemo pobijati sve redom laži ovih lažnih patriota, kojima za ništa nije stalo, već samo za njihovo ,,ja“. Neka se slobodno sve ruši, samo da ,oni“ budu ,vođe“ i da se njihova riječ čuje. Pošto su promijenili sve moguće stranke, sad se prozvaše , pravaši“. Pa neka se tako zovu! Samo radi svijeta i općinstva javit nam je, da ovi naši ,, pravaši“, nijesu Hrvati, već autonomaši, slavi dalmati, i sve drugo samo ne neodvisni i osvjedočeni Hrvati. A da se općinstvo uvjeri, da je ovo ovako, a ne drugčije, nek se znade, da ove naše upravaše“ stvara policija preko policaja Mahkovca, koji svako malo dana amo zalijeće se iz Trsta, da sokoli svoje vjerne. Za to poznati stari autonomaši, koji se mogu na prste brojiti u Kotoru, danas najviše rade za ove ,pravaše“, ne bi li ustrojili stranku, koja će sutra rušiti današnju našu općinu, a na nju postaviti vjerne sluge policije. Ali Kotorani i Bokelji niješu čuci. Uzalud je sva muka našim talijanašima, jer ćemo mi od sad u buduće pratiti svaki njihov korak i ne ćemo dopustiti, da za njihove osobne interese zavaravaju čestite naše radnike Hr- "vate, koji su za hrvatstvo u Kotoru mnogo zaslužni, niti ćemo trpjeti, da nam varaju dobri i mirni nas prosti puk, lažući mu svega i svačesa proti svim ponajboljim na- šim patriotima, koji se žrtvuju i koji neu- morno rade za interese puka i općine. Qvo- liko rekosmo danas u opće, a do potrebe izrazit ćemo se potanje, pa ćemo poslužiti neke ter neke kako valja i trebuje. Kotorski starosjedioe. Kotor, 21. Jula. — Zadnja ,Prava Crv. Hrv.“ broj 126. imade lažni dopis iz Kotora, u kojemu je rečeno, da je prigodom svečanosti u Dobroti 7. o. mj. bilo nekakvih demonstracija i da se pred stanom zaslužnog i vrlog kotorskog načelnika vikalo: , Dolje načelnik!“ ,Dolje općina!“ i t. d. Ovo je jedna prosta laž, koju su samo. bili kadri izmisliti današnji zavoditelji našeg puka. Obavijestili smo se kod očevidnih svjedoka, koji su prisustvovali svečanosti 7. o. mj., u Dobroti, pa su nam svi potvrdili da je sve- čanost bila obavljena u Dobroti u najboljem redu i skladu, kao obično svake godime i da nije bila ma baš nikakva, ni najmanja demonstracija. Po tomu nije istina, kako laže ,Prava“ (ili bolje ,Lažna“), da je g. načelnik htio dati: ostavku. Što pak do- pisnik ,Prave“, doista malo patriotičan, govori o nekakvoj ,gospodskoj politici“, od- govorit nam je da nam nije poznata ta go- spodska polika pošto ovdje naši rodoljubi vode samo hrvatsku politiku. Za drugu, osim hrvatske politike, mi ovamo ne znamo. Gradska Kronika. Češki gosti. — Ovih dana borave u našem gradu Dr. Chytil profesor universe češke i upravitelj umjetničko-obrtničkog mu- zeja u Pragu, Dr. Kufner profesor universe i brat mu urednik ,Nar. Listov“. — Češki listovi agituju da se ljeti ide na jug k na- šemu Jadranu mješte na sjever k njemač- kom i baltičkom moru. Rek bi da se tomu Česi odazivlju. + Miše Kisić. Jučer u 1/2 sata po podne nakon kratke i teške bolesti premi- nuo je u pokrajinskoj bolnici Miše Kisić iz Župe Dubrovačke, u 35 godini života. Po- kojnik je bio potomak ugledne stare župske punadice Kisića, ksjuy je ovo kroz ne dugo vrijeme neumoljiva smrt otela tri mlada svježa ogranka, tri brata Nikolu, Vlaha i evo sada Mišu. Kao sva braća tako i Miše, slobodan i razuman čovjek, u svakoj prigodi isticao se kao pravi čestiti Hrvat i vrli ra- denik u svakom patrijotskom poslu. Osta- vlja za sobom staricu maiku-i brata Paska u dalekoj Americi. - Sprovod (pokojnika biti će sutra na 74 sati u jutro iz bonice ma groblje sv. Križa na Boninovu. Počivao u miru! Položili ispit. —- Ovih dana na za- grebačkom sveučilištu položili su prvi dr- žavni ispit još ovi apsolventi dubrovačke i kotorske gimnazije : g. Botica Lovro s odli- kom, a s dobrim uspjehom gg. Spalatin Du- šan, Visin P., Petrić J4 Kučić Božo, Fra- nić Vladimir, Tvrdeić Ivo, Dežulović Stijepo. Isto na zagrebačkom sveučilištu položili su II. državni ispit gg. Josip Bogdanović i Stijepo Tedeschi. Izlet Sokola u Korčulu. Naš Sokol prisustvuje u nedjelju korporativno sokol. skoj svečanosti na Korčuli, kao prvi susjed svečara korčulanskog sokola. Tom \prlgodom upriličuje se izlet, kojemu se mogu pridru- žiti i oni koji nijesu sokolaši. Parobrod Gruž“ u tu svrhu uputit će se u subotu večer na 12 ura w noći iz Dubrovnika, a iz Korčule će se uputit natrag u nedjelju večer u 12 ura obnoć. Putna karta otić i vratit se za sokolaše stoji K. 4. — 4 ga -