God. XVI. U DUBROVNIKU, 530. listopada 1907. Broj 87. CRVENA HRVATSKA 8em ————————————————_—————————————_——. Oijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik i za Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino- somstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se —— predbrojen i za došasto polugodište. =m=n===== lzdavatelj i odgovorni urednik Dr. Ivo DeGiulli. Kud Jedrimo? Htjeli su nas izjednačiti sa de- mokratima spljetskim, ali kad bismo to bili, neka ne misle ti delije na jeziku, koji traže svaku prigodu da nam što zamjere, da bismo i časa ostali ondje, gdje smo. Stranka, kakvu je sebi za- mislio Dr. Smodlaka, pa i stvorio, ne odgovara po našem mnijenju času, kad je potreba skupiti sve elemente, koji uprav narodno osjećaju, oko jednog jedinstvenog nacijonalno-poli- tičkog programa. Ako smo dakle u nekojim prilikama pisali, kako neki kažu, u prilog Smodlake, nijesu nas na to nagnale nikakve specijalne sim- patije, već uvjerenje, da tim kori- stimo vlastitoj stranci, pa i narodu, jer mi ne možemo ni zamisliti, da bi se interesi jedne i drugoga križali. To nam tura i ovoga puta pero u ruku, a na glas o premještajima i otpuštenjima iz: službe kod spljet- skog sudišta. Kojojgod stranci pri- padali oni, koji su se našli prvi na udaru policiji, to su žrtve režima, koji se polagano uvlači u Dalmaciju, a kad ih javno mnijenje uzimlje u zaštitu, ne brani tim ni demokrate ni pojedine članove te stranke, već javni, moral, koji je teško povrijein samovoljom organa javne uprave. Činovnici treba da sebi nametnu u svom javnom radu neku reservu, to je zahtjev samog čina, koji imaju. Dozvolit ćemo, da vlada u tom po- gledu može biti i stroga, ali kad je jednomu slobodno sve,- a drugi se otpušta i premješta, premda nije ra- dio ono, što je sebi dopustio njegov »sretniji“ drug; kad se promiču i darivaju službama oni, što se sistemu ukažu skloni, a preteriraju vrijedni činovnici samo za to, jer ne vjeruju bečkim obećanjima; kad se iz inada prenašaju uredovne prostorije na mjesta nezgodna i nepodobna; kad se dopušta da drug druga denuncira u ime politike — tad to nije više podizanje ugleda činovnicima, za čim idu odredbe o pristojnom držanju javnih službenika. Što je još gore, sve se ovo do- gađa u onom dikasteriju, kojega pri- Štamparija DeGiulli i dr. i IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE POJEDINI BROJ 10 PARA Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, zahvale plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po — godbi uz razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se. padnicima zakon je zajamčio slobodu veću, nego drugim činovnicima. Po- čeli su odatle, valjda da u narodu utuku jedino ufanje, koje ga je dr- žalo, da će mu sud pravo suditi. Na tu namjeru moramo promišljati, jer začetnike ovih progonstava ne mo- žemo zamisliti tako nevine, da ne rade po prije ustanovljenom planu, koji kao jaje jajetu sliči onomu, koji je na predsjedništvo suda, pa poslije na bansku stolicu doveo jednoga Fučka. Mi to Dalmaciji ne želimo, a ni »hrvatska stranka“ nema od toga koristi. Njoj nije potreba pristaša, koje će joj strah od progonstava do- vesti, pa smo uvjereni, de će uprkos stranačkih trvenja sami pristaše ,,hrv. stranke“ ustati proti sličnim atenta- tima na slobodno uvjerenje činovnika. U svojoj prošlosti ona ima mnogo žalosna iskustva, pa ne može to dopustiti. Položaj u bečkom parlamentu. Dok se mislilo da će u ugarskom sa- boru biti ne malo neprilike za riješenje i prihvat nagodbe, a u austrijskom da će glatko ići, vidimo ovo zadnje vrijeme da su madžarski neodvišnjaci već našli for- mulu, kako da učine po volji lukavom libe- ralcu Wekerleu i tajnom savjetniku Košutu, koji su najvećom odlučnošću spojili svoj položaj sa nagodbom, koja im je jadnicima tako pri srce privezana. U bečkom parla- mentu naprotiv stoje stvari drukčije. Položaj je nejasan, a takim je postao osobito odstupom čeških ministara Pacaka i Foršta. Odstupili su fortialno radi pritiska u češkom narodnom klubu. Dosadašnji češki ministri zemljaci bili su mladočeške stranke, koja je lani imala meć u rukama, ali su je izbori za carevinsko vijeće dognali u slabe vode. Tako sada moćni agrarci htjeli bi da na ta mjesta postave svoje ljude. Nu ovaj odstup imao bi i svoju drugu stranu, koja karakteriše realnu i postepenu češku politiku u narodnosnim zahtjevima. Česi su važan faktor u bečkom parla- mentu. Proti njihovoj volji teško bi se na. godba mogla proturaši. A sada se baš vode pregovori, sada se“ trguje“ na račun na- godbe. Česi su već postavili vladi na tapet dva važna nacijonalna pitanja: t.j. češki uredovni jezik i češku universu u Moravskoj. će se tekar po sretnom riješenju nagodbenih . RONA REPUSLIKA RAUCNA SIDLIOTEK; poslova pristupiti riješavanju nacijonalnih pitanja u ovoj poli monarhije. (Tako je isto i Hrvatima kazao glede uredovnog jezika u Dalmaciji !) Oni se nijesu zadovoljili i mini- stri sa odstupili. Tim je u bečkom parlamentu iskočila češka sablast, jer će se Česi odstupom mi- nistara postaviti na odrješito oporbeno sta- novište proti vladi. Hoće li se vlada s Če- sima nagoditi, ili će češka kriza povući za sobom i drugih komplikacija, skora buduć- nost će nam pokazati. Kogod će povjerovati, da bi Beck sa njegovom trgovinom mogao pasti pod stečaj, a nagodbu vjetar odnijeti. Mi u to ne vje- rujemo. Uvijek smo vjerovali u magičnu moć bečke politike, pa vjerujemo i sada. Rada bismo samo da i Hrvati u bečkom parlamentu, i ako slabi i maleni, u ovim ozbiljnim časovima budu znali izvaći kakve koristi za zemlju i domovinu. Dar zemlje Istarskoj Družbi. Sabor dalmatinski bio je u svoje vri- jeme s najtoplijom preporukom proslijedio zemalj. odbora riješenje molbe vrijedne Družbe Ćitila i Metoda za pripomoć. Zemaljski odbor je ovih dana tu molbu riješio i do- značio rodoljubnoj Družbi 500 K pripomoći. Kad se zna da je ,Lega“ vrlo obilno potpomagana iz Italije, da zemaljski sabor istarski glasuje svaki put svotu od 10.000 kruna za ,Legu“, kad se zna, da Talijani kupuju na milijune ,Leginih“ biljega, onda nam se ta svota čini neznatnom za našu Družbu. Ne mislimo reći, da je premalena. Zemlja je učinila koliko može, a na svakome je Hrvatu da Družbi u svakoj prigodi po- mogne, da može vršiti svetu dužnost. Važno starinsko pismo. U bogatoj biblioteci samostana franje- vaca u Šibeniku, koja se većim dijelom sa- stoji od knjiga starog negdašnjeg bribirskog manastira, pri kataloziranju rukopisa nađena je molitva Majci božjoj u prozi, koja po svoj prilici potječe iz svršetka XIV. vijeka, po čemu pripada najstarijim pismenim spome- nicima u prozi na hrvatskom jeziku. O na- đenom rakopisu jedan franjevac će izdati posebnu studiju, koja će biti zanimiva sa filološkog i paleografičnog vida. Izmotavanje za dalm. željeznicu. Predsjedništvo kluba Južnih Slavena u Beču, predvođeno od D.ra Ivčevića, bilo je dne 24. ov. mj. kod ministra predsjednika, da zatraži razjašnjenja glede željezničkoga priključka sa Dalmacijom. Ministar je uvje- ravao klubske odaslanike, da se nije bojati, da željeznička sveza sa Dalmacijom ne će biti odmah sagrađena, jer opstoji: a) zapi- snik potpisan od vlade ugarske i vlade austrijske, koji tu svezu jamči ; b) jer između sveze sa Dalmacijom i nove sveze prama granici Njemačke, na koju svezu LV A PĆN i je a kvoehu It & 4