a NE e mim m a O, mmm ai si nn upravo taj utvrđeni fakat, da država nema nikakva obzira na interese naše zemlje i našeg naroda, već isključivo na svoje, koji se s interesima naše zemlje i naroda sijeku, doveo je do nužne, logično neizbježive po- sljedice, rekao bi do reciprociteta, biva da narod i zemlja sa svoje strane ne će i ne mogu imati obzira za druge interese do za one ove zemlje — a to je novi kurs. Politika novoga kursa, koja nad interesima svoga naroda nema prečega interesa, ne će da se zagrijava za nikoga kao što se niko za naš narod ne zagrijava. Ste politike ne smije nas niko da obi- jedi ili da nam što zabavi, a najmanje to nam smije i može učiniti vlada, jer mi upravo kao i vlada postupamo, s tom samom razlikom da je naša borba pravedna i temelji se na zakonu, dok s protivne se strane vrijeđa zakon i griješi o pravicu, a nama se pred- bacuje protuzakonitost samo zato, da se naše pravedne i zakonite težnje uzmognu 8 policajnim represalijama suzbiti. (Živahno odobravanje. — Glasovi : Tako je!). No ta- kove mjere nijesu nikada nikome pomogle, pa ne će ni onima pomoći, koji ih hoće da- nas na našim leđima okušavati. S njima se narodi ne osvajaju. Narodi se prisvajaju po- štivanjem njihovih prava i vršenjem zakona. Za to mi poručujemo na sav glas: Udovoljite našemu pravu, izvršite zakon, sjedinite nas s majkom zemljom, a dok to ne bude, dok nas u svom sklopu imate, tražimo i hoćemo ono, što svaka kulturna država svojim provincijama daje i davati mora, ho- ćemo i tražimo, da poštujete zakone, koje ste vi sami izdali, hoćemo i tražimo da po- štujete narodnost našu i jezik naš, da ure- dite jezično pitanje bez odvlake, bez krz- manja. (Glasovi : Živio ! Tako je! — Pljesak). To je otporuka sabora ove pokrajine na poruku, što je primio. Neka gospoda pre- stavnici vlade ovu poruku na nadležno mjesto izruče i slobodno neka nadodadu, da je ovo potonji put, što sabor ove kraljevine na slične poruke otporukama odgovara. Bit će dobro da ne bude iznenađena! (Jednodušno burno odobravanje. Glasovi : Živio ! te pljesak). Sabor dalmatinski. Jezično pitanje učinilo je sjednice od petka i subote nešto živahnijim. Svi više manje istaknuti govornici htjeli su da se čuju, i da vladi kunktatorskoj odčitaju lekciju. Bilo je i pravo da ih vlada onakovih čuje, ali bi još pravije bilo kad bi ih ozbiljnijih i oćutila. Nu za sada svakako drukčije se nije dalo, a ne bude li ni ovo pomoglo, o čem imamo razlog: dvojiti, onda, kako je kazao Dr. Melko ija, ne će sabor više na poruku otporukama odgovarati nego djelima. Kakva će ta biti, o tome se sada ne da raspravljati, ali svakako biti će takova, da vladi jednom za uvijek zapriječe zavaravanje naroda i narodnog predstavništva. Govornici su dakle vladi skresali u brk, što su bolje znali, a na njoj je, da se do Božića odluči. Mi čekamo, da vidimo, što će. * *# U petak dne 27. ov. mj. bila je sedma po redu sjednica. Od intocpalecija podneše- nih spominjem vam samo one Biankinia o mulu u Kučištu i o bolesti maslina u Mrci- nama, jer ove naš kotar zanimaju. Prihvatio je sabor preinaku $. 15 zakona od 15. XII. 1883 glede držanja kola, koji će sada ovake glasiti : »Morati će svaka kola, osim kad bi ih osobite okolnosti prisilile, da drugim prav- cem krenu, držati se putem uvijek na lijevu stranu, te pustiti s desne slobodan prolazak toliko kolima, koja im u susret dolaze, ko- liko kolima, što ih hoće da preteku.“ Kod rasprave o predlogu Milića glede jezičnog pitanja najprvi je uzeo riječ dvor- ski savjetnik Tončić, da popravi i upotpuni vladinu onomadne danu izjavu. Za njegova govora sabor je doživio dosta bučnih pri- zora, najbučnijih u ovome zasjedanju. Oso- bito je sabor uzrujala Tončićeva vrlo zgodna ideja, da ,nije opravdano niti se slaže sa ustavnim načelima okriviti sadašnju vladu s onoga, što bi prijašnje vlade bile učinile ili izostavile.“ Dakle jedna vlada ne odgo- vara za obećanja učinjena. od njene pret- hodnice. To je čisto po austrijskom shvaćanju ali svakako austrijska vlada ne će "biti zahvalna Tončiću na ovako iskrenoj ispovi- jedi njezinih načela i njenog mišljenja. Tončić je nastojao da prikaže kako nema nelogičnosti između Nardellieve i njegove izjave, te cinički kaže, da se razlika sastoji samo u riječima, a ne u stvari. I to je istina i to mu vjerujemo. Zavaravanje jedna i druga samo drugim riječima. Na koncu je rekao: Naumljeno priopćenje te- meljnih načela, koja imaju biti primijenjena pri uređenju jezičnog pitanja, nema nipošto svrhu, da odgodi pitanje, naprotiv na taj se način ima steći temelj na kojem za tim vlada misli da svom posješnošću stane da izvede uređenje jezičnog pitanja. Njegove riječi popraćene su bukom i usklicima: Ne vjerujemo! Austrijska obećanja! i slično. Red govornika otvorio je prvi na pre- dlogu potpisani starina Milić. Veli, da je opće pravo glasa zapriječilo premoć jednog naroda nad drugim. I socijalizam se evolu- cijonirao, te socijalisti izjavljuju, da će braniti narodna i jezična prava. Spominje bor- buHrvata u banovini za materinsku riječ. Mi Hrvati akoprem razdijeljeni u tri kraljevine, nijesmo se mogli iznevjeriti svojoj prošlosti i zato smo svi složni u odlučnoj borbi prot: tuđemu jeziku. Iza Milića govori Vukotić. Zgodno upo- ređuje ponašanje vlade u ovo zadnje doba sa komedijom u tri čina. Prvi čin: milijuni iza Riječke i zadarske rezolucije, drugi čin: obećanja, da će sve biti, ako budemo dobri i poslušni, a treći: razvit će se do dvije godine, kad više ne bude milijuna ni u novcu ni u obećanj ma. 'Treći je govorio Dr. Melko Čingrija, a iza njega Biankini. ističe povjest jezičnog “pitanja. Još pod Tđfeovim ministarstvom vlada je priznala dozrelost uređenja pitanja i mislila ga urediti carskom rezolucijom ko u Galiciji. Međutim mi smo na istome, dea- pače položaj se pogoršao, jer se firtim uvlači njemački jezik. Medievalna mletačka republika bila nas je pritisla samo 'talijan- štinom, a moderna, ; štavna Austrija tišti nas talijanštinom i nijemštinom. Sablažnjivo je ponašanje vlade prema narodnom pred- stavništvu. Današnja izjava vladina povjere- nika ne kaže ništa nova. Može mu se reći: »Ši tacuisses, philosophus fuisses“. Spominje Handela, ne, da prijeti. Ali kad je u bečkom parlamentu Nijemac starina Nitsche mogao izjaviti, da je narod ovlašten braniti jezično kao prirodno pravo i javnom revolucijom — bit će i nama dopušteno izjaviti, da i bez javnih revolucija, mira i reda ne će biti sve dotle, dok se me riješi pravedno jezično pitanje. Ne riješi li se, više dalma- tinski se sabor ne sastaje, a zastupnici dalmatinski ostavit će centralni parlamenat; Pod lozinkom slavnog Humboldta, usvoje- nom od našeg velikog Strossmayera: ,,Je- zik je otačbina“ — nastavimo našu svetu borbu usque od finem, pa biti će što Bog dade i sreća junačka. Tim je sjednica od petka svršena, a u subotu nastavljena. Prvi je uzeo riječ Dr. Tresić, govorio je potanko o moći i snazi hrvatskog jezika i o borbi proti pangermar- stvu, koji se krije za odugovlačenjem rije- šenja jezičnog pitanja. Za njim su govorili Perić i Prodan. Za tim je Ziliotto pročitao izjavu Talijana, da oni ne će glasovati za predloženi zaključak, jer bi pristali na samo takovo riješenje, koje bi se osnivalo na pot- punom sporazumu svih stranaka pokrajine Za njim je opet govori o savj Tončić. Raspravu je završio Dr. Trumbić dugim govorom, kojim je polemizirao sa vladinim povjerenikom, bavio se izjavom Talijana i naglasio današnji pravac hrvatske politike. Za predloženi zaključak Milića glasovali svi Hrvati i Srbi, te je bio primljen ogro- mnom većinom. , Po tom je primljen predlog "Trumbića da se za Dalmaćiju osnuje 6 konobarskih nadzornika. Predlog zem. odbora, da ga se uoblasti dati kroz g. 1908 iz pokr. sredsta- va svotu od 60.000 Kr. u beskamatni za- jam općinama na suzbijanje filoksere (i to kao 10%, dočim će država doprinijeti 90% tako da će ukupna svota beskamatnog zajma iznositi 600.000 kr. za g. 1908.), bio je ustupljen financijskom odboru. «e * *# Od utorka unaprijed sabor će po svoj prilici držati dvije sjednice na dan, a da bi barem posvršio najpreče stvari. Kako se u ponedjenik sastajs carevinsko vijeće, to će valjda sabor već u subotu završiti svoje zasjedanje. Moguće, da bude suzvan o božić- nim praznicima ili na proljeće. Izborna reforma kako se čini ne će moći ni doći na raspravljanje kroz ovo još malo dana. 0 domaćim stoarima. Madžari i hrv. opstrupcija. Javljaju iz Budimpešte, da ugarska vlada i madžarski političari ozbiljno računaju, kako bi se riješili eventualne hrvatske opstrukcije, koje se toliko boje. Sve to ja- snije izgleda, da će Madžari posegnuti za revizijom poslovnika, koja bi se u skoro vrijeme imala provesti uz sudjelovanje i inicijativu same vlade. Ta revizija sastojala bi se u tome, da neki stanoviti broj za- stupnika 30-50 može predložiti zaključak debate. Glasovanje obavilo bi se također bez debate, a predsjednik bi tada izjavio re- zultat glasovanja. Ove nove odredbe bile bi naperene proti narodnosuma i Hrvatima, pošto je sada opstrukcija madžarskih za- stupnika isključena. Međutim ova promjena imala bi biti privremena. Definitivno još se nije ništa odlučilo, jer će se pričekat do prvih sjednica, da se vidi, hoće li hrvatski delegati opstruirati. Pa i onda me će se odmah provesti ova promjena, nego će se pokušati sa sredstvima, koja sadanji poslov-