God. XVI. ( U DUBROVNIKU, 3. kolov RVENA HR Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- kad mu pretplata mine, smatra se predbrojen i za došasto polugodište. semstvo 10 K i poštarski troškdvi. Ko ne vrati list. Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Zalosni pojavi. Poslije lijepa primjera složna i sporazumna rada među hrvatskim i srpskim koalicijonim strankama pri- godom borbe za materinsku riječ u pe- štanskom saboru i odmah _ poslije toga, kad su se zastupnici sastali, da odluče, što im je činiti, dolaze sada glasovi o stranačkim trvenjima između ,hrvatske stranke prava“ i ostalih koalicijonih stranaka, a da ra- zočaranje bude veće, počelo se drmati i oko onoga, što jedino može narod dovesti do pobjede, sloge između Srba i Hrvata. Jako je naime zna- čajno, da su u kotaru, gdje je koa- licija jednodušno kandidirala Badaja, jednog od najizrazitijih spobornika Srbi radikali ustali proti toj kandidaturi. narodne misli, Bojimo se i pitati, zašto, kad znamo, da je ta kandidatura bila jednoglasno prihvaćena u sjednici koalicije, dakle da su pristali na nju i zastupnici srpske radikalne stranke. Reklo bi se. dakle, da se dogodilo poslije toga štogod, što bi bilo dalo povoda ovoj : protivnosti proti Dr. Badaju, pa baš zato, što šira javnost za takav dodođaj ne zna, ona je uznemirena, boji se za mladu biljku, koju je tako brižno njegovala, da jedan narod okupi jednom u svoj hlad. Jasnije je u svom zametku, ali isto tako žalostan sukob između hrvatske stranke prava“ i ostale koalicije. Njemu treba tražiti povoda u stranačkim ljubomornostima i u onoj nervoznosti, koju sved vodi za sobom neizvjesnost. Ova je najzgodni- ji teren za separatističke težnje. Svak hoće da vidi bolje u budućnost i prama tomu udešuje svoj rad, a za- boravlja često puta, da četiri oka bolje vide nego dva. To se dogodilo i nekim pristašama ,hrvatske stranke prava“: Oni bi bez sustezanja prekinuli snedavnom prošlosti, kad su pokazuju- ći tim realno shvaćanje političkih pri- lika u monarhiji i u domovini, pregli da skupa s ostalom koalicijom po- najprije sruše sistem, koji je Hrvat- ku bio doveo do očajanja. Zabora- Štamparija DeGiulli i dr. "umm mnm vili su, da je taj sistem bio moguć jedino uz onu oporbenu politiku, na koju bi se sada po njihovu mišlje- nju strarika imala povratiti. Pri prosuđivanju banovinskih pri- lika ne smije se smetnuti s vida, da nijesu svi banovci »pravaši“, i to ne što ne bi voljeli slobodnu i neza- visnu svoju domovinu, nego za to, što ne vjeruju, da to može biti u sadašnjim prilikama. Umna i do- sljedna politika koalicije dovela je isti- na do toga, da u zemlji ne ima poštena političara, koji ne bi razumio, da je nagodba nedostatna, ali od toga je još dalek korak do vjere, da Hrvat- ska može bez Ugarske. Te su zemlje zbilja tako upućene jedna na drugu, da se nagodbenjacima ne može za- mjeriti njihovo stanovište. A još im se manje može zabaviti, što perhorescira- ju savez s Bečom. Ta oni imadu oči da vide, kako je teško Ugarskoj u, borbi s Bečom, pa mogu. prama tomu pro- računati, koliko bi teže bilo Hrvatskoj. Ne ćemo ovim kazati, da ideja trializma, koja se toliko u ovo zadnje doba spominje, nema nešto zamamna u sebi, ali daleko smo još od doba, kad će realan političar moći na to ozbiljno pomišljati. Pogledajmo samo dobro, što nam kažu oni, koji bi rada.vezati nas laskavim obećanjima pred svoja kola. Sam Laueger, u kojega je gla- vi nikla misao Velike Austrije, osta- vlja je za doba, kad će se oko Beča skupiti ravnopravni narodi, a to sdru- gim riječima znači: do preuređenja monarhije može doći onda kad Mad- žari izgube svoj privilegirani položaj. Možemo li pak biti tako naivni te cijeniti, da će se to dogoditi od da- nas do sutra, ako se uopće to može dogoditi ? Zar je teško predvidjeti, da bi se u slučaju te pogibli svi narodi Ugarske udružili, da je otklone i Zar ne bi Madžari zaboravili sve svoje imperijalističko snove, kad bi razu- mjeli, da Beč ozbiljno misli na sli- čan preokret? Iste su poteškoće za trializam, kad pogledamo sastav austrijskih zemalja. Mnogo ima da se tu uredi prije, nego bi se moglo preći na ožitvorenje Velike Austrije. Pa i NARODNA REPUDLIK a A HRVA; MUČNA kjeirore SKA oza 1907. titičičičt mm tam———————————— ———=" VATSKA IZLAZI SVAKE SRIJEDE === Broi 62. I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. — = sama misao Velike Austrije protivna je trializmu, jer bi ovaj od Hrvata učinio privilegovan narod, a |ueger tih ne će, po njegovu mišljenju svi narodi jednako imadu služiti Beču. Radilo bi se dakle o nekakvoj vrsti federalizma, kojemu bi Hrvatska tre- bala da žrtvuje svoj osobiti položaj, kao kraljevina, bez nade, da bi ga ikad mogla natrag dobiti. Trializam po tom, kakav bi nam eventualno Lueger dao, Hrvat ne smije željeti, a trializam, kakav bi mi željeli, nemoguć je s jednostav- nog uzroka, što mi sami nemamo sna- ge, da stvorimo nešto, što drugi ne će. Za to nam ne preostaje drugo nego raditi na temelju, na kojemu se sada nalazimo. To ne isključuje, da upotre- bimo u svoju korist i budno pazi- mo eventualne političke promjene u monarhiji, dobro će nam doći i sim- patije, koje smo stekli svojim slobo- dnim držanjem u zadnjim prigodama, ali simpatije dolaze i prolaze, a fa- kat, da je Hrvatska vezana s Ugar- skom, postoji neodvisno od njih i od nas. Njega se ne smije ignorirati, ako ne ćemo da neprijateljima da- demo u ruke oružje, da nas pobijaju. Pa i sve kad bi političke prilike dopuštale, da se stranke stave na stanovište prostog negiranja nagodbe, pitanje je, bi li to bilo shodno obzi- rom na stranačke prilike u Hrvat- skoj. U borbi između Pešte i. Zagre- ga dosta će odlučiti, da li će stran- ke biti složne, a isticanje jednoga posebnog stanovišta, za koje znaš da ga ostale koalicijone stranke ne će prihvatiti, onemogućuje složan rad, kakav bi bilo željeti. Takova bi ne- sloga u ovom času mnogo gore dje- lovala na uspjeh izbora, nego kad bi držanje koalicije, kako , Hrvatska“ kaže, neke izbornike potjeralo k Fran-/ ku. To prvo svega ne vjerujemo, jer je narod u Hrvatskoj u ovo zadnje doba pokazao rijetku zdrelost, ali i kad bi bilo, to ne bi bilo gore od rasapa koalicije. Ovaj bi doveo do pobjede Rakodezayeve, a izdaja izbornika do pobjede Frankove, a između jednoga i drugoga mi barem ne činimo razlike.