zm ——=———=—m——= ——m————=—m—=m—=m—=——mm->—m—m—m— —m——=-mb-mmmm—m=m—m==m=——— m

K položaju u Hrvatskoj.

Zagreb, 18. kolovoza.

Iz hrvasko-srpske koalicije.
— Jučer poslije podne sastao se bio izborni
odbor koalicije, da se dogovori glede even-
tualnih blizih izbora. Na sjednici izaslanici
srpske radikalne stranke pročitali su izjavu,
da radikalna srpska stranka ostajući i nadalje
na stanovištu zadarske i riječke resoluclje
istupa iz srpsko-hrvatske koalicije. Kao razlog
naveli su unutarnji stranački spor ismeđu
radikalne i samostalne srpske stranke, kojim,
po mišljenju radikala, postaju sve više ugro-
ženi i sami interesi naroda srpskoga u Hr-
vatskoj i Slavoniji. Na to su se izaslanici
srpske radikalne stranke udaljili, a izaslanici
srpske samostalne stranke izjaviše, da se
srpska samostalna stranka samo branila i
stajala u defenzivi. Na sjednici su jedno-
dušno ustanovljeni principi izborne koalicije
u budućim izborima te je i pitanje odnošaja
među pojedinim strankama koalicije spora-
zumno uređeno.

Nakon istupa srpske radikalne stranke
iz koalicije, koji se općenito ne odobrava,
očekuje se, da će njezini zastupnici Dr.
Đorđe Krasojević i Dr. Mladen Lisavac po-
ložiti mandate na hrvatskom saboru kao i
delegatstvo na peštanskom, budući su iza-
brani na osnovu programa koalicije.

Osim ovog nemilog spora u koalicije,
koji je eto doveo do istupa jedne stranke,
govori se i o novim trzavicama. Borba iz-
među naprednjaka i pravaša u Osijeku u
punom je jeku. Dovela je dapače do toga,
da ,Narodna Obrana“, naravno i ljudi oko
nje, sve više ističu svoje diferencijalnosti sa
vodstvom same hrvatske stranke prava, kojoj
pripadaju. Moguće da su to samo razni ma-
nevri manje vrijednosti pred skupštinu
stranke, koja prema tome obećaje da će biti
vrlo bučna. Govori se, da je Dr. Vladimir
Kovačević izjavio, da će on i njegovi osječki
prijatelji istupiti iz stranke. Nije međutim
isključeno da će se ipak na glavnoj skup-
štini stranke, koja je eto vrlo blizu sve ove
zadjevice mirno odalečiti. To je u današnje

doba od najpreče potrebe, stoga je i za po-

željeti.

Rakodezay se osjeća nesigur-
nim. — Tako uporno tvrde neke zagrebačke
novine. Madžari da nijesu s njim zadovoljni,
da im je dosadilo njegovo ,čekanje“ i ne-
kakvo dugačko ,mudrovanje“. Nema uza
sebe ni inteligencije, ni činovništva ni ari-
stokracije. Stoga da u Pešti pomišljaju na
skorog mu možda nasljednika baruna Pavla
Raucha. On bi imao barem aristokraciju uza
se, a nije mu tuđa ni narodna stranka. Idu
dapače dalje pa vele, zašto Rakodezay nije
još osnovao list, koji bi imao da podupire
madžarsku politiku u Hrvatskoj. Ministar
Josipović da je previše tražio od Wekerlea,
100.000 kruna na godinu subvencije, a
Wekerle bi dao 50.000 kruna, a možda i sve

budućnost će nam iradtirdra slao

a kad je eto izašao licem na javu dana do-
živio je zasluženu ovaciju sa strane građan-
stva. Demonstracija nije puno trajala, a nad
Zagrebom povratio se stari, karakteristični
mir.

 

0 domaćim stvarima.

Hrvati i Srbi u Bosni.

Kako smo zadnji put objavili, u Bosni
se osniva nova srpska stranka, koja je na svoju
zastavu napisala: ,Bosna Bosancima“. Osni-
vanje te nove strahke u današnje doba
treba pozdraviti s veseljem i zadovoljstvom.
Među Hrvatima i Srbima bilo je u Bosni
do sada  skrajnje napeto držanje. Našla
se skupa dva ekstrema. Štadlerova furti-
maška propaganda uckala je nerazumno na
,šumadince“ vlahe i td., a Srbi za ustuk toj
propagandi nijekali su hrvatsku  naro-
dnost u Bosni. Suvišno bi bilo sada
dokazivati, a mi više puta bjelodano ista-
kosmo, kako je to bio besmislen posao
jednih i drugih. Taj boj među braćom slabio
je i Srbe i Hrvate, a treći se je smijao i
okorišćivao tom njihovom ludosti i slje-
poćom. Dok su oni, Srbi i Hrvati, raspra-
vljali o historičkoj prošlosti Bosne i koje-
kakvim pravima, treći je u zemlji uživao i
— uživa. Nijemci s jedne strane propagiraju
i djelotvorno izvršuju germanizaciju u cijeloj
upravi Bosne i Hercegovine, a s druge
strane i Madžari su radi da infiltriraju ma-
džarštinu.

Dok se je dakle širio bojni poklič na
hrvatskoj strani: Bosna Hrvatima! a na
srpskoj: Bosna Srbima! — faktično se je
Bosna vreparirala za Nijemce i Madžare. Nu
događa se, da su neki trijezniji i razu-
mniji elementi sa srpske strane, koja je
hvala ustrajnoj i raširenoj svojoj agitaciji
oko autonomije postala dosta jaka, počeli
spoznavati, da međusobnom boju radi hi-
storijske Bosne i raznih prava konačno će
biti jedina posljedica to, da ni Srbi pi
Hrvati ne će imati Bosnu — budućnosti!
Iz toga spoznanja rađa se eto i nova srpska
stranka u Bosni, koja zabacuje parolu: Bo-
sna Srbima! a zapisala je na barjak zdravi
i jedri poklič: Bosna Bosancima!

Ali kao karakterističnu činjenicu treba
istaknuti, da je ,Hrvatski dnevnik“, glasilo
nadbiskupa Štadlana, odlučno ustalo proti
toj novoj stranci i viče, da Bosna spada
Hrvatima. Ovdje čovjek mora uistinu da se
zapita: je li moguće da ljudi, koji najposlije,
pretpostavlja se, i znadu ono što čine, na
ovaj način sile u stari grijeh, u samouboj-
stvo, jedino iz zaslijepljenosti? Je li u tih
ljudi vjerski fanatizam dotle došao, da rađe
zapuštaju cjelokupni narodni interes, nego
u miru živu s bratom drugog  vjero-
zakona. Teško je, priznajemo, tu naći uzroka
ovakovom postupku, ter ponavljamo, to su
ljudi, koji dobro znadu što čine. Drugi je
tome uzrok, a furtimaštvo ili ti klerikalizam
više nego jednom nam je dao prigode, da
ga nađemo u diktatu trećega, kojemu on
služi, i koji nas hoće razdvojiti, da nas
tako lakše nadvlada i uništi. Ljudi koji
njemu služe, osjećat će se sami možda dobro
u toj službi, ali jao narodu, koji ide njima
i njihovim frazama na lijepak.

Hoće li nas možda Srbe i Hrvate ovo
opametiti ? Y.

Kako nas usrećuju.

»Hrvatska Riječ“ bavi se jadima i ne-
voljama maloga obrta u nas u Dalmaciji.
On je prepušten sasvim sam sebi, pa ako
u čem uspijeva to je prepisati samo onima,
koji u njemu traži i nalaze samo uvjete za
svoje puko samoodržanje. O kakovome na-
predovanju, koje bi dalo slatiti da će se i
u nas razviti domaći obrt do velike indu-
strije nema još ni govora. Države, koje
hoće da budu napredne potpomažu svaku
granu industrije izdašnim sredstvima, a mali
obrt uspijeva sve bolje jer služi neprestano
velikom obrtu. U Austriji naprotiv, gdje
imade više naroda te neki od tih hoće da
imadu hegenomiju nad drugima, nije prilike,
da bi interesi manjih naroda bili zaštićeni
kao gospodujućih, pa za to opažamo, da su
manji narodi u svemu i po svemu žrtvo-
vani, da kod njih obrt i trgovina uopće svako
gospodarsko poduzeće teško uspijeva, jer se
za to ne brinu pozvani državni faktori. Oni
dapače udešuju sve tako, kako da produk-
cija manjih naroda dođe uz najniže cijene
u ruke gospodujućih, koji onda na taj
način daju svome obrti sve većeg maha.

Svak zna, da su najglavniji proizvodi
Dalmacije vino i ulje. Što su nam u po-
gledu vina činili, najbolje svjedoči klauzola,
a što nam čine, vidimo kako nas potpomažu
u suzbijanju filoksere.

Sada mešetare i proti ulju, i to pod ,
plaštem ,ekonomskog podignuća Dalmacije“.
Tu ,H. R.“ nastavlja doslovce: — *

Ministarsvo je, kako doznajemo, poslalo
ove godine u Dalmaciju naročitog svog čo-
vjeka u osobi nekog Artmanna, koji je
iznašao baš novi način, kako da pomogne
produkciji našeg ulja, tom našem malom
obrtu.

On zalazi u sva omanja sela i varoši
Dalmatinske, a prati ga kao tumač, (jer. on
naravski ne zna nego njemački) jedan poli-
tehničar, kojega plaća sa 140 K. mjesečnih
i putnim troškovima. Taj Artmann izričito
kaže, gdje god dođe, da je poslan od mini-
starstva u Beču, da dođe u susret domaćim
producentima maslinova ulja, da im _olakoti
prodaju, uz dobre uvjete.

A sad čujte njegove zahtjeve.

Od producenata on zahtijeva, da mu
prave najbolje ulje, t. j. od 20 kvarata ma-
slina mora da izađe hektolitar ulja i to ulje
valja da je pripravljeno po njegovom re-
ceptu, u tijesku, u novim sprtvama, bez
vode; a kad je uređeno lijepo — izključu-
juć svako filtriranje, — onda mora bit od-
premljeno u Lošinj g. Artmannu, naravski
na trošak onoga, keji ga je napravio.

Producent šalje to fino ulje u Lošinj, i
obvezaje se, da pristaje na rok od godine i
po do njegove prodaje na .kojem višem tr-
žištu, a za ulje prima međuto od g. Art-
manna naplatu prama cijeni običnog ulja,
na koju mora da mu plaća kamate od 4%.
Razliku prima producenat pri eventualnoj

prodaji njegova ulja iz skladišta g. Artman-
na, i to ako on kroz rok od godine i po
uspije proturat ga na velika tržišta. Ne pro-
tura li ga, onda je ulje isplaćeno cijenom,
koja vlada na dalmatinskim tržištima.

Kad smo saznali za ovakove uvjete,
prekrstili smo se desnom i lijevom, jer ova-
kova šta nismo još nikad čuli. Da najpro-
stiji, najzasukaniji špekalant dođe među
narod još bi moglo