is God. XVI. | U DUBROVNIKU, 16. listopada 1907. Broj 83. CRVENA HRVATI Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se == predbrojen i za došasto polugodište. — — 7 Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. —===S=sSe Štamparija DeGiulli i dr. plaća se 40 para po retku, IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE — ——— = POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahvale a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po = godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. == == Idealisti. Svakomu je slobodno izjaviti svoje mi- šljenje. Gdjegod istina nije shodno, tako smo n. pr. mi cijenili, da moramo mučati, kad je naš kolega Dubrovnik“ odricao svaku sposobnost predsjedniku vlastite stranke i pojedinim članovima odbora. Ali ,Dubro- vnik“ shvaća novinarsku dužnost drukčije; poklen je istovarikao svoje misli, da mu je slobodno kazati i ,Hrvatskoj Stranci“, kako je zlo učinila, kad je onakovim perlama kao što su Antonije Stražičić i drugovi mu po- kazala vrata. Ne znamo, što je baš ponukalo ,, Du. brovnik“, da se nameće nepozvan za od- vjetnika , Našega Jedinstva“, ali slobodno nam je misliti, da cilja na nas, kad govori ,9 kojem drugom listu , Hrvatske Stranke“. Njemu je milo ovako između redaka osvr- nuti se na naš rad, i prisiliti tako i nas, da govorimo o stvarima, o kojim bi inače bili najradiji mučati. Jer ovakim i sličnim pre- pirkama sloga se bogme ne utvrđuje. Naš rad nije nikakva tajna, a mi uopće nemamo ništa da skrivamo, pa kad ,,Du- brovnik“ ima da što zamjera, molimo ga, da to čini otvoreno, a ne sa kojekakvim pre- mučavanjem i između redaka. * Što dakle kaže ,Dubrovnik“. Evo nje- govih riječi! ,Nije bilo na svome mjestu izlaziti na srijedu pitanjem ,Jedinstva“ jer može izgledati, kao da se je to namjerno uradilo, baš da se rastruje ,,hrvatska stran- ka“, a ako ikada danas je bila potrebita sloga u ,H. 8.“ Drukčije na ovaj način mo- ralo bi u svakoj stranci da se dolazi do razdora, jer nema novine, koja nema svojih pristaša i protivnika, a oficijalni organ stranke nije bilo , Jedinstvo“ već , Narodni List“. Prelazeći preko insinuacije u prvom dijelu onako, kako treba, osvrnut ćemo se na drugu tvrdnju, jer čini nam se, da go- spoda oko ,,Dubrovnika“ nijesu još na čistu ni tim, što je stranka. Bilo je negda u Dalmaciji, kad se je u ime stranke zahtijevala slijepa pokornost vođama. Sada uspostaviti nešto slično nije moguće niti bi bilo dobro, ali za to i slo- boda, koju pojedini čla ovi stranke uživaju, ima imati ; nekih granica; inače kad svak hoće da čini, što hoće, stranka ne opstoji. Programi su i uredbe onda samo na papiru. Ovo se bilo dogodilo i hrvatskoj stranci“. Naše Jedinstvo“ shvaćalo je svoj zadatak tako, da je puštalo neka druge stranke rade, što hoće, a sve svoje sile uprlo, da ostajuć u stranci razraši stranku. Mi ne ćemo ni spominjati njegove prdmukle navale na nas, kad je hvalio Crni . i ,Pravu Crvenu Hr- vatsku“, ali: upozorujemo ma «oljetske izbore, gdje je uslijed neprestano; «kanja e . . t 4 tii LA DE A SA IAA E i PR MAKA a spljetske koterije došlo, da se je stranka kao takova komprometirala. Ovo je barem u svoje doba i ,Dubro- vnik“ priznavao. Ako misli još tako, tad kako dolazi do toga, da ,Našem Jedinstvu“, prijatelja Crničinu, prepredenom razoraču riječke resolucije, priznaje poštene namjere za stranku, identifikujuć ga s kojim mu drago drugim organom stranke? Na to možda nijesu ni promislili idea- listi okolo Dubrovnika“, ali ,,hrvatskoj stranci“ bilo je dosta ove igre na skrivice. Ona nije mogla dopustiti, da načela stranke budu žrtvovana intrigama pojedinaca — ni- uz cijenu, da ,Dubrovnik“ nastojanje za konsolidaciju stranke krsti osobnosti. * x * Dubrovnik“ — u veni osuđivanja — osuđuje i to, — dosta da smo mi odo- brili! -— što sabor nije prihvatio pri- jedlog Milića u posla pokrajinskih prireza na tvornicu cementa. Dozvolit će nam ipak jedno pitanje: imadu li samo težaci i mali obrtnici i kućevlasnici plaćati pokrajinske prireze ? Kao da ga čujemo, gdje proti tomu prosvjeduje, ali tad mora dozvoliti i saboru pravo, da, kad već hoće podupirati industriju otpuštanjem prireza, bira, koju industriju ima pomoći i u koliko. U spljetskoj aferi naprotiv htjelo se vikom i bukom nametnuti pokrajini interese jedne grupe. To je trebalo odbiti ! Da ,Dubrovnik“ vidi, koga brani, spo- menut ćemo mu i ovo. Cijeli onaj posao bio je potanko pretresen u klubu , Hrvatske Stranke“, tu su imali idolopoklonici Anto- nija Stražičića prigode, da reka sve, što im je bilo na srcu, i rekli su. A ipak je došlo u saboru do onoga prizora. Zar su takova čeljan mogla dalje ostati u klubu ! 0 domaćim stvarima. Borba u Pešti. Sjednice, koje je zajednički sabor u Pešti držao prošle sedinice, bile su bez važ- nosti. Kuća se konstituirala, a onda je za tvoreno staro zasjedanje a danas bi imala biti prva sjednica novog saborskog zasje- danja. Naravno kroz ovo vrijeme hrvatska delegacija nije povela nikakve akcije. Iz toga su neke novine zaključivale, da vlada vodi pregovore sa Hrvatima. Nu to ne stoji. Hrvatski delegati nijesu voljni pregovarati, jer su svoje stanovište Madžarima već kod priješnjih pregovora jasno izložili. Ako Mad- žari hoće hrv. zahtjevima udovoljiti, to mogu bez ikakvih pregovora. Hrvati ne, izdavaju. svojih planova, premda je dnevno pitanje, kojim se sva madžarska javnost bavi, kakva će biti bu- duća akcija Hrvata. Ovi uvijek naglašuju, da su u opoziciji prema vladi, i da će to NARODNA REPUV" NAUČNA BIBLIOTEKA, b&++v" ik svoje stanovište uvijek kad bude prilika ista- knuti. U najživljem su saobraćaju sa naro- dnosnim zastupnicima, te će u nekim stva- rima poduzeti zajedničku a u nekim para- lelnu akciju, kako budu već prilike zahtije- vale. Hrvatskim bilježnikom u saboru izab- ran je D.r Dušan Popović. Promjena situacije u Hrvatskoj ? Hrvatska“ od subote javlja : Kako iz najpouzdanijeg vrela doznajemo, odlazi ban Rakodezay sa svoga mjesta. Jučer i prekjučer obraćao se Rakodezay telefonskim i pismenim putem na neke svoje prijatelje, neka se požure sa svojim molbama i željama, da im učini što još može, jer da već u najskorijem vremenu ostavlja bansku čast. Na njegovo mjesto, da dolazi komesar, jedan zgoljni Madžar. S druge opet strane dožna- jemo, da su sve županijske oblasti dobile strogo povjerljivu naredbu, da se što žur- nije prihvate posla i spreme za izbore, koji bi se mogli obavljati već koncem ovoga mje- seca“. Svak će razumjeti, da ovakove vijesti treba primiti s velikom reservom. Dalmatinska željeznica. I ,Pester Liod“ potvrđuje vijest, da je pitanje dalmatinske željeznice u novoj na- godbi povoljno riješeno. On piše: ,Najvaž- nijim i najtežim partijama nagodbenoga ma- terijala pripadali su bez sumnje prometno- politički odnošaji. Mnogo tjedana vijećali su o tomi obostrani referenti. Često su tu i tu zapeli pregovori, te su morali posredovati sami ministri, dok u zadnji čas nije pošlo za rukom, da se i u toj stvari poluči spo- razum. Na jednoj strani radilo se o željeznici iz Košica u Oderberg, a na drugoj o izgradnji žaljeznice dalmatinske, odnosno o uspostavi izravne sveze s hrvatskom željezničkom mre- žom. Za željeznicu Košice-Oderberg zahtije- vala je ugarska vlada priključak kod Anna- berga, kojemu se je — kako je poznato — odlučno protivilo i austrijsko ministarstvo i tamošnje javno mnijenje. Sporazum. je po- lučen u tom, da će se na austrijskom dijelu želježničke pruge iz Košica u Oderberg u svrhu lagljega prometa od državne granice (ugarske) do Tješina izgraditi druge tračnice. Zatim će austrijska vlada postaju Oderberg proširiti tako, da će se promet željezničkih vlakova u svakom pogledu olakšati. Troškovi izgradnje u Oderbergu opteretiti će austrij- sku državu kao posjednicu nekadanje Wer- dinandove sjeverne željeznice sa 4 milijuna kruna, dočim će se za položenje drugih tračnica kod željezničke pruge iz Košica u Oderberg povisiti državna garancija. Austrij- ska vlada zahtijevala je spoj dalmatinskih željeznica sa hrvatskim željeznicama, & time posredno i sa austrijskom željezničkom mre- žom. Ugarska vlada je na to pristala i pre- di i ii