God. XVI. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- zemstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se mzmS==murn= predbrojen i za došasto polugodište. : Izdavatelj i edgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Štamparija DeGiulli i dr. -- U DUBROVNIKU, 7. kolovoza 1907. Broj 63. m—————————m—————m=m——————————m——mm——————m——m——=—m—m—m—— MHRNREIHHHHHHHESEHSEEEN m memtmmmmmmmmumns IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. —====—= Frano Supilo. Sa svih strana lagumaju nam po- litiku novoga kursa. Beč je udario na nju anathemu još onda, kad ona bje u začeću; a Pešta, kad ono za- stavnici realne politike osvijetliše lex Kossuthiana, kao luckasto i nesavre- meno dijete madžarskog imperijalizma. A i u domovini se na nju hajka po- dignu: negdje iz neshvaćanja, a negdje iz osjetljive udobnosti. Pucanje sa sedam tvrđava ne po- mogne; vidješe to i protivnici. Pa ni čudo. Ta dosta nam se je narod na- slušao bajanja o lijepoj i bogatoj do- movini, a da mu ne dosta — zgr- bljenu pod tuđinskim jarmom — mi za čas se u tu ljepotu zagledati, dok bolno osjeća, da mu se o lica glad objesio. Ne pomogoše lumbarde proti samom novom kursu, al će pomoći zanago proti njegovim predstavnicima. Tako je zaključilo bojno vijeće. Te od tada eto nam je prečesto prisluš- kivati pričanje o prodajništvu i izdaj- ništvu ovoga i onoga. * * * » Pogibeljna je Supilova politika. Ne mislite, da kad ovo pišem mislim ma Austriju, Ne, ona je štetnija po Vašu domovinu deset puta, nego po Austriju. Tu su očito fuđi pršti, i za to sumnjam kako će svršiti Supilo, ali kako god svr- šio, njegova će politika, ako joj za vre- mena Ne -.slanele na vrat, ostaviti du- boke otrovane tragove u Vašem političkom životu“. Ovo vadimo iz pisma, koje je slučajno u naše ruke dospjelo, a pisala ga je jedna bečka ličnost jednom na- šem šugrađaninu. Odeblje štampane riječi osvijetlit će nam svu zlobu, a i vizantinsku tobožnju ljubav prama nama onog bečkog konsorcija, koji pod cimerom , Velike Hrvatske u Ve- likoj Austriji“ htio bi nas dovesti na tržište borbe Beč-Peštanske, e bi mu služili — kao ono 48 g. — kao dobra roba za umirenje Madžara. U ovu političku švindlariju Lue- ger-Frankovu Supilo je najbolje pro- gledao i pokazao se je kao najuspje- šniji suzbijač iste, pa otale one nepoštene borbe proti Supilu; pa rad toga eto doživljujemo, da se i inače uvažene osobe ne žacaju čak i pri- vatnim putem klevetati čovjeka, koji ima samo jedan grijeh, a taj je, da kao Hrvat ne će istodobno da bude Austrijanac i Ungarez. Mi ne pišemo ovo valjda za to da branimo Frana Supila. Njegov je život bjelodana knjiga, a i neprija- telji njegovi zaisto će se gorko sje- ćati onoga dana, kad im Frano u hrvatskom saboru doviknuo: ,stojim vam na biljezi“. A niti da ga uzvi- sujemo, jer smo čvrsto uvjereni, da svi mi, koji živemo u hrvatskim zem- ljama, dužni smo, pa zvali se Hrvati, Srbi, Talijani ili kako god, raditi i žrtvovati se za zemlju, koja nas uz- ' država. Jer radeći za nju, vršimo prvu svoju dužnost, koja nas veže već kao ljude, a kamo li ne kao Hrvate. Pišemo ovo samo za to, da upozorimo javnost na ovu sramotnu i lažnu borbu, koju je započeo izmećar i plaćenik Argus proti Franu Supilu u ,Hrvatskom Pravu“, pod zaštitom najradikalnijeg Hrvata Josipa Franka, a nastavili je svi Frank-Luegerovi, sateliti; da upozorimo na borbu, kojom se je znao poslužiti čak i madžarski pre- mier Wekerle, da izdajstvom obijedi Frana Supila i cjelokupnu hrvatsko- srpsku koaliciju pred najvišim mje- stom; na borbu, konačno, koju eto i privatnim putem nastavljaju, kad ne mogu već javnim, jer se boje izlaziti objedama, koje je hrvatski sabor, sudbena presuda u Zagrebu, novin- ske polemike i borba hrvatskih dele- gata u Pešti udarila žigom laži i potvore. . + * Nek nastave slobodno prostitui- rani političari borbu potvorama proti Franu Supilu. A zaista vas im je trud uzaludan, jer je već i preveć bjelodano, da sva ta borba ide samo za tim, da ukloni s puta najodrešiti- jeg protivnika Veliko Austrijske po- litike, Ali kao“ što ta politika ne će nikad naći u poštenom hrvatskom srcu mjesta, jer je tuđinska i na- metljiva, jer ide za tim, da od hr- vatske kraljevine stvori austrijsku provinciju, otvoreni most Drangu na NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA NAUCNA BImLIOTEKA, DGCICINIK Balkan, tako ne će uspjeti ni uklo- niti one, te se bore proti luegero- vizmu. nm Dnbrovnik, 6. augusta 1907. »Dubrovnik“ odgovara na naš članak u broju 60., gdje smo izložili neke misli o stanovištu hrvatskih stranaka, koje su pri- hvatile ideju sloge sa Srbima, prama Bosni. Najprvo ćemo upozorit, da te misli nijesu po prvi put bile izrečene u našem listu, mi smo njih isticali odmah spočetka i ne ćemo ih prestat isticati, kakvo god bilo sada po- našanje ,, Dubrovnika“ prama nama. Spomenut ćemo još i ovo: mi odgo- varamo samo za sebe, najviše za one Hrvate, koji hoće slogu“, pa za to, kad smo čitali u ,Dubrovniku“ gdje nas zovu odgovorne za sve Hrvate, ubrajajuć i one u Bosni, pa i ,čiste“, morali smo se začuditi. To je prem smjelo, kad se znade, koji odnošaji vladaju između nas i protivnih stranaka. Da na našem programu ne stoji anek- sija Bosne, kako bi izgledalo po pisanju »Dubrovnika“, to nije potreba, ni da izri- čito naglasujemo. Čitaoci će se dobro sjećati, kako smo mi ustali u svakoj, prigodi proti ljudima, koji su se htjeli na radost tađu igrati ,Velike Hrvatske“. Samo ovo! K položaju u Hrvatskoj. Zagreb, 4. augusta. Sloga u koaliciji. Utješljivo je konstatirati, da su se ove zadnje dane raščistili ponešto odnošaji iz- među pojedinih stranaka u koaliciji. 'To je bilo i poželjeti. Svakako najjača stranka u koaliciji hrvatska stranka prava doprinijela je dostatno, da se spor nije dalje razvijao, a osobito novinske polemike. U četvrtak, dne 1. ov. mj. hrvatska stranka prava držala je svoj sastanak, sa koga je izdan ovaj komunike: ,Danas je obdržavao saborski klub hrv. stranke prava svoju sjednicu. Klub je raspravio politički položaj i riješio važne tekuće stranačke po- slove. Među inim jednodušno je zaključio, da se za dan 22. ov. mj. sazove u Zagreb glavna skupština hrv. stranke prava, za koju je ustanovljen dnevni red. Nadalje je za- ključeno da glavno glasilo stranke imade pisati koli u duhu programa hrv. stranke prava toli u smislu zaključaka hrvatsko- srpske koalicije, a klub će poraditi oko toga da među koalicijonim novinstvom prestanu zadjevice, koje mogu naškodit ciljevima i radu hrvatsko-srpske koalicije. Nadalje iza- brani su u izborni odbor koalicije: Stjepan Zagorac, Dr. Antun Roje i Cezar Akačić, a kao zamjenici dva člana kluba stranke prava u Osijeku“. Its