God. XVI.

U DUBROVNIKU, 9, |

istopada 1907.

Broj 8l.

 

 

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-
semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu

 

= 3 predbrojen i za došasto polugodiš

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli.

 

 

pretplata mine, smatra se

Štamparija DeGialli i dr. :

m
m ————

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE

 

 

  

 

 

 

POJEDINI BROJ 10 PARA.

 

Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po
ž godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

 

Politički realizam eto će da i kod nas
slavi pobjedu nad beskrvnim idealizmom,
koji se šćaše čak pretvoriti i u misticizam,
da nas i onako pospane aljulja u sanjarske
nade u onostranu pomoć: jer tobože pravda
mora pobijediti, kad nas eto svak hoće da
izigra. Do toga srećom nije došlo: mlađi
elementi praške skupine novi dvh doniješe
u ovu zemlju, prije nego su nam stariji sa-
mokres u ruke tisli. To bijaše duh borbe u
rada. On je oživio vjeru u narodni, ja“, i
budućnost njegovu. U svoje xuke uzeo je
od starijih do tančina razvitu narodnu ideju,
ali ne za to, da se pusti od nje oslijepiti,
nego da baš po njoj proračuna sva težinu
svoje borbe, te da istom tada začne krčiti
put prema njoj.

Slaviće — rekosmo — realizam pobjedu
nad beskrvnim idealizmom. Ali to nije dosta.
Treba oboriti još jednu pogubniju struju,
koju su kod nas donijeli komodni političari:
vjeru, da Hrvatska mora tražiti svoj spas u
naručju Madžara i onu da je u interesu Au-
sanje, da opstoji jaka i autonomna Hrvatska.

Prva je pala s padom madžaronske sabor-
ske većine. Ona nije nikad našla plodno ze-
mljište u Hrvatskoj. Silom je bila podržana,
pak je silom i izbačena iz Hrvatske. A za
pravo s onu stranu Velebita nije niko ni
vjerovao u nju, pak ako su Madžari na tom
temelju htjeli graditi svoje bolesne snove,
borba ih je hrvatskih delegata u Pešti mo-
rela uvjeriti, da se tim putem baš ne da do
Hrvatske, kao što će ih ponovna borba osvje-
dočiti, da je eksperimenat s Rakodezavem
puki Sizifov trud.

To je nekako s madžaronštinom, a"! je
teže i mnogo teže s austrijanštinom. Madža-
ronština imala je samo jedno obilježje :
madžarske premoći nad nama, pa za to i
nije mogla naći uvjerenih pristaša, nego
samo onih rad nužde: kruhoboraca.: A ti su se
opet mogli rekrutirati jedino među činovniš-
tvom, dok je narod ostao čist, hepokvaren.
U takim prilikama borbu je trebalo uperiti
proti središtu : vladi, a oboriv tu, oborilo se
je i zlo.

Austrijanština ima drugo obilježje. Doduše
Je ono varavo, patvoreno, ali baš za to je i
pogibnije. Ona se je znala obojadisati na
što načina, sa sto krinka je prodrla u naš
narod, U ime vjere, u ime dinastije i u ime
slavenstva vojuje se za Austriju. Svećenstvo
u Austriji vidi obranu katolicizma ili ispra-
vnije svojih privilegija, pa za to je ono —
osobito veće — zadojeno austrijanštinom.
Drugi neki vjeraju u buduću slavensku
Austriju; a treći — politički špekulanti —
služeći sve narodnim interesima, znali su
uštreati onu bolesnu- ideju, koja je istovje-
tOvala dinastiju s Austrijom.

Proti svemu tome vojevati teško je,
što ipak ne znači da se mora pustiti nek
»Stvari teku svojim tijekom“. Realizam, koji
je Banovinu preporodio, koji evo delegate
vodi po drugi put u borbu na peštanski sa-
bor, sve u ime načela, da ,silu treba silom
suzbijati“, treba da i Dalmaciju preporodi.

Mi, za koje izgleda, da smo najzgodniji,
za realno političko djelovanje, moramo i u
zbiljnosti to biti. Obziri na stranu, kao što
i kojekakvi kompromisi, jer iz svega toga se
samo bolesna djeca mogu roditi. Docet ,Hr-
vatska Stranka“.

* *
*

Peštanski se sabor otvara, a s njim i
nova borba, nove kušnje a i pobjede za hr-
vatski narod. A i austrijsko se carevinsko
vijeće otvara. Za nas se može ono nikad i
ne otvoriti, dok ne budemo stali na realne
podloge, te silom, kad ne ide baš milom,
prisilili vlastodršce, da se i naša riječ već
jednoč uvaži. Ali ih treba prisiliti, a ne re-
klamirati o pravima, o proljevanju krvi i o
ljepoti našeg jezika.

Ali čemu tratiti riječi kad raznim he-
fratima, to ne ide u glavu, pa baš ni iza
onog tuša, koji im je vladin savjetnik Tončić,
s jezičnom izjavom dao. Vjera, dinastija i
slavenstvo od njih traže muk i nadanje.
Nek oni muče i nadaju se, ali to ne smiju
činiti oni ostali, u koje narod još ima vjere.
Iz njihovih smo usta čuli: ,silu nam je si-
lom suzbijati, varku varkom“. Nek im nji-
hov poklik bude vodič u borbi za materin-
sku riječ, jer inače ,novi vidici“ bit će
samo stara pjesma, na novo uglazbljena.

K.

 

Sabor dalmatinski.

Jedanaesta sjednica, u četvrtak dne 3.
oktobra. — Iza interpelacija, među kojima
se nalaze Biankinieve o ubrojenju u miro-
vinu godina, koje su porezni činovnici pro-
veli kao aspiranti, o župskoj kući u Stonu
Malom, i o kolnom putu sa Mrcina preko
Vodovađe do Negumanca — nastavlja se
opća rasprava o proračunima pokrajinske
poljodjelske zaklade za godinu 1907. i 1908.

Biankini ironizira vladino izvješće.
Prava Rembrandtova slika! Od znatnih mi-
lijanskih svota za uređenje bujica do nez-
natnih nagrada za ugoj magaradi i njihovih
»potomaka“ sve je majstorski predočeno u
fenomenalnom izvješću. Spomenuta je napo-
kon i krotka ovca iz Kavkaza, ,karakul“,
gdje mirno pase uz objesnog kunka iz En-
gleške, jorks-hirske pasmine. Da idila bude
potpunija Rembrandtov kist vladinog izvje-
stitelja naslikao je u pozadini i dva koko-
šinjaka : na Glavici i u Vrani, i to tako
vješto, da ti se čini, k6 da već čuješ veseli
pjev kokota, koji ti naviještaju praskozorje

Kolosalnim izvješćem htjela je vlada da
uvjeri svakog nevjernog Tomu, ali je preu-
ranila: Vladino izvješće ne može da u 24
sata pobije ljuti mraz, koji bije Dalmaciju
preko 100 godina. U ostalom ovaj program
najljepša je naša parlamentarna pobjeda,
otkad postoji ovaj sabor. Sa milijunskih vi-
sina vladina programa silazi na prečedni
proračun naše poljodjelske zaklade i žalosni
iskaz krvavih šumskih globa, koje nevoljni
naš seljak plaća. I g. 1908. seliaci će po
proračunu platiti 50.000 kruna i odsjesti
4—3.000 dana u zatvoru. Željeti je da ove
crne ljage već jednom nestane. Zagovara
zatim dozvolu koza. Tuži se na bezdušno
otimanje prava paše i drvarine u Bospi i
Hercegovini našem prograničnom pučanstvu.
Ističe kako se šumarski organi u Dalmaciji
rekrutiraju s koca i konopca. Preporuča
proučenje naše ampelografije, osobitim ob-
zirom na odaptaciju amerikanskih loza. Iz-
naša predlog, da se poradi oko osnivanja
statističnog ureda i predlaže usput, da se

"ustanovi dvorazredni poljodjelski tečaj u

Blatu na otoku Korčuli. Na konca prosvje-
daje, što se tako brzo zatvara sabor i ne
daje mu se dovoljno vremena, da svrši
svoje poslove.

Iza njega govorili su Prodan i Marović,
Kulišić i Vukotić iznašaju neke predloge.

Poslije podne u nastavljenoj sjedaici
Prodan je interpelirao predsjednika, da se
sabor sastane još jednom prije raspusta i
da se rasprave proračuni školske i zemaljske
zaklade samo za ovu godinu, Prvi dio upita
predsjednik će staviti do znanja vladi, a
drugi dio pada.

Rasprava zakonske osnove, kojom se
očituje predjelni put, što ga se ima sagra-
diti između Hvara- Starigrada i Jelse sa
ograncima, bila je dosta živahna. Sudjelovalo
je mnogo govornika. Ovaj put imao bi se
sagraditi po vladinom programu u 10 go-
dišta sa troškom od 460.000 kruna.

Primljeni su nakon toga neki izvještaji
i izabran jedan član ravnateljstva zemljišno-
vjeresijskog zavoda u Zadru. Otvorena je
tada opća rasprava o predračunime za god.
1907. i 1908. pokrajinske učionske zaklade.
Financijski odbor predlaže: 1) neka sabor
primi za podlogu posebne rasprave predra-
čune školske, kako su bili predloženi od ze-
malj. odbora za god. 1907. (potrepština kr.
1,485.984. pokriće 660.587, po tomf manjak,
što se ima podmiriti pokrajinskim doprino-
som, K 795.367) i za g. 1908. (potrepština
K 1,509.473, a manjak 705.102. 2) neka se
briše stavka odnoseća se na talijansku školu
u Spljetu 3) neka se na hrv. pučkoj žen-
škoj školi u Zadru doda još jedna učiteljska
sila. Govorio je tada Prodan u ovoj  ra-
spravi, a zatim je sjednica zaključena.

Dvanaesta sjednica, u petak 4. oktobra.

ekonomskogoekmajia sQelinacij&, omva:<<, Pročitane interpelacije, među kojima Bian-
NAUČNA BIBLIOTEKA, DUZGO1INIR