God. XVI.

(

 

 

U DUBROVNIKU, 3. kolov

RVENA HR

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
kad mu pretplata mine, smatra se

predbrojen i za došasto polugodište.

semstvo 10 K i poštarski troškdvi. Ko ne vrati list.

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli.

 

 

Zalosni pojavi.

Poslije lijepa primjera složna i
sporazumna rada među hrvatskim i
srpskim  koalicijonim strankama pri-
godom borbe za materinsku riječ u pe-
štanskom saboru i odmah _ poslije
toga, kad su se zastupnici sastali,
da odluče, što im je činiti, dolaze
sada glasovi o stranačkim trvenjima
između ,hrvatske stranke prava“ i
ostalih koalicijonih stranaka, a da ra-
zočaranje bude veće, počelo se drmati
i oko onoga, što jedino može narod
dovesti do pobjede, sloge između
Srba i Hrvata. Jako je naime zna-
čajno, da su u kotaru, gdje je koa-
licija jednodušno kandidirala Badaja,
jednog od najizrazitijih spobornika
Srbi radikali ustali

proti toj kandidaturi.

narodne misli,

Bojimo se i pitati, zašto, kad
znamo, da je ta kandidatura bila
jednoglasno prihvaćena u sjednici
koalicije, dakle da su pristali na nju
i zastupnici srpske radikalne stranke.
Reklo bi se. dakle, da se dogodilo
poslije toga štogod, što bi bilo dalo
povoda ovoj : protivnosti proti Dr.
Badaju, pa baš zato, što šira javnost
za takav dodođaj ne zna, ona je
uznemirena, boji se za mladu biljku,
koju je tako brižno njegovala, da
jedan narod okupi jednom u svoj
hlad.

Jasnije je u svom  zametku, ali
isto tako žalostan sukob između
hrvatske stranke prava“ i ostale
koalicije. Njemu treba tražiti povoda
u stranačkim ljubomornostima i u
onoj nervoznosti, koju sved vodi za
sobom neizvjesnost. Ova je najzgodni-
ji teren za separatističke težnje. Svak
hoće da vidi bolje u budućnost i
prama tomu udešuje svoj rad, a za-
boravlja često puta, da četiri oka
bolje vide nego dva. To se dogodilo
i nekim pristašama ,hrvatske stranke
prava“: Oni bi bez sustezanja prekinuli
snedavnom prošlosti, kad su pokazuju-
ći tim realno shvaćanje političkih pri-
lika u monarhiji i u domovini, pregli
da skupa s ostalom koalicijom po-
najprije sruše sistem, koji je Hrvat-
ku bio doveo do očajanja. Zabora-

Štamparija DeGiulli i dr.

"umm
mnm

  
    

vili su, da je taj sistem bio moguć
jedino uz onu oporbenu politiku, na
koju bi se sada po njihovu mišlje-
nju strarika imala povratiti.

Pri prosuđivanju banovinskih pri-
lika ne smije se smetnuti s vida, da

nijesu svi banovci »pravaši“, i to ne
što ne bi voljeli slobodnu i neza-
visnu svoju domovinu, nego za to,
što ne vjeruju, da to može biti u
sadašnjim prilikama. Umna i do-
sljedna politika koalicije dovela je isti-
na do toga, da u zemlji ne ima poštena
političara, koji ne bi razumio, da je
nagodba nedostatna, ali od toga je
još dalek korak do vjere, da Hrvat-
ska može bez Ugarske. Te su zemlje
zbilja tako upućene jedna na drugu,
da se nagodbenjacima ne može za-
mjeriti njihovo stanovište. A još im se
manje može zabaviti, što perhorescira-
ju savez s Bečom. Ta oni imadu oči da
vide, kako je teško Ugarskoj u, borbi
s Bečom, pa mogu. prama tomu pro-
računati, koliko bi teže bilo Hrvatskoj.

Ne ćemo ovim kazati, da ideja
trializma, koja se toliko u ovo zadnje
doba spominje, nema nešto zamamna
u sebi, ali daleko smo još od doba, kad
će realan političar moći na to ozbiljno
pomišljati. Pogledajmo samo dobro,
što nam kažu oni, koji bi rada.vezati
nas laskavim obećanjima pred svoja
kola. Sam Laueger, u kojega je gla-
vi nikla misao Velike Austrije, osta-
vlja je za doba, kad će se oko Beča
skupiti ravnopravni narodi, a to sdru-
gim riječima znači: do preuređenja
monarhije može doći onda kad Mad-
žari izgube svoj privilegirani položaj.
Možemo li pak biti tako naivni te
cijeniti, da će se to dogoditi od da-
nas do sutra, ako se uopće to može
dogoditi ? Zar je teško predvidjeti, da
bi se u slučaju te pogibli svi narodi
Ugarske udružili, da je otklone i Zar
ne bi Madžari zaboravili sve svoje
imperijalističko snove, kad bi razu-
mjeli, da Beč ozbiljno misli na sli-
čan preokret?

Iste su poteškoće za trializam,
kad pogledamo sastav austrijskih
zemalja. Mnogo ima da se tu
uredi prije, nego bi se moglo preći
na ožitvorenje Velike Austrije. Pa i

NARODNA REPUDLIK

a A HRVA;
MUČNA kjeirore SKA

oza 1907.

titičičičt mm tam———————————— ———="

VATSKA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE
===

Broi 62.

 

I SUBOTE
POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po

godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — =

sama misao Velike Austrije protivna
je trializmu, jer bi ovaj od Hrvata
učinio privilegovan narod, a |ueger
tih ne će, po njegovu mišljenju svi
narodi jednako imadu služiti Beču.
Radilo bi se dakle o nekakvoj vrsti
federalizma, kojemu bi Hrvatska tre-
bala da žrtvuje svoj osobiti položaj,
kao kraljevina, bez nade, da bi ga
ikad mogla natrag dobiti.

Trializam po tom, kakav bi nam
eventualno Lueger dao, Hrvat ne
smije željeti, a trializam, kakav bi
mi željeli, nemoguć je s jednostav-
nog uzroka, što mi sami nemamo sna-
ge, da stvorimo nešto, što drugi ne će.
Za to nam ne preostaje drugo nego
raditi na temelju, na kojemu se sada
nalazimo. To ne isključuje, da upotre-
bimo u svoju korist i budno pazi-
mo eventualne političke promjene u
monarhiji, dobro će nam doći i sim-
patije, koje smo stekli svojim slobo-
dnim držanjem u zadnjim prigodama,
ali simpatije dolaze i prolaze, a fa-
kat, da je Hrvatska vezana s Ugar-
skom, postoji neodvisno od njih i od
nas. Njega se ne smije ignorirati,
ako ne ćemo da neprijateljima da-
demo u ruke oružje, da nas pobijaju.

Pa i sve kad bi političke prilike
dopuštale, da se stranke stave na
stanovište prostog negiranja nagodbe,
pitanje je, bi li to bilo shodno obzi-
rom na stranačke prilike u Hrvat-
skoj. U borbi između Pešte i. Zagre-
ga dosta će odlučiti, da li će stran-
ke biti složne, a isticanje jednoga
posebnog stanovišta, za koje znaš da
ga ostale koalicijone stranke ne će
prihvatiti, onemogućuje složan rad,
kakav bi bilo željeti. Takova bi ne-
sloga u ovom času mnogo gore dje-
lovala na uspjeh izbora, nego kad bi
držanje koalicije, kako , Hrvatska“
kaže, neke izbornike potjeralo k Fran-/
ku. To prvo svega ne vjerujemo, jer je
narod u Hrvatskoj u ovo zadnje doba
pokazao rijetku zdrelost, ali i kad
bi bilo, to ne bi bilo gore od rasapa
koalicije. Ovaj bi doveo do pobjede
Rakodezayeve, a izdaja izbornika do
pobjede Frankove, a između jednoga
i drugoga mi barem ne činimo
razlike.