pipmane— ma > ge ERE m < ega go ir so o LITVI DIETA IE I EI PE n 3 “ suzama ummmmmmmmmammmmmzummmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmsmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmammmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm istom Hrvatskom, ako budemo usko vezani jedni uz druge. Prošlost, zakoni, geografski položaj govore za ovo prisajedinjenje. Ja za to prisajedinjenje radim već trideset godina. Moje su simpatije za Dalmaciju iskrene, jer ja se ne divim samo ljepoti zemlje, nego štujem također i njezino pošteno, inteligen- tno i radišno pučanstvo. Zahvaljujem na prijateljskom susretanju, na koji sam kao u cijeloj Dalmaciji tako i u Dubrovniku naišao. Kad kući dođem, nastavit ću svoj rad. Dao bog, da bude uspjehom okrunjen ! Prof. Dr. Rudoli Havass kralj. savjetnik. # * * Op. Ur. — Gosp. Prof. Dr. Rudolf Ha- vass na odlasku svomu iz Dubrovnika hotio se sjetiti našega lista i donio nam je čla- nak, koji ovdje priopćujemo. Premda smo prošloga puta imali prigode da se na neke misli cij. pisca, za koje smo doznali iz raz- govora, obazremo, ne će biti suvišno, da i ovdije istaknemo, kako se nipošto ne može- mo složiti sa nekim njegovim izvodima. To vrijedi poglavito za pitanje 'regnikolarnih deputacija. Nemadđu one riješavati pitanja, koja su već jasnim slovom nagodbe riješena, jer kad bismo išli tim putem, -što će nam nagodba. "Tad bi Madžari mogli kazati uvi- jek, da im je štogod u nagodbi nejasno i opet zahtijevati saziv regnikolarnih deputa- cija. Iz toga bi se samo razvijali između Hrvata i Madžara novi sukobi. Dalmacija je jednom živjela u prijatelj- stvu s Ugarskim kraljevima. To priznajemo, ali onda Ugarska država bila je drugačija, nego je sada hoće da učine madžarski šo- veni. Onda se nije znaio za madžarski im- porijslizam. pa je ne sanio Dalmacija već i cijela Hrvatska mogla živjeti u miru s ugar- skom državom. Vremena su se sada pro- mijenila. N položaju u Hrvatskoj. Rakodczayeva akcija. Iza objelodanjenog programa sa pozna- tim ,koncesijanta“ naviješta evo kroz , Pester Lloyd“ Rakodezay i drugi dio tog programa. Ministarsko vijeće do brzo će o tome ras- pravljati. Kada bude drugi dio programa ustanovljen objelodaniti će se, te će se tim stvoriti podloga, na kojoj će se osnivati nova stranka. Osnivanje ove stranke — rekao je Rakodezay — ne može se izvesti bez moga. znanja. Glavni t&melj ovoj novoj stranci, čija će zadaća biti da sabere sve nagodbene elemente, sačinjavati će članovi bivše na- rodne stranke. Ovaj bi pristup novoj stranci mogao uslijediti: ili pristupom nagodbenih elemenata, kojih imade dosta i u koaliciji ili putem. novih izbora. Da li će to biti mo- guće, to dakako ne mogu apodiktički ustvrditi. Nu sadašnja koalicija mora biti na čistu glede jedne, točke, a to je, da je povratak režima Pejačević-Nikolićeva za uvijek isklju- čen. Prije komesarijat 'nego li era Pejačević- Nikolićeva. Eto «tako veli "Rakodezay, fonograf Woekerleov. Narodna vlada je pala, nje nigda uskrsnuti ne ćete — veli on. Ja sam tu, koji vam nosim punu vreću ,koncesija“ od Wekerlea i od Košuta, za drugo ne pitajte. Egesdorfer, Milobar, Frank, a eto, kako Rakodcezay veli, i 7: /oošić zadovoljavaju se. Khuenov režim na vratima je dakle, samo treba podijeliti uloge i dati znak. A onda nastaju stara ,blažena“ vremena. Nu to mogu biti samo lijepi snovi Ra- kodzcaya i njegovih gospodara u Pešti, ali narod će držeći uz koaliciju učiniti“ drugi račun. Frankova neprilika. U Tenodiu bio se namjerio Frank na jednog novog Strassnoffa u miniaturi. Pre- vario ga je naime ovaj lukavi vojnik, da on u vojsci širi organizaciju ,jedino-spasa- vajuće“ stranke, i izmamio mu novaca. Frank je šutio sve do ovih dana, a sada po nje- govom žurnalu se vidi, da je u ne maloj neprilici. On, veliki dinastičar, boji se sada da ne: dođe pred optuženičku klupu radi provađanja politike u vojsci. Stoga one no- vine, koje bi rada rasvijetliti što je baš u ovoj stvari, nazivlje — denuncijatorima i kojekako se izvlači. Sigurno ga je više strah za ovo djelo, koje baca sumnjivu sjenu na njegovo ,di- nastično čuvstvo“, nego li za sva nedjela, što je učinio na štetu. naroda i domovine. 0 domaćim stvarima. Izborna reforraa za sabor. Dr. Antun 'Trumbić iznio je u posljed- njem ,N. L “ gline poteze izborne reforme, koja bi se po njegovu mišljenju norala u dojdućem zasjeda nju sabora meritorno riješiti, bez obzira na vladinu pasivnost. Na temelju te reforme imali bi se do godine obaviti novi izbori za sibor. Izborni bi red morao počivati na osnovi dva načela: sveopće, jed- nako, izravno i iajno pravo glasa i načelo zastupstva mankjine. Dr. Trumbić predlaže obzirom na za- stupstvo manjine ovu osnovu: Sabor bi imao 45 članova, naravno bez virilista. Cijela pokrajina ima se «azdijeliti na 15 izbornih kotara, od koji svaki bira tri zastupnika, tako da na svakoga dolazi srednje 33.333 stanovnika. Izborni kotar treba da ima ze- mljišnji kontinuitet. Svaki birač glasuje samo za dva zastupnika (ograničeno pravo glasa). Ovim glasovanjem dolazi do uspjeha ne samo većina nego i manjina birača, ako je dovoljno brojna. Po tome odmah kod prvog glasovanja bivaju izabrani zastupni- cima ona tri kandidata, koji su dobili najviše glasova. Naravno užeg izbora ne može biti. Pošto svaki izborni kotar bira tri za- stupnika, mora se isključiti naknadno biranje, ako jedan zastupnik umre ili se odreče. Stoga birači odmah kod prvog izbora biraju za svaki kotar 3 zamjenika, koji će postati članovima sabora, ako li kroz šestogodišnju perijodu jedan ili više zastupnika izabranih u istom kotaru izgube mandat. Onaj koji je dobio najviše glasova, postaje članom sabora, čim jedan od trojice zastupnika izabranih u istom kotaru izgubi mandat smrću, odrekom i td. Ostali zamjenici dolaze u sabor, ako je slučaj, istim redom po broju glasova što su ih dobili. Po Trumbićevom razdijeljenju kotara prama :današnjem grupiranju stranaka u saboru manjine mogu računati na ovaj broj zastupnika: Talijani 2 (pošto imadu u ru- kama zadarsku općinu) dočim po razmjeru pučanstva ne bi imali nego 1, a Srbi 7. Ostalih 36 mandata pripadalo bi Hrvatima, dočim po razmjeru pučanstva imali bi 37. Za sokolski slet u Zadru. Savez hrvatskih sokolskih društava u Zagrebu upravio je kolorednicu na sve : so- kolske prednjačke zborove, u kojim priop- ćuje zaključak sastanka starješina hrv. sok. društava iz Dalmacije, obdržana dne 28. srpnja o. g. u Korčulida se naime god. 1908. priredi u Zadru sokolski slet dalma- tinskih župa i da se tehničke priprave tog sleta povjere tehničkom odboru, da se oda- zove toj zadaći, daje upute prednjačkim zborovima glede svih vrsta vježba, da se u njima postigne jedinstvenost. Što se tiče vježbališta, morat će pravodobno biti po- slan točan nacrt istoga tehničkom odboru, koji će poslati svoja 2 člana jedno 6 nedje- lja prije sleta u Zadar, da nadziru sve pripravne radnje. Progonstvo Hrvata u Zadru. Nevolje, kojim su Hrvati u Zadru izlo- ženi ne dadu se više podnositi. Ima neko- liko vremena, da se ne događaju zulumi na ulicama. Gospoda na ,patrijotskom munici- piju“ sigurno su se prepala, vladin komu- nike doveo ih je bio u kritičan položaj, osjetili su ga i malko više paze. Nu, kako piše ,Nar. L.“ ne zna se, je li bolje, da traje vazda zulum po ulicama ili da prestane za nekoliko dana pt nalogu c. k. vlade. Gore je po Hrvate, kad prestane za koji dan pro- gonstvo Hrvata po gradskim ulicama, jer tad počimlje drugo. Gospoda na općini upo- . trebljavaju prividni izvanjski mir, proganja- jući Hrvate na drugi način, sigurniji i uspješniji. Evo kako: Organi općinski ne trebaju da trate svoje vrijeme u zaštićivanju talijanskih napadača, ali za to pomnjivo njuškaju po kućama i po putu, ne bi li našli proste hrvatske čeljadi. Čim naićiu na koju takovu obitelj ili koga pojedinca, pri- jave ga na općinu kao skitalicu i besposlicu. Sad počimlje pravi kalvarij za jadnika. Op- ćina ga pozove i naredi mu da se ima oda- lečiti iz grada, ako ne, da će ga silom otje- zati. Na žalost većina uplašena na taj način prilagođuje se nalogu; drugi mu se protive. Općina tada izvješćuje c. k. poglavarstvo, koje blagohotno u djelokrugu svoje nadlež- nosti, bez ikakvih izvida, bez preslušanja progonjenog, izdade mu dekret, da se do- tičnik sredstvom općinskog redarstva ima odagnati iz Zadra. Na ovaj način od po- četka godine do sad prognano je iz Zadra okolo stotine naše čeljadi. Ovakove odurne, brutalne, nečovječne mjere, kojima se često uništuje egsistencija jednog čovjeka, te mogu uroditi i užasnim posljedicama — poglavarstvo trpi i potpi- suje. 'Tako se ono idenficira sa zadarskim redarstvom, čija je pristranost na glasu i koje je slijepo oruđe fanatičara. Hoće li ovi škandali jednom prestati, te se Hrvat u Zadru, u svojoj kući, bude mogao slobodno nalaziti ? Nova stranka u Bosni. Došla nam je do ruka brošura pod na- slovom »Srpska narodna samostalna stranka u Bosni i Hercegovini“, u kojoj su izneseni uzroci osnivanja nove stranke, glavna načela i program samostalne stranke. Uzrok, da se prije ujedinjeno srpstvo u Bosni i Hercegovini razdijelilo u dva ta- bora, osim drugoga i ovaj je: Imenovanjem Gliše Jeftanovića, bivšeg vođe bosansko-her- cegovačkih Srba, direktorom vladine zemalj- ske banke u Sarajevu, koje je mjesto on