God. XVI. U DUBROVNIKU, 9, | istopada 1907. Broj 8l. Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu = 3 predbrojen i za došasto polugodiš Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. pretplata mine, smatra se Štamparija DeGialli i dr. : m m ———— IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA. Pretplata i oglasi šalju se upravi, a dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po ž godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. Politički realizam eto će da i kod nas slavi pobjedu nad beskrvnim idealizmom, koji se šćaše čak pretvoriti i u misticizam, da nas i onako pospane aljulja u sanjarske nade u onostranu pomoć: jer tobože pravda mora pobijediti, kad nas eto svak hoće da izigra. Do toga srećom nije došlo: mlađi elementi praške skupine novi dvh doniješe u ovu zemlju, prije nego su nam stariji sa- mokres u ruke tisli. To bijaše duh borbe u rada. On je oživio vjeru u narodni, ja“, i budućnost njegovu. U svoje xuke uzeo je od starijih do tančina razvitu narodnu ideju, ali ne za to, da se pusti od nje oslijepiti, nego da baš po njoj proračuna sva težinu svoje borbe, te da istom tada začne krčiti put prema njoj. Slaviće — rekosmo — realizam pobjedu nad beskrvnim idealizmom. Ali to nije dosta. Treba oboriti još jednu pogubniju struju, koju su kod nas donijeli komodni političari: vjeru, da Hrvatska mora tražiti svoj spas u naručju Madžara i onu da je u interesu Au- sanje, da opstoji jaka i autonomna Hrvatska. Prva je pala s padom madžaronske sabor- ske većine. Ona nije nikad našla plodno ze- mljište u Hrvatskoj. Silom je bila podržana, pak je silom i izbačena iz Hrvatske. A za pravo s onu stranu Velebita nije niko ni vjerovao u nju, pak ako su Madžari na tom temelju htjeli graditi svoje bolesne snove, borba ih je hrvatskih delegata u Pešti mo- rela uvjeriti, da se tim putem baš ne da do Hrvatske, kao što će ih ponovna borba osvje- dočiti, da je eksperimenat s Rakodezavem puki Sizifov trud. To je nekako s madžaronštinom, a"! je teže i mnogo teže s austrijanštinom. Madža- ronština imala je samo jedno obilježje : madžarske premoći nad nama, pa za to i nije mogla naći uvjerenih pristaša, nego samo onih rad nužde: kruhoboraca.: A ti su se opet mogli rekrutirati jedino među činovniš- tvom, dok je narod ostao čist, hepokvaren. U takim prilikama borbu je trebalo uperiti proti središtu : vladi, a oboriv tu, oborilo se je i zlo. Austrijanština ima drugo obilježje. Doduše Je ono varavo, patvoreno, ali baš za to je i pogibnije. Ona se je znala obojadisati na što načina, sa sto krinka je prodrla u naš narod, U ime vjere, u ime dinastije i u ime slavenstva vojuje se za Austriju. Svećenstvo u Austriji vidi obranu katolicizma ili ispra- vnije svojih privilegija, pa za to je ono — osobito veće — zadojeno austrijanštinom. Drugi neki vjeraju u buduću slavensku Austriju; a treći — politički špekulanti — služeći sve narodnim interesima, znali su uštreati onu bolesnu- ideju, koja je istovje- tOvala dinastiju s Austrijom. Proti svemu tome vojevati teško je, što ipak ne znači da se mora pustiti nek »Stvari teku svojim tijekom“. Realizam, koji je Banovinu preporodio, koji evo delegate vodi po drugi put u borbu na peštanski sa- bor, sve u ime načela, da ,silu treba silom suzbijati“, treba da i Dalmaciju preporodi. Mi, za koje izgleda, da smo najzgodniji, za realno političko djelovanje, moramo i u zbiljnosti to biti. Obziri na stranu, kao što i kojekakvi kompromisi, jer iz svega toga se samo bolesna djeca mogu roditi. Docet ,Hr- vatska Stranka“. * * * Peštanski se sabor otvara, a s njim i nova borba, nove kušnje a i pobjede za hr- vatski narod. A i austrijsko se carevinsko vijeće otvara. Za nas se može ono nikad i ne otvoriti, dok ne budemo stali na realne podloge, te silom, kad ne ide baš milom, prisilili vlastodršce, da se i naša riječ već jednoč uvaži. Ali ih treba prisiliti, a ne re- klamirati o pravima, o proljevanju krvi i o ljepoti našeg jezika. Ali čemu tratiti riječi kad raznim he- fratima, to ne ide u glavu, pa baš ni iza onog tuša, koji im je vladin savjetnik Tončić, s jezičnom izjavom dao. Vjera, dinastija i slavenstvo od njih traže muk i nadanje. Nek oni muče i nadaju se, ali to ne smiju činiti oni ostali, u koje narod još ima vjere. Iz njihovih smo usta čuli: ,silu nam je si- lom suzbijati, varku varkom“. Nek im nji- hov poklik bude vodič u borbi za materin- sku riječ, jer inače ,novi vidici“ bit će samo stara pjesma, na novo uglazbljena. K. Sabor dalmatinski. Jedanaesta sjednica, u četvrtak dne 3. oktobra. — Iza interpelacija, među kojima se nalaze Biankinieve o ubrojenju u miro- vinu godina, koje su porezni činovnici pro- veli kao aspiranti, o župskoj kući u Stonu Malom, i o kolnom putu sa Mrcina preko Vodovađe do Negumanca — nastavlja se opća rasprava o proračunima pokrajinske poljodjelske zaklade za godinu 1907. i 1908. Biankini ironizira vladino izvješće. Prava Rembrandtova slika! Od znatnih mi- lijanskih svota za uređenje bujica do nez- natnih nagrada za ugoj magaradi i njihovih »potomaka“ sve je majstorski predočeno u fenomenalnom izvješću. Spomenuta je napo- kon i krotka ovca iz Kavkaza, ,karakul“, gdje mirno pase uz objesnog kunka iz En- gleške, jorks-hirske pasmine. Da idila bude potpunija Rembrandtov kist vladinog izvje- stitelja naslikao je u pozadini i dva koko- šinjaka : na Glavici i u Vrani, i to tako vješto, da ti se čini, k6 da već čuješ veseli pjev kokota, koji ti naviještaju praskozorje Kolosalnim izvješćem htjela je vlada da uvjeri svakog nevjernog Tomu, ali je preu- ranila: Vladino izvješće ne može da u 24 sata pobije ljuti mraz, koji bije Dalmaciju preko 100 godina. U ostalom ovaj program najljepša je naša parlamentarna pobjeda, otkad postoji ovaj sabor. Sa milijunskih vi- sina vladina programa silazi na prečedni proračun naše poljodjelske zaklade i žalosni iskaz krvavih šumskih globa, koje nevoljni naš seljak plaća. I g. 1908. seliaci će po proračunu platiti 50.000 kruna i odsjesti 4—3.000 dana u zatvoru. Željeti je da ove crne ljage već jednom nestane. Zagovara zatim dozvolu koza. Tuži se na bezdušno otimanje prava paše i drvarine u Bospi i Hercegovini našem prograničnom pučanstvu. Ističe kako se šumarski organi u Dalmaciji rekrutiraju s koca i konopca. Preporuča proučenje naše ampelografije, osobitim ob- zirom na odaptaciju amerikanskih loza. Iz- naša predlog, da se poradi oko osnivanja statističnog ureda i predlaže usput, da se "ustanovi dvorazredni poljodjelski tečaj u Blatu na otoku Korčuli. Na konca prosvje- daje, što se tako brzo zatvara sabor i ne daje mu se dovoljno vremena, da svrši svoje poslove. Iza njega govorili su Prodan i Marović, Kulišić i Vukotić iznašaju neke predloge. Poslije podne u nastavljenoj sjedaici Prodan je interpelirao predsjednika, da se sabor sastane još jednom prije raspusta i da se rasprave proračuni školske i zemaljske zaklade samo za ovu godinu, Prvi dio upita predsjednik će staviti do znanja vladi, a drugi dio pada. Rasprava zakonske osnove, kojom se očituje predjelni put, što ga se ima sagra- diti između Hvara- Starigrada i Jelse sa ograncima, bila je dosta živahna. Sudjelovalo je mnogo govornika. Ovaj put imao bi se sagraditi po vladinom programu u 10 go- dišta sa troškom od 460.000 kruna. Primljeni su nakon toga neki izvještaji i izabran jedan član ravnateljstva zemljišno- vjeresijskog zavoda u Zadru. Otvorena je tada opća rasprava o predračunime za god. 1907. i 1908. pokrajinske učionske zaklade. Financijski odbor predlaže: 1) neka sabor primi za podlogu posebne rasprave predra- čune školske, kako su bili predloženi od ze- malj. odbora za god. 1907. (potrepština kr. 1,485.984. pokriće 660.587, po tomf manjak, što se ima podmiriti pokrajinskim doprino- som, K 795.367) i za g. 1908. (potrepština K 1,509.473, a manjak 705.102. 2) neka se briše stavka odnoseća se na talijansku školu u Spljetu 3) neka se na hrv. pučkoj žen- škoj školi u Zadru doda još jedna učiteljska sila. Govorio je tada Prodan u ovoj ra- spravi, a zatim je sjednica zaključena. Dvanaesta sjednica, u petak 4. oktobra. ekonomskogoekmajia sQelinacij&, omva:<<, Pročitane interpelacije, među kojima Bian- NAUČNA BIBLIOTEKA, DUZGO1INIR