(

 

 

I SUBOTE  — iu

Qijena je listu unaprijeda: sa Dubrovnik i sa Austro-Ugarsku na godinu 10 K. Za ino-

semstvo 10 K i poštarski troškovi. Ko ne vrati list,

 

kad mu pretplata mine, smatra se
— ——  predbrojen i sa došasto polugodište. =

 

 

 

 

 

IZLAZI SVAKE SRIJEDE

——————————————————— ————
ZL ——————

POJEDINI BROJ 10 PARA

 

Izdavatelj i odgovorni urednik Dr. Milorad Medini. — Pretplata i oglasi šalju se upravi, & dopisi uredništvu lista. Za izjave, priopćena, sahvale
plaća se 40 para po retku, a za oglase 30 para. Oglasi, koji se više puta štampaju, po po

 

 

 

'Tu postaje zanimivo — za nezanimane.
Ali oni, o kojih se budućnosti radi, gledaju
zabrinuti na rad ,velikog kabineta“. Njima

nije ni do nagodbe ni do t. zv. državnih
potreba, za koje se plaše ,čimbenici“, da
ih ne bi omela oporba Hrvata, ostalih na-
rodnosti i sočalista. Za to nek se misle oni,
koji su cijenili, kad su uglavili nagodbu
s Madžarima, da su svoj posao dovršili, a
onijem, koje su na taj žalosni način mimo-
išli, drugo je na pameti. Oni vide nagod-
bom utvrđeno za daljih desetak godina rop-
stvo, pa ko im može zamjeriti, da mu
gledaju izbjeći.

Hoće li to postići, otimlje se svakom
proricanju, jer ne zna niko, što se može
sutra dogoditi. Kako danas stvari stoje, očito
je, da je i Beču i Pešti mnogo do toga, da
nagodbu provedu, pa zato bi bilo smjelo
nadati se čemu s te strane. Konflikat između
Ugarske i Beča, u koji su neki polagali to-
liko nade, pripada već u prošlost, pa bi se
protivnici dualističkog sustava nalazili sada
u istim prilikama, kao i prije, nego je sukob
nastao, kad ne bi bili upotrebili ove trza-
vice, da se ojačaju i pošlju u parlamenat
za svoje zastupnike ljude svoga pouzdanja.

'Taj preokret in peius Madžari sada
osjećaju. Mješte 40 mameluka sjedi u saboru
40 zastupnika hrvatskog naroda, a ni Ru-
munji ni Srbi ni Slovaci nijesu stali kod
zadnjih izbora prekrštenih ruka, oni imadu
svoga Lucaciu, Polita i Hodžu. Svi ti ljudi
spremni su i kadri, da Madžare držo na
uzdi u saboru, a van sabornice ime
pejsko javno mnijenje, koje je veliko poma-
galo Hrvatima i narodnostima u njihovoj
borbi proti madžarskom zalumu.

Kad se sve to uzme u obzir, pa pro-
misli, što Madžari uopće mogu učiniti, naj-
vjerojatnije je, da će oni s jedne strane zobi,
a s druge oprezno upotrebljenim bičem po-
kušati stvoriti za sebe povoljniji ambijenat.
Na to upućuje i rad njihova trabanta Ra-
kodezya, ali ovaj eksperimenat koliko može
uspjeti, ako se nađe ljudi na prodaju, toliko
je i pogibeljan, jer ne uspije li, protivnici
će se povratiti na juriš s većom snagom. Pa
opet nijesu ni vremena za bič, drugi vjetar
duva sada u svijetu, ne može se više činiti,
što se radilo nazad desetak godina. Dokaz
je bura prosvjeda, što je podigoše ubojstva
'u_ Slovačkoj.

Na ovakim razmišljanjima ne smiju se
dakako graditi kule u zraku. Mi hoćemo
samo da upozorimo, kako sadašnje stanje,
pa i žalosno bilo, ipak ne daje povoda da
očajamo. Pa ni ne smijemo kad rad pred-
stavnika narodnih u Pešti pokazuje, da na
čelu hrvatskog pokreta stoje ljudi, u pravom
smislu riječi. Kako je Supilo goverio We-
kerleu, mogao je samo govoriti čovjek, koji

, VO“

Štamparija DeGiulli i dr. —

 

 

se vedra čela bori za svoj narod. To vrijedi
i za ostale delegate.

Madžarima gledaju u oči zastupnici,
koji se ne krste ni zobi ni bičem, a iz nji-
hovih usta ne čujemo ni jedne riječi, ne
vidimo ni jednog čina, po komu bi se ma
iz daleka moglo naslućivati, da se oni boje
za prava svojeg naroda.

'To samopouzdanje, taj vanjski znak
snage duha treba da se prihvati svih nas, ako
hoćemo da nešto postignemo. Nijesu časovi
ni oklijevanja ni malodušnosti ni kleveta,
već rada i prijegora, a i koliko više toga
bude, toliko će biti povoljnija konačna bi-
lansa gubitka i dobitka.

Modžarsko - hrvatski Kkonfilkat.

Rasprava o indemnitetu u zajedničkom
saboru u Pešti traje. Hrvatski delegati su
muževno već kod ove prve zgode istapili u
obranu interesa Hrvatske. Pristaše komodne
radikalne načelne politike naravno da stim
nijesu zadovoljni. Oni govore sada e opstruk-
ciji, a i ne misle, da je opstrukcija nemo-

 

"guća proti zakonu 'od jednog paragrafa. Nu

doći će do zgode i to, pa ni onda ne će
biti mirni, htjeti će načelne izjave, istupe i
što ti ja znam, po Frankovoj nauci. 'To je
njihovo jedino uhvanje i jedini način spa-
senja Hrvatske.

Osim Supila i Popovića, kojih smo go-
vore u izvatku zadnji put donijeli govorio
je u sjednici od četvrtka i delegat Surmin.

Zast. Šurmin u početku svojega govora
osvrće se na prekjučerašnje izvode zast.
Thalya, veleći, da se je morao zbiti velik
preokret, kad ovaj zastupnik, koji se je
brojio među stupove nekadašnje liberalne
stranke, sada vodi najčišću 48-mašku poli-
tiku. Inače je nerazumljivo, kako Thaly sa-
dašnjoj vladi unatoč povišenju kvote izriče
potpuno povjerenje. Prelazeći na govor mi-
nistra-predsjednika Wekerlea, govornik se
najodlučnije ograđuje proti tomu, što se Hr-
vatima sada već po drugi put podmeću
težnje, koje sežu preko granica. 'To međutim
biva samo s razloga, da se prikriju druge,
glavne tendencije. Tendencije, što ih pro-
vađuju Hrvati idu u prvom redu za tim,
da se na svim područjima poštivaju zakoni,
te da se zakoni stvaraju za građane, a ne
za državu. Ne radi li se samo u interesu
države, nego također i u interesu pučanstva,
lako se može doživjeti brodolom. U ostalom
su Hrvati u pogledu svojih tendencija i
onako već preko 100 godina samo učenici
Madžara. Osvrćući se na gospodarski dio
govora ministra-predsjednika, govornik iz-
javlja, da će brojkama dokazati, kako su
neispravne ironičke riječi ministra-predsjed-
nika glede onih 6 milijona za izgradnju
ličke željezničke.  Financijalna nagodba,
između Ugarske i Hrvatske, sklopljena

NARODNA REPUBĐLIKA HRVA TOA

* NAUCNA BIBLIOTEKA, DUDGOJ It

—— godbi us razmjeran popust. Nefrankirana pisma ne primaju se.

 

      

je s pomoću najodličnijih hrvatskih politi-
čara i sa tadašnjom liberaluom strankom,
ali Hrvatska je pri tome zlo prošla. Od 251
milijuna prihoda državnih željeznica Hrvatka
ne dobiva ništa, dapače niti onaj udjel, što
otpada na Hrvatsku iz 237 kilometara hr-
vatskih željeznica, koje su sagrađene hrvat-
skim novcem. Hrvatska ne dobiva niti filira
od prihoda pošte.

Govornik nastavlja u tom smislu, & zatim
razlaže o jezičnom pitanju kod vojničke i
šumarske uprave. 'Tom prigodom govornik
žestoko napada ministra poljodjelstva, koji
ne će, da zagrebačku šumarsku akademiju
izjednači s ugarskim šumarskim akademijama
a ne čini toga jedino s razloga, da ne mogu
dobiti državnoga namještenja oni absolventi
ove šumarske škole koji nijesu vješti madžar-
skom jezika Od sveukupnoga šumarskoga
osoblja samo su 22 postotka hrvatski činov-
nici, a od ovih su većina još iz starih vre-
mena, dok danas hrvatski natjecatelj za šu-
marsku službu mora godine i godine čekati
na namještenje, premda u Hrvatskoj imade
dovoljno prostranih državnih šuma. Govor-
nik zatim kritiznje tarifalnu politiku, upo-
zorujući na nepravdu, što se na ovom po-
dručju nanosi Hrvatskoj. Govornik izjavlja,
da je sve ovo spomenuo samo za to, kako
bi dokazao ministru-predsjedniku, da se u
Hrvatskoj i prema Hrvatskoj zaken ne po-
štuje. Šurminov govor trajao je čitava 2 sata.
Na koncu se izjavio proti osnovi o indem-
nitetu.

Značajan je za madžarsko-hrvatski kon-
flikat govor baruna D. Banify, koji je go-
vorio iza Šurmina. On je kritizirao politiku
vlade, ali će glasovati za indemnitet, premda
nema u vladu povjerenja. Kritizira postupak
vlade sa narodnostima, pa kaže da to ne
smije biti, da Ugarska nije poliglotna nego
jedinstvena madžarska država i jedinstven
madžarski narod. Prelazi na hrvatsko pitanje
i polemizira sa govorom zast. Supila. Kaže
da je govor Supilov dao njemu pravo, kad
je madžarsku koaliciju upozorio, da se ne
upušta u pregovore sa resolucijonašima, jer
da oni nijesu zagovaratelji madžarske jedin-
stvene države. Poznaje on te ljude još od
doba spaljenja madžarske zastave u Zagrebu.
Brani vladavinu Khuenovu i veli, da samo
takova vlada kakova je bila Khuenova može
vladati u Hrvatskoj. Nije bio osobni prija-
telj Khueuov, ali njegovom načinu vladanja
mora da oda čast.

Na prigovore kaže tekstualno ove riječi :
Hrvati, osobito g. zastupnik Supilo nadasve

žarsku politiku.

Supilo: Samo hrvatsku politiku mora
voditi hrvatski ban !

Banffy (viče na Supila). Ne, madžar-
sku politiku, politiku madžarske jedinstvene

24