__———————==—=—— , da se raširi te le proračunano je više 19 milijuna, ali je ministar upozorio na biberprodukciju sred- njih škola i zamolio, da se mlađarija uputi na druge nauke. Pučka Sloboda“. U Spljetu je počeo izlaziti novi list Pučka Sloboda“. Urednik joj je Dr. Josip Smedlaka. Ovaj će list izlazit u Spljetu za puk kao organ hrv. dem. napr. stranke dok će glavni organ te stranke ,,Sloboda“ od nove godine izlazit u Zadru. Brzojavni pozdrav Supilu. Dr. Trumbić poslao je ovu brzojavka Franu Supilu, hrvatskom delegatu u Budim- pešti : ,Odobravanjem i oduševljenjem pročitah tvoj govor. Čestitam tebi i cijeloj hrvatsko- srpskoj koaliciji na svijesnoj i odvažnoj obrani narodnih prava Hrvatske. Gospodin Wekerle i drugovi ne će nikada predobiti Dalmaciju za ideju madžarske jedinstvene države. Trumbić“. Najveća madžarska industrija. Češki pisac dr. E. Lederer, koji ima najviše zasluga na zauzimanju Bjčrnsonovu za narodnosti u Ugarskoj, dobio je od nor- vežkog piesnika ovo dragocjeno pismo, da- tirano 19. listopada : . Velecijenjeni gospodine ! Vaše je pismo izašlo u ,Mirzu“, ,Cour- rier Europćenu“ i u ,Lo Spettatore“. ,Marz“ će mi otvoriti stalnu rubriku za ,Madžarsko barbarstvo“. Početi ću s nečim iz Vašega posljednjega pisma i sa vijesti iz , Agramer Tagblatta“. Čitali ste sigurno slavnu pomoć Tolsto- jevu. Pisao sam mu odmah. Moj budući članak nositi će naslov: ,Najveća madžarska industrija“. Pod tim mislim fabriciranje Mad- žara. To je njihova najveća industrija. Nadam se, da će taj članak razjasniti odnošaje i da će svi progledati. Nadam se dalje, da će se pametniji među Madžarima zastiditi, da mogu tako pisati. Nadajmo se, da će se i među Madža- rima naći velikih karaktera. U svakom slučaju nastavit čemo do skrajnjih granica (u originalu ,in_ alle Ewigkeit“). Vaš najodaniji Bjčnstjerne Bjčrnson. Piše li mi ko iz Ugarske list, a u njem me ne psuje, šalje mi pismo na kojeg pri- jatelja_u Zagrebu. Ali i taj se ne usuđuje pismo direktno poslati : šalje mi ga prijatelju u Češkoj. Tako konačno pismo ipak primim. Madžarska listovna tajna ! Hrv. delegacija u Budimpešti. Nastavlja svoj rad. U ponedjenik je u zajedničkom saboru prvi govorio hrv. zast. — Ljuba Babić-Gjalski. Ponajprije se govornik osvrće na izvode ministra pred- + dra. Wekerla i zast. bar. Banffy. Izriče svoje začuđenje, da je kuća s jednakim povlađivanjem pozdravila sasvim oprečna shvaćanja ove dvojice govornika. Ministar predsjednik očito je htio pohvaliti Hrvate, dočim ih je barun Banffy proglasio za buntovnike. Govornik zatim reflektira na pojedine točke Wekerlova govora, ograđujući se u prvom redu proti lakomišljenoj osvadi ministra predsjednika, kao da hrvatsko-srpska koalicija proslijeđuje tendencije, što sižu preko. granica. S drugim riječima, ministar predsjednik objedio je Hrvate s izdajstva. Ministar predsjednik međutim nije ničim niti pokušao, da dokaže ovu tešku objedu. prinijeli tomu, te je ova zakonska osnova postala zakonom. Hrvatska imade historičkih dokaza za to, da je samostalna država, & ne puka provincija. To je uglavljeno također i u nagodbi, što se je utanačila između Ugarske i Hrvatske, a ovu su nagodbu sklo- pili Andrassy i Deak, koji su za cijelo bili barem tako dobri rodoljubi kao što barun Banffy. Ovom politikom dra. Wekerla Ugar- ska će izgubiti u Hrvatskoj posljednjega prijatelja, - jer ignorira pravo i zakon, te hoće, da uspostavi stari režim Khuena Hedervarya pod novim Rakodezayevim ci- merom. Wekerle ne priznaje srpskoga naroda no mi Hrvati priznajemo Srbe za narod, koji nam je prijateljski. Ustraje li ministar predsjednik na ovom putu, doživjet će sa svojom politikom posvemašnji fiasko u Hr- vatskoj. Govornik konačno izjavljuje, sred burnoga odobravanja svojih drugova, da otklanja osnovu 0 indemnitetu. Nadodati je u ovoj zgodi još neviđen i nečuven postupak, kako Madžari vele, jed- nog madžarskog zastupnika, a to je, da se je jedan madžarski zastupnik usudio povla- đivati svome narodnosnome drugu, buntov- niku i izdajici madžarskog naroda. Iza Ba- bića-Gjalskoga uzeo je naime riječ zast Zoltan Lengyel, koji je u prvome redu re- flektirao na izvode zast. Lukaciu, te na opće iznenađenje cijele kuće u mnogom pogledu povlađuje izvodima zast. Lukaciu. To je prvi put — raznaša brzojavna žica — da madžarski zastupnik u opće daje pravo na- rodnosnom zastupniku. Lengyel je zatim do najsitnijih tančina raščinio nagodbu, te točku po točku podvrgao najoštrijoj kritici koja je vrlo nepovoljna za vlađu i većinu. Svojim razlaganjem Lengyel je ispunio cijelu sjed- nicu od ponedjenika. Ovo su samo počeci u indemnitetu, a kad dođe na red nagodba, možda bude i ne malih iznenađenja. Idemo da vidimo ! U sjednici od utornika uz sveopće zanimanje govorio je bivši hrvatski odjelni prestojmik Milan Roje. Govornik reče među inim: Preuzvišeni gospodine ministre- pred- sjedniče! Nije istina, da ,kada su oni novi ljudi zauzeli stolice odjelnih predstojnika, našli smo se pred jednom neobičnom poja- vom: sa tom pojavom, da su naši prijatelji počeli u Hrvatskoj proganjati madžarske rujem, da je preuzvišeni gosp. thinistar-pred- sjednik primio jednu hrpu pritužaba, ali iz- javljujem, da nije istina, ,da su upravo spriječili djelovanje takovih škola“. Nije istina, da smo usuprot postojećemu hrvatskomu zakonu učinili iluzornim to pra- vo roditelja, da mogu slobodno izabrati onu školu, u koju žele slati svoju djecu. Nije istina, da ,smo zabranili one zemljovide, na Ja sam uvjeren, da preuzvišeni gospo- Hrvatski su zastupnici sa živahnim po- vlađivanjem pratili govor zast. Rojca. Nakon zastupnika Rojca govorno je kossuthovac dr. (srpski radikal). Ne može ni uz koju cijenu odobriti vladinu protuhrvatsku politiku. Zast. dr. Lisavac, koji je započeo svoj go vor hrvatski, nastavlja zatim madžarski, spo- čitavajući vladi napose to, što je na protu- ustavan i nezakonit način postavila za bana dra. Rakodezaya. Polemizujući sa ministrom- predsjednikom izvodi, s kojih se razloga hrvatsko-srpska koalicija nije fuzionirala s članovima nekadanje nar. stranke Narodna je stranka preko 30 godina vladala u Hr- vatskoj, ali njezin režim nije bio samo ko- rumpiran, nego dapače skroz na skroz ne- moralan. Govornik završuje s riječima : S Madžarima se još možemo izmiriti, ali nikada s Bečom! Zatim uzimlje riječ zast. dr. Polit u osopnoj stvari. Dalnji je govornik Dr. Pero Magdić po- dvrgao u dvosatnom govoru naš državopra- vni odnošaj s Ugarskom obsežnoj kritici. Osvrnuo se na teške odnošaje i zapostavlja- nja koje Hrvati trpe u domobranstvu. Go- Hrvatske kod javnih prihoda Zatražio je od ministra predsjednika, da se nagodba provodi kako njezin duh zahtijeva. Dok to- ga ne bude, nepravedan je prigovor, da smo revolucijonarci, jer je daleko gore, kad zakon gazi onaj, koji bi ga morao vršiti. 'To je revolucija odozgor. Ja nijesam revoluci- jonarac, za to odbijam takovo revolucijonar- no stanovište Ugarske prema Hrvatskoj. Sa podatcima, što ih iznosi u govoru, upravo poražava. Njegov govor bit će na- pose štampan, jer su data veoma važna i poučna. Govorio je sve do 3 i po sala po podne. Za njegova govora došlo je do bur- nih scena. Madžari su vikali, da Vrbanić da su talijanski špijuni. U sjednici od srijede od Hrvata su go- vorili Tuškan i Cerovac, =