= ———————m—————m— m —————————————— —m—m—m— prije bili su pregovori u glavnome dovršeni, samo su ostale četiri točke, o kojima se ovo zadnje vrijeme vijećalo. I u tri točke od te četiri bilo bi došlo po svoj prilici do spo- razuma, ali su se kod četvrte mnijenja razišla. To je pitanje naimenovanja i potvrde vjerskog poglavice u Bosni, Reis-ul-uleme. Vlada stoji na principu, da podjelba punomoći, koju Reis-ul-ulema dobiva od Sultana odnosno Khalife 'u«Carigradu kao vrhovnog poglavice muslimanske vjere, nije skopčana ni_s kako- vom politikom, s toga kad austrijski car ime- nuje Reis-ul-ulemu, ovaj nema nego samo osobno najaviti Khalifi svoje naimenovanje i zatražiti potrebnu potvrdu. Muhamedanski zastupnici nijesu na to pristali, nego su tražili da se podjelba duhovne punomoći ima zatražiti u Carigradu diplomatskim pu- tem i da se glede naimenovanja Reus-ul- uleme austrijski car ima sporazumjeti s por- tom. Vlada je to odbila, a vijećanja su prekinuta s naročitom izjavom vlade, da će se nastaviti čim za to izjave želju Muheme- danci. Novi poglavar Bosne. — U če- tvrtak ja stigao u Sarajevo novi poglavar zemlje podmaršal Windsor. U petak su bila službena primanja, a novi poglavar preuzeo je svoju službu. Vijesti iz Hrvatske. Zagreb, 28. jula 1907. Boikot madžarske industrije Javljaju iz Budimpešte: Krugovi mad- žarske vlade posvećuju veliku pažnju sve to većem pokretu bojkota ugarskih proiz- voda u Hrvatskoj. Ministar Košut u dana- šnjem . sastanku sa dr. tajnikom Szterenyem, koji ga je posjetio u Mehadiji, razgovarao se o protumjerama. , Fiiggetlen Magyarorszag“ piše u svom jučerašnjem uvodnom članku o hrvatskom bojkotnom pokretu, da vlada i onako namjerava premjestiti prometno upra- viteljstvo iz Zagreba kamo god drugovdje. Stoga da bi bilo, veli, dobro i uputno da Hrvati prestanu sa svojom agitacijom, jer da će im samo škoditi. Zastupnik Klofač o hrv. pitanju. ,Cesi će uvijek potpomagati južne Sla- vene, o tom ne treba ni govoriti. Medu južnim Slavenima i česko radikalnom stran- kom vlada najveći sporazumak. Taj bi se potpuno tek u delegacijama mogao postići kao i sporazumak glede balkanskog pitanja. Ne smije se zaboraviti da ,Drang nach Osten“ radi sada više no ikad. Zato Nijem- cima prija borba između Hrvata i Madžara, Oni bi htjeli, da u Bosni i Hercegovini razdvoje Srbe i Hrvate u interesu ,Dranga“. Zato intrigira u Macedoniji, da sije razdor među Srbe i Bugare. Doći će vrijeme, gdje će biti nužno da Slaveni stvore solidarni balkanski program. Beč Hrvatima sada svega obećaje, ali naša lozinka ima biti oprezno! Opreznost danas je nužnija no ikada. Ne samo prema Pešti nego i prema Beču. Protiv obojice za slavenstvo. Hrvatska nema se od Beča čemu nadati. Madžari udovoljit će vojničkim, zahtijevima, i za to će se njima sve dati, a povrh svega i Hr vate. Dr. Lueger razotkrio je program Velike Austrije. Ta ideja postoji samo kod Lae- gerovaca. Za nas Slavene. može samo postojati odnos i uredba saveznih država“. Što veli Dr. Ploj. Slovenac Dr. Ploj, dvorski savjetnik i zastupnik na carev. vijeću izrazio se o hr- vatskom pitanju: da parlamenat nije kon- kretno stanovište mogao zauzeti, da ne prejudicira svom budućem stanovištu prama vladi u jesenskom zasjedanju, kad dođe na dnevni red nagodba s Ugarskom. O sadr- žaju nagodbe sve ovisi. Za Dalmaciju je riječ. resolucija donijela koristi. Napokon je uočena važnost hrvatskog naroda za našu unutarnju i vanjsku politiku i činjenica da su interesi Austrije i Hrvatske pararelni. Jedini je izlaz iz madžarsko hrvatskog spora radikalna revizija ugarsko-hrvatske nagodbe, kojom bi se jasno označio državopravni odnošaj Hrvatske naprama Ugarskoj i omo- gućio slobodni razvitak Hrvatske u svakom pogledu. Napredak novinstva. Otkad je pod prošlom koalicijonom vladom uveden novi zakon o štampi, kojim je dozvoljena kolportaža (prodavanje novina na ulici) i ukinuta jamčevina, hrvatsko no- vinstvo se naglo razvija. Glasilo socijalista ,Slobodna Riječ“ iz- lazi tri puta na sedmicu i tiska se u 5000 primjeraka. Po pokrajini su nikli razni li- stići, a u malenom Zlataru izlazi dnevnik! Na 25 ov. mj. počeo je u Zagrebu izlazit novi dnevnik ,, Novosti“, što ga je pokrenuo Oton Kraus jedan od najboljih i najagilnijih naših -novinara. Izlazi svaki dan u 5 sati i jutro, na godinu zapada 12 K, a svaki pojedini broj 4 .h. Podupiraće koaliciju, a stoji izvan stranaka. U članku mjesto programa piše: Naš je novinarski i politički program: Biti objektivni sa svima u svakom pogledu a nastojaćemo da budemo pravedni napram svima. Spor u koaliciji? » Novosti“ pišu kako u koaliciji izbijaju razni nesporazumci, šte se vidi iz žestokih međusobnih polemika između lista hrvatske stranke prava i ,Novog Lista“ ,Obzora“ i »Pokreta“. Između srpskih radikala i srpskih samostalaca ima prepirke. Što će se iz svega toga izleći? Nema sumnje da se tim neskladom slabi akcija naših delegata u Pešti, ali isto tako - nema sumnje, da ovi sporovi nijesu nastali samo slučajno, nego da su posljedice toga, što je koalicija skup ljudi, koji su raznih nazora o svijetu. Riječka režolucija bila ona ma kakova, ipak je imala tu snagu, da prekrije onu raznoličnost u nazorima i da stvori umjetno neku jedinstvenost misli, Riječke rezolucije nema više. Treba da se nađe nova formula, jer je inače raspad koalicije neiz- bježiv. Beč | Dalmacija. » Narodnom Listu“ piše dopisnik iz Beča : »Pri koncu zasjedanja zast. kuće, dal- matinski zastupnici pođoše u ministra pred- sjednika Becka, predvođeni od Dr. Ivčevića koji mu izjavi, kako je ugodno dalmatin- skom pučanstvu čuti, da je vlada počela nešto raditi za Dalmaciju, te preporuči, što se obećalo, da se izvrši, da vlada nastavi svom ustrajnošća svoj rad. Napose istaknu Dr. Ivčević potrebu, da se napokon uvede hrvatski jezik u urede. Ministar predsjed- nik Beck, zahvalio se zastupnicima na po- sjetu, obeća i ustvrdi, da će se sve, što je u osnovi predviđeno za Dalmaciju, malo po malo provesti, a neke su radnje već zapo- čete. Glede hrvatskog jezika sakupliaju se podaći i to pitanje, uhva se, da će biti ko- načno uređeno. Odgovor o hrv. jeziku, nadodaje ,N. L.“, ne će biti zastalno zadovoljio naše zastupnike, kao što ni nas ne može nipošto da zadovolji. Što znači to vječito ,,sakuplja- nje podataka“ ? Ima već četvrt vijeka, da se ti podaci sakupljaju! Još pod Taffeom pitanje jezika u Dalmaciji bilo je gotovo da bude riješeno, a da i ne govorimo o Han- delu i o konačnim pregovorima, što su se god njim vodili sa narodnim zastupstvom. emu dakle to novo sakupljanje podataka. Ova sramotna igra, vlado, treba već jednom da svrši. Iz naroda. Korčula, 24. jula. U 124 br. , Prave Crv. Hrvatske“ veliki čovjek Niko Mlinarić izvolio je na našu adresu upraviti svoje »Priopćeno“ i ako od nas, kako to dokaza- smo, nije bio izazvan. I mi smo se na po- menutu njegovu pisaniju osvrnuli i to, rekosmo, ne da ugodimo njegovoj ambiciji, već radi prilika u kojim živimo, a tako isto i danas činimo obzirom na drngo nje- govo ,Priopćeno“ u 125 br. istog lista. Našim odgovorom nadali smo se postići to, da će nam pomenuti delija ili pobiti razglabanje naše obrane ili ga imati srca zanijekati, a osobito srao željno očekivali odgovor na našu 1. tačku, da tako uvidimo opravdanost njegovog bojnog poziva; ali * naše nade, ostadoše nade, premda je na istaknutu tačku morao apsolutno odgovoriti, jer je to bila conditio sine qua non, a da ima razloga tražiti naš potpis. Pošto to nije učinio, jasno je, da nije u stanju niti opovrći naše razglabanje, niti ga naprosto zanijekati, a mi rekosmo: ,Kad se ne može pobiti razlozima našu obrana, da je smušeno reći bezimene objede i uvrijede do mene doprijeti ne će.“ Pobiti naše razglabanje, ili ili ga imat srca zaniekati, to da je glavna stvar, držeć se one ,non quis, sed quid“ i naglasismo -— ,hic Rodus, hic salta,“ i ovaj naš sud on je potvrdio veleć: ,Svaki po- šten čovjek ono što reče kome, mora bit spravan i u lice mu reć,“ I mi se ovom njegovom izjavom i na silu moramo da za- dovoljimo i da se odreknemo obazret se na nove njegove drzovite insinuacije i podla sumnjičenja, kao što i na prostačke epitete, pošto nam je sam pružio svjedočbu svog karaktera, a drukčiju nijesmo mogli ni oče- kivati od čovjeka, koji i sa samim svojim kolegam umije da bude onako pošteno niskren drug“. —y— Sa sokolskog sleta u Korčuli, Petstotina crvenih košulja iz Dalmacije sakupilo se nedjelom rano u Kanavelićevu gradu, da proslave posvetu barjaka tamošnjeg Sokola. I to im ne bijaše jedina svrha: oni šćahu da posvjedoče svojim brojem — kad već tako narod shvati sokolstvo — e je blizu dan uskrsnuća potištene Dalmacije ; i da poka- žu upravo tu u Korčuli, kako je varavo, a danas već i apsurdno htjeti podržavati svoju vlast a i imati neka prava na narodnost umjetno stvorenu od Mletaka, a podržavanu od Beča. Grad iskićen narodnom trobojom sa stoti- nama ljadi iz cijelog otoka, a i susjednog poluotoka uz oduševljene poklike primao je goste iz Dalmacije, a i šire nam domovine.